Seminelí
‘Iuniti 13: ‘Aho 1, Mōsaia{nb}18


‘Iuniti 13: ‘Aho 1

Mōsaia 18

Talateú

Naʻe hoko ‘a ‘Alamā ko ha taulaʻeiki ‘a e Tuʻi fai angahala ko Noá, pea naʻá ne tui ki he lea ‘a e palōfita ko ‘Apinetaí pea fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá. Naʻe akoʻi fakafufū ‘e ‘Alamā ha niʻihi kehe ‘o kau kia Sīsū Kalaisi ‘i he hili ‘a e pekia ‘a ‘Apinetaí. Naʻe holi ‘a kinautolu naʻa nau tui kia ‘Alamaá ke nau haʻu ki he lotoʻā ‘a e ‘Otuá. Naʻa nau fai ‘a e fuakava ‘o e papitaisó ‘i ha feituʻu naʻe ui ko e Ngaahi Vai ‘o Molomoná. Kumi ‘i hoʻo ako ‘a e Mōsaia 18, ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ‘o kau ki he ngaahi palōmesi ‘okú ke fai ‘i he taimi ‘okú ke papitaiso aí mo e meʻa ‘e fai ‘e he ‘Eikí maʻau ‘i hoʻo tauhi ‘a e ngaahi palōmesi ko iá.

Mōsaia 18:1–16

‘Oku akoʻi mo papitaiso ‘e ‘Alamā ‘a e kakaí

ʻĪmisi
Ko e Fai Papitaiso ʻa ʻAlamā ʻi he Ngaahi Vai ʻo Molomoná

Fakakaukau ki ho papitaisó. Ko e hā ha ngaahi meʻa ‘okú ke manatuʻi ‘o kau ki ho papitaiso ko iá? Naʻá ke teuteuʻi fēfē koe ki ho papitaisó? Ko e hā ha ngaahi ongo naʻá ke maʻu ‘o kau ki ho papitaisó? Fakalaulauloto ki ha meʻa te ke fakahoungaʻi lahi ange he taimí ni ‘o kau ki ho papitaisó, ‘i he taimi naʻá ke papitaiso aí.

‘Oku tokoni ‘a e Mōsaia 18 ke mahino kiate kitautolu ‘a e fuakava ‘oku tau fai mo e ‘Otuá ‘i he papitaisó. Ko e fuakavá ko ha “aleapau ia ‘i he vahaʻa ‘o e ‘Otuá mo e tangatá, ka ‘oku ‘ikai te na ngāue ‘o hangē ha tuʻunga tatau ‘i he aleapaú. ʻOku fokotuʻu mai ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi tuʻutuʻuni ki he fuakavá, pea ‘oku loto ‘a e tangatá ke ne fai ‘a e meʻa ‘okú Ne kole mai. ‘Oku talaʻofa mai leva ‘e he ‘Otuá ha ngaahi tāpuaki ki he tangatá ki heʻenau talangofuá” (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Fuakavá”).

Fakatokangaʻi ange ‘a e fokotuʻutuʻu ki he vahe ko ‘ení, ke ke sio ai ki he founga ‘oku tokoni ai ‘a e Mōsaia 18 ke mahino kiate kitautolu ‘a e fuakava ‘o e papitaisó: Mōsaia 18:1–7, Teuteu ki he Fuakavá; Mōsaia 18:8–16, Fai ‘o e Fuakavá; mo e Mōsaia 18:17–30, Moʻui ʻaki ‘a e Fuakavá. Te ke lava ‘o hiki ‘a e kaveinga takitaha (hangē ko ‘ení, Teuteu ki he Fuakavá) ‘i he tafaʻaki ‘o e ngaahi veesi ‘oku fekauʻaki mo iá ‘i hoʻo folofolá.

Lau ‘a e Mōsaia 18:1–2, 6–7, pea kumi ki he ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ki he kakaí, ke tokoni ki hono teuteuʻi kinautolu ki he papitaisó. Hiki ki he konga ‘i laló, ‘a e founga ‘e tokoni ai ‘a e mahino ki ha taha ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ki hono kakaí, ‘o tokoniʻi ha taha he ‘ahó ni ke teuteu ki he papitaisó.

‘Oku tohi ‘i he Mōsaia 18:8–11 ‘a e founga ne tokoniʻi ai ‘e ‘Alamā ‘a hono kakaí ke mahino kiate kinautolu ‘a e ngaahi palōmesi te nau fai pea nau maʻu ‘i he fuakava ‘o e papitaisó.

  1. Tā ‘a e fakatātā ‘i laló ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá. Fakatotolo ‘i he Mōsaia 18:8–11 ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ‘o kau ki he ngaahi palōmesi ‘oku tau fai ki he ‘Otuá (ko e meʻa ‘oku “tau loto ke tau faí”) mo e ngaahi talaʻofa ‘oku fai mai ‘e he ‘Otuá kiate kitautolu ‘i he taimi ‘oku tau papitaiso aí. Hiki ‘a e meʻa naʻá ke ‘iló ‘i he kōlomu totonu ‘i hoʻo fakatātaá.

ʻOku ou Palomesi.

‘Oku Talaʻofa ‘e he ‘Otuá

Ko e taha ‘eni ‘o e ngaahi tefitoʻi moʻoni ‘o e ongoongoleleí ‘oku hā mahino mai ‘i he Mōsaia 18:8–11: ʻOku tau maʻu ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí mo e talaʻofa ‘o e moʻui taʻengatá ‘i heʻetau fai mo tauhi ‘a e fuakava ‘o e papitaisó.

  1. Hiki ha fakamatala fakanounou ki he konga ki lalo ‘o e fakatātaá ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ‘o ha meʻa kuó ke ako ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o hono fai mo tauhi ‘a e fuakava ‘o e papitaisó…

Lau ‘a e fakamatala ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Siosefa B. Uefilini ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, pea laineʻi ‘a e ngaahi tāpuaki te tau lava ‘o maʻu ‘i he mahino kiate kitautolu ‘a e ngaahi palōmesi ‘oku tau fai mo tali ‘i he papitaisó: “Kuó u fakatokangaʻi ‘i heʻeku moʻuí kotoa, ko e taimi ‘oku maʻu ai ‘e he kakaí ha mahino kakato ki he ngaahi tāpuaki mo e mālohi ‘o ‘enau fuakava ‘o e papitaisó, ‘o tatau ai pē pe ko ha kau papi ului foʻou kinautolu pe ko ha mēmipa kinautolu ‘o e Siasí ‘i heʻenau moʻuí kotoa, ‘oku hoko mai ha fiefia lahi ki heʻenau moʻuí, pea nau ‘alu atu ke fakahoko honau ngaahi fatongia ‘i he puleʻangá mo ha loto vekeveke lahi”” (“Alma the Elder: A Role Model for Today,” in Heroes from the Book of Mormon [1995], 84).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha founga ‘oku lava ai ‘e hoʻo fukava ‘o e papitaisó ‘o takiekina ‘a e anga ‘o hoʻo moʻuí ‘i he ‘aho takitaha. (Hangē ko ‘ení, fakakaukau ki hoʻo palōmesi ke ke “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ‘o e Otuá ‘i he taimi kotoa pē” ‘i he taimi ‘okú ke feohi ai mo e kakai kehé, kau ai ‘a ho anga ki he kau mēmipa ‘o ho familí, ko e ngaahi meʻa ‘okú ke talanoa ki ai mo ho ngaahi kaungāmeʻá mo e ngaahi mahení, ko e faʻahinga lea ‘okú ke ngāue ʻakí, ko e faʻahinga heleʻuhila pe polokalama televīsone ‘okú ke sio aí, ko e mūsika ‘okú ke fanongo aí, ko ho ngaahi vā fetuʻutaki fakasōsiale mo fakakaumeʻá, mo e anga hoʻo tali ‘a kinautolu ‘oku nau fakaangaʻi hoʻo ngaahi tuí.)

Fakatotolo fakalelei ‘i he Mōsaia 18:12–16, pea kumi ki ha ngaahi sīpinga ‘o e founga na‘e fakahoko ai ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Ene konga ‘o e fuakava mo ‘Alamā mo hono kakaí hili honau papitaisó. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi sīpinga naʻá ke maʻú.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha taimi naʻá ke ongoʻi ai naʻe tāpuakiʻi koe ‘e he ‘Eikí ‘aki Hono Laumālié ‘i hoʻo tauhi hoʻo palōmesi naʻá ke fai ‘i he papitaisó ke ke tauhi kiate Iá.

Mōsaia 18:17–30

‘Oku fokotuʻu ‘e ‘Alamā ‘a e Siasi ‘o Sīsū Kalaisí ‘i he lotolotonga ʻo e kakaí

Ko e hā hono tuʻo lahi ‘o haʻo fakakaukau ki he ngaahi fuakava naʻá ke fai ‘i he papitaisó peá ke toe fakafoʻou ia ‘i hoʻo maʻu ‘a e sākalamēnití? Ko e hā hano tuʻo lahi ‘oku totonu ke ke fakakaukau ai ki aí? Ko e fē nai ‘a e taimi ‘oku totonu ke ke fakakaukau ai ki he ngaahi fuakava ko ‘ení?

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyering

Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Henelī B. ‘Aealingi ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí hono mahuʻinga ‘o hono tauhi ‘o ‘etau ngaahi fuakava mo e ‘Eikí: “Ko e kakai ‘o e fuakava ‘a e Kau Māʻoniʻoni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní. ‘Oku tau fai ha ngaahi palōmesi mo e ‘Otuá pea ‘okú Ne fai mai ha ngaahi talaʻofa kiate kitautolu mei he ‘aho ‘oku tau papitaiso aí, pea ‘i he ngaahi momeniti fakalaumālie mahuʻinga ‘o ‘etau moʻuí. ‘Okú Ne tauhi maʻu pē ‘Ene ngaahi talaʻofa ‘oku fai mai ‘i Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí, ka ko e sivi mahuʻinga taha ‘o ‘etau moʻuí ke tau fakapapauʻi ‘oku tau fai mo tauhi ki heʻetau ngaahi fuakava mo Iá” (”Witnesses for God,” Ensign, Nov. 1996, 30).

Lau ‘a e Mōsaia 18:17–18, 20–23, 27–29, pea kumi ki he founga naʻe tauhi ai ‘e he kau mēmipa ‘o e Siasí ‘i he taimi ‘o ‘Alamaá ‘a ‘enau ngaahi fuakava ‘o e papitaisó. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ha ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ‘i he Mōsaia 18:22, 26, 30 ‘a ia ‘oku nau fakahā mai ‘a e ngaahi tāpuaki mahuʻinga ‘oku maʻu ‘e kinautolu ‘oku nau tauhi ‘enau ngaahi fuakava ‘o e papitaisó.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Ko e hā ha meʻa ‘e taha te ke fai ke lelei ange ai hoʻo tauhi ‘a e ngaahi fuakava naʻá ke fai ‘i he papitaisó? Te ke tauhi fēfē ‘a e tukupā ko ‘ení?

Mōsaia 18:31–35

‘Oku hola ‘a kinautolu ‘oku nau kau ki he Siasí mei he fakatanga ‘a e Tuʻi ko Noá.

Ako ‘a e Mōsaia 18:31–33 ke ke ‘ilo ki he meʻa naʻe fai ‘e he Tuʻi ko Noá ‘i he kolo ko Līhai-Nīfaí, lolotonga ia ‘oku fiefia ‘a ‘Alamā mo hono kakaí ‘i ha ngaahi tāpuaki mahuʻinga lahi, ‘i he feituʻu ofi ki he Ngaahi Vai ‘o Molomoná. Lau ‘a e Mōsaia 18:34 pea hoko atu ki he Mōsaia 23:1–2 ke ke ‘ilo ki he founga naʻe “fakatokanga” mai ai kia ‘Alamā ‘o kau ki he fakatuʻutāmaki ‘oku ‘amanaki ke hoko mai ki hono kakaí.

Fakakaukau ke ke hiki ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení ‘i he tafaʻaki ‘o e Mōsaia 18:34: ʻOku lava ke fai mai ‘e he Eikí ha fakatokanga ki he kau māʻoniʻoní ‘i he taimi ‘oku nau fehangahangai ai mo ha fakatuʻutāmakí.

Lau ‘a e meʻa naʻe hoko ko ‘eni naʻe fakamatala ki ai ‘a ‘Eletā Niila L. ‘Enitasoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, ‘a ia ‘oku fakaʻaliʻali mai ai ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení:

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

“Lolotonga ‘a e hoko haku kaungāmeʻa ko ha fakafofonga makehe ‘o e FBI, naʻá ne fai hano fakatotoloʻi ‘o ha ngaahi kulupu faihia ‘oku nau fetuku mai ‘a e faitoʻo konatapu taʻe fakalaó ki he ‘Iunaiteti Siteití.

“Naʻe ʻi ai ha taimi ‘e taha, naʻá ne ‘alu atu ai mo ha fakafofonga ‘e taha ki ha loki nofo totongi naʻá na tui ‘oku tufaki atu mei ai ‘e ha tokotaha fakatau faitoʻo kona tapu ‘a e kokeiní. Naʻe fakamatalaʻi ‘e hoku kaungāmeʻá ‘a e meʻa naʻe hokó:

“‘Naʻá ma tukituki atu ‘i he matapā ‘o e tokotaha fakatau faitoʻo kona tapú. Naʻe fakaava mai ‘a e matapaá ‘e he tokotaha ne ma mahaloʻí, pea ‘i heʻene sio mai kiate kimauá, naʻá ne feinga ke taʻofi ke ‘oua te ma sio ki loto, ka ne tōmui ia he ne ma ‘osi sio atu kimaua ia ki he kōkeiní ‘i heʻene funga tēpilé.

“‘Naʻe ‘i ai ha tangata mo ha fefine ‘i he tēpilé, pea naʻe kamata ke na fetuku ‘a e kōkeiní. Naʻe pau ke ma taʻofi ha‘anau fakaʻauha ‘a e fakamoʻoní. Ko ia naʻá ku tekeʻi ‘ e tokotaha fakatau faitoʻo kona tapú ki he tafaʻakí, he naʻá ne fakafaingataʻaʻiaʻi ‘a e hū atu ki lotó. Naʻá ku fesiofaki mata ki he mata mo ia ‘i heʻeku tekeʻi iá. Ka naʻe ngali kehe kiate au, he naʻe ‘ikai te ne mata ‘ita pe manavhē. Naʻá ne malimali mai kiate au.

“‘Naʻá ku pehē ‘i heʻeku sio atu ki hono matá mo ‘ene malimali fiemālié, ‘oku ‘ikai ko ha tangata fakatuʻutāmaki ia, ko ia naʻá ku tafoki vave meiate ia ‘o kamata ke u ‘oho atu ki he tēpilé. Naʻe muimui mai ‘a e tangatá ‘iate au he taimi ko ‘ení. Naʻe ongo mai ki hoku ‘atamaí ha ueʻi mālohi ‘i he taimi ko iá: “Tokanga telia ‘a e fakatuʻutāmaki ‘oku toitoi mai ‘i he fofonga malimalí.”

“‘Naʻá ku tafoki leva ki mui ki he tangatá. Naʻe faʻo hono nimá ‘i hono kato lahi ki muʻá. Naʻá ku fai leva ‘a e meʻa ‘oku fakanatula pē ‘ete faí, ko ‘eku puke hono nimá ‘o fusi ia ki tuʻa mei hono kató. Naʻá ku toki fakatokangaʻi ai ‘a e meʻa ‘oku kuku ‘i hono nimá, ko ha pekenene kuo teuteu ke fanaʻi. Naʻe hoko vave ai ha ngaahi meʻa kehekehe, peá u faʻao ‘a e pekenené mei he tangatá.’ …

“… Naʻe fakatokanga ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku kaungāmeʻá ke tokanga ki ha fakatuʻutāmaki fakasino ‘e hoko mai, ‘e pehē pē ha fakatokanga atu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe ki ha fakatuʻutāmaki fakalaumālie ‘e hoko atu” (“Beware of the Evil behind the Smiling Eyes,” Ensign pe Liahona, Mē 2005, 46–47).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha ngaahi ongo kuó ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní pe ngaahi meʻa naʻe hoko ‘okú ke manatu ki ai ‘a ia naʻe fakatokangaʻi atu ai pe maluʻi koe mei ha fakatuʻutāmaki fakasino pe fakalaumālie, pe te ke hiki ha fakamatala ki ha ngaahi meʻa naʻe aʻusia ‘e ha niʻihi kehe ‘okú ke ‘iloʻi pe kuó ke lau pe fanongo ‘i ha fakamatala ‘o kau ki ai.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá

    Kuó u ako ‘a e Mōsaia 18 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: