Seminelí
‘Iuniti 28: ‘Aho 2, Molomona 1–2


‘Iuniti 28: ‘Aho 2

Molomona 1–2

Talateú

Neongo naʻe tupu hake ‘a Molomona ‘i he taimi ‘o e fai angahala lahi, ka naʻá ne fili pē ke ne faivelenga. Naʻe ui ia tuʻunga ‘i heʻene faivelengá, ke ne tauhi ‘a e ngaahi lekooti ‘o e kau Nīfaí. ‘I he taimi naʻe taʻu 15 ai ‘a Molomoná, naʻe “ʻaʻahi mai ‘a e ʻEikí [kiate ia] peá [ne] maʻu mo ‘iloʻi ‘a e angalelei ‘a Sīsuú” (Molomona 1:15). Naʻe fili ia ‘e he kau Nīfaí ‘i he taʻu tatau pē ke ne taki ‘enau ngaahi kau taú (vakai, Molomona 2:1). Naʻá ne holi ke tokoni ki he kau Nīfaí ke nau fakatomala, ka naʻe taʻofi ia ‘e he ‘Eikí ke ‘oua te ne malanga kiate kinautolu koeʻuhí ko ‘enau angatuʻu fakahāhaá. Naʻe mole mei he kau Nīfaí ‘a e meʻafoaki ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi meʻafoaki kehe ‘a e ‘Otuá pea tuku ke nau fai ‘aki pē honau iví ‘enau tau mo e kau Leimaná.

Molomona 1:1–5

‘Oku tuku kia Molomona ke ne tauhi ‘a e ngaahi lekooti toputapú

Ko e hā ha ngaahi foʻi lea ‘okú ke loto ke ngāue ʻaki ‘e he kakaí ‘i ha taimi ‘oku nau fakamatalaʻi ai koé?

Kuo fakamatalaʻi nai koe ‘o pehē ko e Māmonga koe? Ko e hā hano ‘uhinga kiate koe ke fakamatalaʻi koe ko ha Māmongá?

Naʻe lea ‘a Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ‘o kau ki he hingoa fakatenetene ko e Māmongá, ‘a ia ‘oku faʻa ngāue ʻaki ‘e he kakaí ‘o ‘uhinga ki he kāingalotu ‘o e Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní:

ʻĪmisi
Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī

“Neongo ‘oku ou loto-mamahi he taimi ‘e niʻihi koeʻuhí ko e ‘ikai ui ‘e ha kakai ‘e niʻihi ‘a e siasí ni ‘aki hono hingoa totonú, ka ‘oku ou fiefia pē koeʻuhí ko e hingoa fakatenetene ‘oku nau ngāue ʻakí ko e taha ia ‘o e ngaahi lāngilangi māʻolunga taha kuo fai ‘e ha tangata fakaofo mo ha tohi ‘oku ‘ikai hano tatau ‘o ‘ene fakamoʻoni fekauʻaki mo e Huhuʻi ‘o e māmaní.

“Ka ai ha taha te ne ‘iloʻi ‘a e tangata ko Molomoná, ‘i haʻane lau mo fakalaulauloto ki heʻene ngaahi leá, pea ka ai ha taha te ne lau ‘a e mataʻikoloa mahuʻinga ko ‘eni ‘o e hisitōliá ‘a ia naʻá ne fakatahatahaʻi pea fakatolonga mai hano konga lahi, te ne ‘iloʻi ai, ko e foʻi lea Molomoná ‘oku ‘ikai ko ha foʻi lea ‘oku ongoongokovi, ka ‘okú ne fakafofongaʻi ‘a e lelei mahuʻinga tahá—ʻa e lelei ko ia ‘oku mei he ‘Otuá” (“Mormon Should Mean ‘More Good,’” Ensign, Nov. 1990, 52–53).

Naʻe fāʻeleʻi ‘a Molomona, ko e palōfitá, ‘i ha taimi naʻe nofo ai ‘i he fai angahala ‘a e meimei kotoa ‘o e kakai ‘i he fonuá. Naʻe fekauʻi ‘i he taimi ko iá ha palōfita ko hono hingoá ko ‘Emaloni ke ne fufuuʻi ‘a e ngaahi lekooti toputapu kotoa pē (vakai, 4 Nīfaí 1:47–49). Naʻe ʻaʻahi ‘a ‘Emaloni ki he tamasiʻi ko Molomoná ‘a ia naʻe taʻu hongofulu he taimi ko iá, ‘o tuku kiate ia ‘a e ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono fatongia ‘i he kahaʻú ki he ngaahi lekōtí. Lau ‘a e Molomona 1:2, pea kumi ki he ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea naʻe ngāue ʻaki ‘e ʻEmaloni ke fakamatalaʻi ‘a e talavou ko Molomoná.

Ko e foʻi lea ‘e taha naʻe ngāue ʻaki ‘e ‘Emaloni ke fakamatalaʻi ‘a Molomoná ko e anga-fakamotuʻa. Ko e ‘uhinga ‘o e lea anga-fakamotuʻá ko e loto-fakamātoato, anga-molumalu, māʻoniʻoni, pe anga faka-ʻOtua. ‘E lava ke ke hiki ‘a e fakaʻuhinga ko ‘ení ‘i he tafaʻaki ‘o hoʻo folofolá. ‘Okú ke pehē ko e hā nai ha ngaahi kaveinga pe ngaahi tuʻunga ‘i he moʻuí ‘oku totonu ke ke anga-fakamotuʻa aí? ‘Oku mahuʻinga ke mahino kiate koe, ‘oku lava ‘e he kakai ‘oku anga-fakamotuʻá ke fiefia mo kata, ka ‘oku toe mahino foki kiate kinautolu ‘a e taimi ‘oku feʻunga ai ke loto fiefiá mo e taimi ‘oku feʻunga ai ke loto-fakamātoato angé.

Naʻe toe fakamatalaʻi foki ‘e ‘Emaloni ‘a Molomona ‘oku “mata poto” (Molomona 1:2). ‘Okú ke pehē ko e hā hono ‘uhinga ‘o e mata potó? Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Eletā Tēvita ʻA. Petinā ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘oku ngāue ʻaki ‘a e foʻi lea ko e matá ‘i he folofolá ‘i ha founga ‘e ua.

“[Ko ha] meʻa foaki fakalaumālie ia ‘oku faingofua ‘oku ‘ikai faʻa fakahoungaʻi—ko e ‘mata potó’ (Molomona 1:2)—ʻoku mahuʻinga lahi ia kiate koe pea mo au ‘i he māmani ‘oku tau nofo pe te tau nofo aí. …

“Kātaki ‘o fakakaukau ki hono mahuʻinga ‘o e meʻa foaki fakalaumālie mahuʻinga ko ‘ení. Hangē ko hono ngāue ʻaki ‘i he folofolá, ‘oku ai ha founga mahuʻinga ‘e ua ‘oku fakaʻaongaʻi ki ai ‘a e matá. ‘Oku ‘uhinga hono ngāue ʻaki ‘e tahá ʻke mamata’ pe ‘ke tokangaʻi’—‘o hangē ko ia ‘oku tau ako mei he ʻĪsaia 42:20. …

“ʻOku fokotuʻu mai ‘e he founga ngāue ʻaki hono ua ‘o e foʻi lea matá ‘ke talangofua’ pe ‘ke tauhi’—ʻo hangē ko ia ‘oku fakamahino mai ‘i he [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 54:6]. …

“Ko ia ko e taimi ‘oku tau mata poto aí, ‘oku tau mamata leva pe ‘oku tau tokangaʻi mo talangofua. ‘Oku mahuʻinga fakatouʻosi ‘a e ongo konga mahuʻinga ko ‘ení—ke mamata mo talangofua—ki he mata potó. Pea ‘oku hoko ‘a e palōfita ko Molomoná ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ‘o e taimi ‘oku ngāue ai ‘a e meʻa foaki ko ‘ení” (“Quick to Observe,” Ensign, Dec. 2006, 31–32).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá hoʻo ngaahi fakakaukau ‘o kau ki he founga ‘oku lava ai ‘e he ‘ulungaanga ‘o e mata potó ‘o tokoniʻi koe ‘i hoʻo moʻui fakaʻahó.

Lau ‘a e Molomona 1:3–5, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e fakahinohino naʻe fai ‘e ‘Emaloni kia Molomoná. ʻOku tokoniʻi fēfē nai ‘a Molomona ‘e hono ‘ulungaanga ‘o e anga-fakamotuʻá mo e mata potó ‘i hono ngaahi fatongia ko ‘ení?

Molomona 1:6–19

‘Oku taʻofi ‘e he ‘Eikí ‘a Molomona ke ‘oua te ne malanga koeʻuhí ko e angatuʻu fakahāhā ‘a e kakaí.

ʻĪmisi
Molomona

Kuo mole nai haʻo meʻa ‘oku mahuʻinga lahi? Naʻe mamata tonu ‘a Molomona ‘i heʻene kei talavoú ki ha ngaahi tau ‘a e kau Nīfaí mo e kau Leimaná mo e mafola ‘a e fai angahala lahi ‘i he fonuá (vakai, Molomona 1:6–13). Naʻe tohi ‘e Molomona naʻe mole ha ngaahi meʻa-foaki mahuʻinga lahi mei he ‘Eikí koeʻuhi ko e fuʻu fai angahala lahi ‘a e kau Nīfaí.

  1. Tā ha kōlomu ‘e ua ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá. Fakahingoa ‘a e kōlomu ʻuluakí ko e “Ngaahi meʻa foaki Naʻe Mole mei he Kau Nīfaí.” Lau ‘a e Molomona 1:13–14, 18, ‘o kumi e ngaahi meʻa-foaki naʻe ‘ave ‘e he ‘Eikí mei he kau Nīfaí. Hiki ‘a e ngaahi meʻa naʻá ke maʻú ki he kōlomu ‘uluakí. Fakahingoa ‘a e kōlomu hono uá ko e “ʻUhinga Naʻe ‘Ave ai ‘e he ‘Eikí ‘Ene Ngaahi Meʻa-foakí.” Lau ‘a e Molomona 1:14, 16–17, 19, pea kumi e ngaahi ‘uhinga naʻe ‘ave ai ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Ene ngaahi meʻa foakí mei he kau Nīfaí. Hiki ‘a e ngaahi meʻa naʻá ke maʻú ʻi he kōlomu hono uá.

ʻOku tau lava ‘o ako mei he ngaahi veesi ko ‘ení, ‘oku hanga ‘e he fai angahalá mo e taʻetuí ‘o taʻofi ‘a e ngaahi meʻa-foaki ‘a e ‘Eikí mo e ivi tākiekina ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní. Neongo naʻe fuʻu tōtuʻa ‘a e angatuʻu ‘a e kau Nīfaí, ka ‘oku toe ‘uhinga foki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení kiate kitautolu fakafoʻituitui ‘i he taimi ‘oku tau talangataʻa ai ki ha faʻahinga fekau pē ‘a e ‘Otuá.

Kapau naʻá ke moʻui ‘i he taimi ‘o Molomoná, ko e hā ha meʻa-foaki ‘i he ngaahi meʻa-foaki ‘a e ‘Otuá ‘oku fakamatalaʻi ‘i he Molomona 1:13–14, 18 te ke ongoʻi taha haʻane mole meiate koé?

Lau ‘a e Molomona 1:15, pea kumi e meʻa naʻe aʻusia ʻe Molomona lolotonga ‘a e mole mei he toenga ‘o e kau Nīfaí ‘a e meʻa-foaki ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi meʻa-foaki kehe ‘a e ‘Otuá. ‘Okú ke pehē naʻe malava ʻe Molomona ke ne aʻusia ha ngaahi meʻa fakalaumālie neongo ‘ene nofo ‘i he lotolotonga ‘o ha fuʻu fai angahala lahi?

Molomona 2:1–15

‘Oku taki ‘e Molomona ‘a e ngaahi kau tau ‘o e kau Nīfaí pea mamahi koeʻuhí ko ‘enau fai angahalá

Fakakaukau ki he meʻa ko ‘ení: ‘Oku nofo ha tangata taʻu 30 mo ‘ene ongomātuʻá ‘i hona ‘apí pea ‘oku ‘ikai fie ‘alu ia ‘o kumi haʻane ngāue. Kae nofo pē ia ‘o moʻui mei he ngaahi ngāue ‘a ‘ene mātuʻá mo maumauʻi hono taimí ‘i he ngaahi ‘ekitivitī taʻeʻaonga, hangē ko hono fakamoleki ha konga lahi ‘o hono taimí ‘i he ngaahi vaʻinga vitiō; Fakafehoanaki ‘a e meʻa ko ‘ení mo hono fakamatalaʻi ‘o e tamasiʻi ko Molomoná ‘i hoʻo ako ‘a e Molomona 2.

Lau ‘a e Molomona 2:1–2, pea kumi ‘a e fatongia naʻe tuku kia Molomoná mo hono taʻu motuʻá ‘i he taimi naʻá ne tali ai ‘a e fatongia ko iá.

Naʻe ‘ikai fuoloa mei hono fili ‘o Molomona ke hoko ko e taki ‘o e ngaahi kau tau ‘a e kau Nīfaí, naʻe ‘oho mai ‘a e kau tau ‘a e kau Leimaná ‘i he fuʻu mālohi lahi ki he kau Nīfaí, ko ia naʻe manavahē ai pea holomui ʻa e kau Nīfaí. Naʻe tuli kinautolu ‘e he kau Leimaná mei he kolo ki he kolo ‘o aʻu ki he fakatahataha mai ‘a e kau Nīfaí ki ha feituʻu pē ‘e taha. Naʻe faifai pea lava ‘e he kau tau ‘a Molomoná ‘o taʻofi ‘a e kau Leimaná pea tuli kinautolu ke nau hola (vakai, Molomona 2:3–9).

  1. Lau ‘a e Molomona 2:10–15, pea kumi e tuʻunga fakalaumālie ‘o e kau Nīfaí hili ‘a e ngaahi tau ko ‘ení. Hili ia pea tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ‘a e ‘uhinga naʻe mamahi ai ‘a e kau Nīfaí?

    2. Fakatatau ki he Molomona 2:14, naʻe ‘iloʻi fēfē ‘e Molomona naʻe ‘ikai ko ‘enau mamahí ko ha fakaʻilonga ia ‘o e fakatomala moʻoní?

    3. Ko e hā ha ngaahi faikehekehe ‘okú ke vakai ki ai ‘i he Molomona 2:13–14 ‘iate kinautolu naʻa nau mamahi ki he fakatomalá mo kinautolu ‘oku fakatupu ‘e heʻenau mamahí ‘a honau fakamalaʻiá (‘o taʻofi kinautolu ‘i heʻenau fakalakalaká)?

‘Oku akoʻi ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení kapau ko ‘etau mamahi he angahalá koeʻuhí ke fakatomala, te ne taki kitautolu ke tau haʻu kia Kalaisi mo e loto-mafesifesi. ‘Oku nau toe fakaʻaliʻali mai foki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení, ko e mamahi koeʻuhi ko e ngaahi nunuʻa ‘o e angahalá, ‘okú ne ‘omi ‘e ia ‘a e fakamalaʻia (pe ko hono taʻofi kitautolu ‘i heʻetau fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ‘Oku fakahā fēfē ‘e ha taha kuo fai angahala ‘a e mamahi ʻoku fakamāmaní—ʻa e faʻahinga mamahi ko ia ‘okú ne fakatupu ‘a e fakamalaʻiá?

    2. “ʻOku fakahā fēfē ‘e ha taha kuo fai angahala ‘a e faʻahinga mamahi ko ia ʻoku fakaiku ki he fakatomalá?

Fakalaulauloto ki he anga haʻo tali ʻi hoʻo ‘iloʻi kuó ke fai ha ngaahi fehalaaki pe kuó ke fai angahala. Kapau te ke haʻu ki he Fakamoʻuí mo ha loto-fakatōkilalo pea fakatomala, ‘e lava ke ke aʻusia ‘a e melinó peá ke fakalelei ki he ‘Otuá.

Molomona 2:16–29

‘Oku maʻu ‘e Molomona ‘a e ʻū lauʻi peletí peá ne hiki ha fakamatala ‘o e fai angahala ‘a hono kakaí

‘I he hokohoko atu ‘a e ngaahi tau mo e kau Leimaná, naʻe ofi atu ai ‘a Molomona ki he moʻunga naʻe fufuuʻi ai ‘e ‘Emaloni ‘a e ngaahi lekooti Nīfaí. Naʻá ne toʻo ‘a e ʻū lauʻi peleti ‘a Nīfaí ‘o ne kamata ke hiki ‘a e ngaahi meʻa kuó ne mamata ai ‘i he kakaí talu mei he taimi naʻá ne kei tamasiʻi aí (vakai, Molomona 2:16–18). Lau ‘a e Molomona 2:18–19, pea fakaʻilongaʻi ha niʻihi ‘o e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e ngaahi tuʻunga fakalaumālie naʻe tupu hake ai ‘a Molomoná.

Fakatatau ki he meʻa kuó ke ako ‘o kau kia Molomoná, ʻokú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga naʻá ne falala ai ‘e “hiki hake [ia] ‘i he ‘aho fakaʻosí”? Molomona 2:19 (ʻOku ‘uhinga ‘a e “hiki hake ‘i he ‘aho fakaʻosí” ‘i he fakalea ko ‘ení, ke hākeakiʻi—toetuʻu mo ha sino fakasilesitiale pea ‘omi ki he ʻao ‘o e ‘Otuá ke nofo fakataha ai mo Ia ‘o taʻengata.)

‘Oku hoko ‘a e moʻui ‘a Molomoná ko ha fakamoʻoni te tau lava ‘o fili ke tau moʻui māʻoniʻoni neongo ‘a e fai angahala ‘a e sosaietí.

Fakakaukau ki he akonaki ko ‘ení: “ʻOkú ke fatongia ‘aki ‘a e ngaahi fili ‘okú ke faí. ‘Oku ‘afioʻi mo tokakanga mai ‘a e ‘Otuá kiate koe pea te Ne tokoni atu ke ke fai ‘a e ngaahi fili ‘oku leleí, neongo kapau ‘oku fakaʻaongaʻi ho fāmilí mo ho kaungāmeʻá ‘enau tauʻatāina ke filí ‘i ha ngaahi founga ‘oku ‘ikai totonu. Loto-toʻa ke ke tuʻu maʻu ‘i he talangofua ki he finangalo ‘o e ‘Otuá, neongo te ke tuʻu toko taha pē. ‘I ho’o fai ‘ení, ‘okú ke tā ai ha sīpinga ke muimui ki ai ‘a e niʻihi kehé.” (Ki Hono Fakamālohia ‘o e Toʻu Tupú [kiʻi tohi, 2011], 2).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha fakamatala ‘o kau ki ha taimi naʻá ke mamata ai ki haʻo kaungāmeʻa pe mēmipa ho fāmilí ‘oku tuʻu maʻu ‘i he talangofua ki he finangalo ‘o e ‘Otuá neongo ‘a e ‘ikai talangofua ki ai ‘a e niʻihi kehé. Hiki foki mo hoʻo ngaahi fakakaukau ‘o kau ki he founga ne tokoniʻi ai koe ‘e he sīpinga ‘a e tokotaha ko iá mo e sīpinga ‘a Molomoná.

Ko e moto ‘a e Kau Finemuí ko e “Moʻui ʻAki ‘a e Moʻoní mo e Angatonú.” Fakakaukau ki ha tafaʻaki ‘o hoʻo moʻuí ‘a ia ‘e lava ke fakapapauʻi lahi ange ho lotó ke ke moʻuiʻaki ‘a e moʻoní, ‘o tatau ai pē pe ko ha finemui pe talavou koe. ‘E tokoniʻi koe ‘e he ‘Eikí ‘i hoʻo feinga ke ke moʻuiʻaki ‘a e moʻoní neongo ‘oku ‘ikai moʻui ʻaki ia ‘e he niʻihi kehe ʻoku mou feohí.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Molomona 1–2 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: