Seminelí
‘Iuniti 28: ‘Aho 4, Molomona 7:1–8:11


‘Iuniti 28: ‘Aho 4

Molomona 7:1–8:11

Talateú

Hili ‘a e tau fakaʻosi ‘a e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, naʻe fai leva ‘e Molomona ha tohi ki he ngaahi hako ‘o e kakai ‘o e Tohi ʻa Molomoná ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o hono ‘iloʻi pe ko hai ʻa kinautolú mo e meʻa kuo pau ke nau fai ke fakamoʻui ai ‘a kinautolú. Naʻe akoʻi ‘e Molomona ‘i ha fuʻu ‘ofa lahi ki he ngaahi hako ‘o hono ngaahi filí ‘i he kahaʻú, hono mahuʻinga ‘o e muimui ki he ongoongolelei ‘a Sīsū Kalaisí, koe’uhi “ʻe lelei ia kiate kimoutolu ‘i he ‘aho ‘o e fakamāú” (Molomona 7:10). Hili ‘a e pekia ‘a Molomoná, naʻe tuku toko taha pē ‘a Molonai ke ne tohi ‘o kau ki hono fakaʻauha ‘o hono kakaí.

Molomona 7

Naʻe naʻinaʻi ‘a Molomona ‘i heʻene fakamoʻoni fakaʻosí ki he toenga ‘o e kau Leimaná ke nau tui kia Sīsū Kalaisi pea muimui ki Heʻene ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Ko e Lea Māvae ‘a Molomona ki ha Puleʻanga naʻe ‘Iloa ‘i Muʻa

‘I he Molomona 6 naʻá ke ako naʻe toko 230,000 ‘a e kau tō tau ‘i he kau Nīfaí ‘i he tau fakaʻosi mo e kau Leimaná. Fakakaukau naʻá ke hao mei ha fuʻu tau lahi hangē ko e tau ko ‘ení, ka ne mate ho ngaahi kaumeʻá mo ho fāmilí. Ko e hā haʻo fakakaukau ki he ngaahi hako ‘o e kakai naʻa nau tāmateʻi ‘a e kakai ‘oku ke ‘ofa aí mo ikunaʻi homou puleʻangá? Lau ‘a e Molomona 7:1–4, pea kumi ki he meʻa naʻe tohi ‘e Molomona ki he ngaahi hako ‘o e kau Leimaná.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ‘a e meʻa naʻe loto ‘a Molomona ke ‘iloʻi ‘e he kau Leimaná mo honau ngaahi hakó?

    2. ‘E fēfē nai hano fakafehoanaki ‘eni mo hoʻo fakakaukau ki he meʻa te ke ongoʻi ‘o kau ki he ngaahi hako ‘o e kakai naʻa nau tāmateʻi ‘a ho ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí ‘i he fakatātā ‘i ‘olungá?

    3. Ko e hā ha ʻulungaanga ‘o e Fakamoʻuí ‘oku ke vakai ki ai ‘i he tali ‘a Molomona ki hono ngaahi filí?

Naʻe hoko atu ‘e Molomona ‘ene tohi ki he ngaahi hako ‘o e kau Leimaná. Lau ‘a e Molomona 7:5–7, pea fakaʻilongaʻi ha moʻoni ‘e tolu pe lahi ange naʻe naʻinaʻi ‘a Molomona ki he ngaahi hako ‘o e kau Leimaná ke nau tui ki ai ‘o kau ki he Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí.

  1. Fili ha taha ‘o e ngaahi moʻoni naʻá ke maʻu kau kia Sīsū Kalaisí, pea hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ha founga naʻe tākiekina ai hoʻo moʻuí ‘e hoʻo tui ki he tokāteline ko iá.

Mahalo naʻe ongoʻi ‘e Molomona’oku fakatonuhiaʻi ia ‘i heʻene hiki ‘a e ngaahi lea ‘o fakahalaʻi ‘a e kau Leimana ko ia naʻa nau tāmateʻi ha fuʻu tokolahi pehē ‘o hono kakaí, ka koeʻuhi ko ‘ene ‘iloʻi ‘a e moʻoní, naʻá ne tohi ai ke akoʻi kiate kinautolu (mo kitautolu foki) ‘a e meʻa kuo pau ke nau fai ke nau tuʻu taʻehalaia ai ‘i he ‘ao ‘o e fakamaauʻanga ‘o e ‘Otuá. Lau ‘a e Molomona 7:8–10, pea kumi ki he meʻa kuo pau ke fai ʻe ha taha naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Molomona. Te ke lava ‘o faka’ilongaʻi ‘i hoʻo folofolá ‘a e meʻa naʻá ke ‘iloʻí.

‘Oku akoʻi mai ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ‘oku foaki mai ‘e he ‘Eikí ‘a e fakamoʻuí ki he kakai kotoa pē pea te Ne huhuʻi ‘a kinautolu ‘oku nau tali ‘a e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ‘o ‘Ene ongoongoleleí. Te ke lava ‘o hiki ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ki hoʻo folofolá. Fakatokangaʻi ange, naʻe akoʻi ‘e Molomona ko e founga ke tau ‘iloʻi ai ‘a e founga ke tau moʻuiʻaki ai ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení, ko ‘etau ako ‘a e ngaahi folofolá (vakai, Molomona 7:8). ‘E tokoni kapau ‘e mahino kiate koe ‘oku ‘uhinga ‘a e kupuʻi lea “lekooti ní” ki he Tohi ʻa Molomoná, pea ‘uhinga ‘a e kupuʻi lea, ko e “lekooti foki ‘a ia ‘e ‘omai ki he kau Senitailé mei he kau Siú” ki he Tohi Tapú. ‘Oku pehē foki mo e ‘uhinga ‘a e foʻi lea ko e “ko ʻení” ‘i he Molomona 7:9 ki he Tohi ʻa Molomoná, pea ‘uhinga ‘a e “ki aí” ki he Tohi Tapú. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ‘eni ‘i hoʻo folofolá.

Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ‘i hoʻo fakaʻosi hoʻo ako ‘a e Molomona 7, ke ke fakalaulauloto ai ki he sīpinga ‘a Molomona ‘o e manavaʻofá mo e ‘ofa faka-Kalaisí, ‘i heʻene tohi ha pōpoaki pehē ‘o e ‘amanaki lelei mo e fakalotolahi ki he ngaahi hako ‘o kinautolu naʻa nau hoko ko hono ngaahi fili fehiʻanekiná.

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a hoʻo ngaahi fakakaukau ‘o kau ki he fehuʻi ko ‘ení: Te u lava fēfē ‘o muimui ki he sīpinga ‘a Molomoná peá u tauhi ki he kakai kehé, kau ai ‘a kinautolu ‘oku nau ngaohikoviʻi aú, ‘i ha founga ʻoku hā ai honau mahuʻinga ‘i he taʻengatá?

Molomona 8:1–11

‘Oku tohi ‘a Molonai ‘o kau ki he pekia ‘a ‘ene tamaí, ko hono fakaʻauha ‘o hono kakaí mo ‘ene nofo toko tahá.

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke nofo toko taha ai. Naʻe anga-fēfē hoʻo ongoʻi ‘o kau ki hoʻo nofo toko tahá? Fakakaukau ki haʻo nofo toko taha ‘i ha ngaahi taʻu lahi.

Vakai ki he ngaahi taʻu ‘i he fakamatala fakanounou ‘i he kamataʻanga ‘o e vahé pe ‘i he konga ki lalo ‘o e ngaahi peesi ‘o e Molomona 7 mo e 8. Ko e taʻu ‘e fiha ‘i he vahaʻa ‘o e taimi naʻe hiki ai ‘e Molomona ‘ene ngaahi lea fakaʻosí ‘i he vahe 7 mo e taimi naʻe kamata ai ‘e Molonai ke tohi ‘i he ʻū lauʻi peletí ‘i he vahe 8?

ʻĪmisi
Ko hono tengihia ‘e Molonai ‘a Molomona

Lau ‘a e Molomona 8:1–2, pea kumi ki he meʻa naʻe hoko hili ‘a e tau lahi ‘i Komolá. Hili ia pea lau ‘a e Molomona 8:3–9 pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e ngaahi tuʻunga naʻe ‘i ai ‘a Molonai hili ‘a e fakaʻauha ‘o hono kakaí. Fakalaulauloto ki ha faʻahinga ongo te ke maʻu kapau te ke ʻi ha ngaahi tuʻunga tatau.

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke tuʻu toko taha ai ‘i hoʻo ngaahi tuí pe ngaahi tuʻunga moʻuí. Naʻe tupulaki nai hoʻo fakapapau ke ke muimui ki he Fakamoʻuí mo tauhi ‘Ene ngaahi fekaú lolotonga ‘a e taimi ko iá, naʻe tuʻunga tatau pē, pe fakaʻau ke siʻi ange? Ko e hā hono ʻuhingá?

Toe vakai ki he Molomona 8:1, 3 ke ‘iloʻi ai ‘a e meʻa naʻe fakapapau ‘a Molonai ke ne fai neongo ‘a e ngaahi tuʻunga naʻá ne ‘i aí. ‘Oku fakaʻaliʻali mai ‘e he sīpinga ‘a Molonaí, neongo haʻo nofo toko taha, te ke kei lava pē ‘o fili ke ke faivelenga ‘i he tuí. Te ke lava ‘o hiki ‘a e moʻoni ko ‘ení ki hoʻo folofolá.

‘Oku ʻi ai mo ha niʻihi kehe ‘i he Tohi ʻa Molomoná naʻa nau hangē ko Molonaí, naʻa nau faivelenga ‘i he tuí neongo ‘a ‘enau toko tahá. Naʻe tuʻu toko taha ‘a ‘Apinetai ‘o fakamoʻoni ‘i he ‘ao ‘o e Tuʻi ko Noá mo ‘ene kau taulaʻeikí (vakai ki he Mōsaia 12–17). Ko ‘Alamā pē ‘a e taulaʻeiki ‘e toko taha naʻe tui ki he ngaahi lea ‘a ‘Apinetaí peá ne feinga ke taukapoʻi ia (vakai, Mōsaia 17:1–4).

Naʻe fai mai ‘e ‘Eletā Lisiate G. Sikoti ‘a e talanoa ko ‘eni ‘o kau ki ha talavou naʻá ne fili ke ne faivelenga ‘i he tui neongo ‘ene tuʻu toko tahá:

ʻĪmisi
ʻEletā Richard G. Scott

“Fakakaukau ki he sīpinga ‘a e talavou [ko ‘ení]. Naʻá ku nofo ‘i ha ngaahi taʻu lahi ‘o vakai ki he anga hono akoʻi ia ‘e heʻene ongo mātuʻá talu mei heʻene kei valevalé ke ne tauhi taʻeveiveiua ‘a e ngaahi fekau ‘a e ʻOtuá. Naʻá na lehilehiʻi hake ia fakataha mo ‘ena fānau kehé ‘i he moʻoní ‘i he faʻifaʻitakiʻanga mo e akonaki. Naʻá na poupouʻi hono fakatupulaki ‘o e mapuleʻi kitá mo e feilaulau ke aʻusia ‘a e ngaahi taumuʻa ʻoku tāú. Naʻe fili ‘e he talavou ko ‘ení ‘a e kakaú ke tōkaki ‘aki ‘a e ngaahi anga ko ‘ení ‘i hono ‘ulungāngá. Naʻe fie maʻu ‘a e mapuleʻi kitá mo e feilaulaú ‘i heʻene ngaahi ako kakau he pongipongí. Naʻe ‘ikai fuoloa kuó ne fuʻu lelei ‘aupito ‘i he sipoti ko iá.

“Naʻe hoko mai leva ‘a e ngaahi ‘ahiʻahí—hangē ko ‘ení, ko ha feʻauhi kakau ‘oku fai ‘i he ‘aho Sāpaté. Te ne kau nai ki ai? Te ne fokotuʻu nai ha ‘uhinga ke fakatonuhiaʻi ‘aki haʻane maumauʻi ‘ene lao ke ‘oua ‘e kakau he Sāpaté, koeʻuhí ke tokoni ki heʻene timí ke nau ikuna ‘a e feʻauhí? ‘Ikai, ‘e ‘ikai te ne fakavaivai ki ai, neongo hono fakalotoʻi lahi ia ‘e hono ngaahi mahení. Naʻe fakamataliliʻi ia, pea aʻu ki hono ngaohikoviʻi fakasino. Ka naʻe ‘ikai pē te ne fakavaivai ki ai. Naʻe hoko hono fakasītuʻaʻi ‘e he ngaahi kaumeʻá, nofo taʻelatá, mo e mafasia ‘o e fakakaukaú, ko ha meʻa ke ne ‘omi ‘a e loto-mamahí mo e loʻimatá. Ka naʻe ‘ikai pē te ne fakavaivai ki ai. Naʻá ne ako tonu ai ‘a e meʻa kuo pau ke tau ‘iloʻi kotoa pē, ‘a hono moʻoni ‘o e akonaki ‘a Paula kia Tīmoté, ‘Ko kinautolu kotoa pē ‘oku loto ke moʻui anga faka-ʻOtua kia Kalaisi Sīsuú te nau ‘ilo ‘a e fakatangá’ (2 Tīmote 3:12). Kuo hoko ‘a e founga maheni ‘o e moʻui māʻoniʻoni ‘i he ngaahi taʻu kuo hilí—kuo fatu ‘aki ‘a e ngaahi fili totonu ‘e lau teau, pea fehangahangai ai mo ha ngaahi faingataʻa lahi—pea tupu mei ai ha ‘ulungaanga ‘o e ivi mo e mālohi lahi. ‘Okú ne hoko ‘eni ko ha faifekau, pea ‘oku fakahoungaʻi ia ‘e hono kaungā ngāué koeʻuhi ko ‘ene poto ‘i he ngāué, ko ‘ene ‘iloʻi ‘o e moʻoní, ko ‘ene mateaki taʻeveiveiuá, mo e fakapapau ‘o hono lotó ke vahevahe atu ‘a e ongoongoleleí. Ko e tokotaha ‘eni ne fakasītuʻaʻi ki muʻa ‘e hono ngaahi mahení, kuo hoko he taimí ni ko ha takimuʻa fakaʻapaʻapaʻi ‘o hono ngaahi mahení” (“First Things First,” Ensign, May 2001, 8).

Lau ‘a e Molomona 8:10–11, pea kumi ki ha founga ‘e taha naʻe poupouʻi ai ‘e he ‘Eikí ‘a Molonai mo Molomona (ki muʻa peá ne pekiá) lolotonga ‘a e ngaahi taimi faingataʻa naʻá na fehangahangai mo iá. ‘E lava ‘e he fakalotolahi ko ‘eni naʻe fai mai ‘e Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ‘o tokoniʻi koe ‘i hoʻo fakapapau ke ke tauhi maʻu hoʻo tui faivelengá neongo hoʻo tuʻu toko tahá:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

ʻI heʻetau fakahoko ʻetau ngāue fakaʻahó, ʻoku mahino pē ʻe ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe ʻākilotoa kitautolu ʻe he niʻihi kehé pe tokosiʻi ha niʻihi ʻe kau mo kitautolu pe te tau tuʻu toko taha pē ke fakamahinoʻi e meʻa ʻoku tali leleí mo ʻikai tali leleí. ʻOku tau maʻu nai ha loto toʻa ke tuʻu taʻeueʻia ʻi hono taukapoʻi ʻetau tuí, neongo te tau tuʻu toko taha pē ʻi hono fai iá? …

“…ʻOfa ke tau loto toʻa mo mateuteu ke taukaveʻi ʻetau tuí, pea kapau te tau tuʻu toko taha ʻi hono fai iá, ʻofa ke tau fai ia ʻi he loto toʻa pea fakamālohia kitautolu ʻe he ʻilo he ʻikai ke tau teitei tuēnoa he taimi ʻoku tau tuʻu fakataha ai mo ʻetau Tamai Hēvaní.” (“Pole ke Tuʻu Toko Taha,” Ensign mo e Liahona, Nōvema. 2011, 60, 67).

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ‘a e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení:

    1. Ko hai mo ha niʻihi kehe ‘okú ke ‘iloʻi ‘oku hoko ko e sīpinga ‘o e tuʻu maʻu ‘i he faivelengá neongo ‘enau tuʻu toko tahá?

    2. ‘Oku anga-fēfē hano tokoniʻi koe ‘e he fakamatala ‘a Palesiteni Monisoní ke ke fakapapau ke ke faivelenga maʻu pē neongo haʻo tuʻu toko tahá?

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Molomona 7:1–8:11 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó ).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: