Seminelí
‘Iuniti 16: ‘Aho 2, ʻAlamā 12


‘Iuniti 16: ‘Aho 2

ʻAlamā 12

Talateú

Naʻe hanga ‘e he ngaahi lea ‘a ‘Amuleki ‘i he ʻAlamā 11 ‘o ngaohi ‘a Sisolome ke ne ‘iloʻi ‘okú ne halaia ‘i hono lohiakiʻi mo hono kākaaʻi ‘a e kakaí. Naʻe hili ‘a e lea ‘a ‘Amuleki ki he kakai ‘o ‘Amonaihaá, naʻe tuʻu hake leva ‘a ‘Alamā ‘i honau ‘aó. Pea koeʻuhí ko e fai angahala ‘a e kakai ‘o ‘Amonaihaá, naʻe lea ai ‘a ‘Alamā kiate kinautolu ‘o fakamamafaʻi ‘a e ngaahi moʻoni te ne tokoniʻi kinautolu ke nau fakatomala mei hono fakafefeka honau lotó mo e ngaahi angahala kehé. Naʻá ne fakamamafaʻi ‘a e ngaahi tauhele ‘a Sētané, mo e ngaahi tautea ‘e hoko ki he kau angahalá, mo e palani ‘o e huhuʻí kuo foaki mai ‘i he ‘Alo ‘o e ‘Otuá, ‘a ia ‘oku fakafaingamālieʻi ai ‘a kinautolu ‘oku fakatomalá ke nau toe foki atu ki he ‘ao ‘o e ‘Otuá.

ʻAlamā 12:1–7

‘Oku fakahā ‘e ‘Amuleki ‘a e ngaahi fakakaukau kākā ‘a Sisolomé

Fakakaukau ki he anga ‘o e ngāue ‘a e tauhelé ‘i hono tauheleʻi ‘o ha manu. ‘Oku nonoʻo fakafuopotopoto ha maea ‘o tuku takai ʻi ha meʻakai. ‘Oku fusiʻi ‘a e maeá he taimi ‘oku haʻu ai ha manu ki he maeá ke kai ‘a e meʻakaí, pea ‘oku maʻu ai ‘a e manú ‘i he tauhelé.

ʻĪmisi
maea ‘oku nonoʻo fuopotopoto ke hoko ko e tauhelé

Fakamanatu ‘a e founga ‘o e feinga ‘a Sisolome ke ne maʻu ‘a ‘Amuleki ‘i ha tauhele ‘i he ʻAlamā 11:21–25. Hili ‘a e sio ‘a ‘Amuleki ki he fakakaukau ‘a Sisolomé peá ne tali ki aí, naʻe tuʻu hake leva ‘a ‘Alamā ke lea kia Sisolome mo e fuʻu kakai naʻa nau ‘i aí (vakai, ʻAlamā 12:1–2). Kumi ‘i he ʻAlamā 12:3–6 ki he ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea naʻe ngāue ʻaki ‘e ‘Alamā ke fakamatalaʻi ‘a e ngaahi founga ‘a Sisolomé, ‘a ia naʻe pehē ‘e ‘Alamā ko e ngaahi founga ia ‘a e tēvoló (vakai, ʻAlamā 12:5).

Fakatatau ki he ʻAlamā 12:3, naʻe ʻilo fēfē ‘e ‘Alamā ‘a e palani ‘a Sisolomé?

Ko e hā ha lau ‘a ‘Alamā ‘i he ʻAlamā 12:6 ko e ngaahi taumuʻa ia ‘a e tēvoló?

Naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ʻoku lava ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ‘o tokoniʻi kitautolu ke tau ‘iloʻi ‘a e ngaahi ‘ahiʻahi ‘a e filí. Naʻá ke ako ‘i he lēsoni ki he ʻAlamā 11, te tau lava ‘o ikunaʻi ‘a e ‘ahiʻahí kapau te tau falala ki he Laumālie Māʻoniʻóní. Ko ha konga mahuʻinga ‘o hono ikunaʻi ‘o e ‘ahiʻahí ‘a hono maʻu ‘o e Laumālié ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau ‘iloʻi ‘a e ‘ahiʻahí mo e kovi te ne lava ‘o fai mai kiate kitautolú. Te tau lava leva ai ‘o fili ke tau nofo maʻu ‘i hotau tuʻunga haohaoa mo faivelengá ‘i heʻetau fakaʻehiʻehi mei he ‘ahiʻahí. Kuó ke aʻusia nai ha meʻa ‘a ia naʻe tokoniʻi ai koe ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ‘iloʻi mo fakaʻehiʻehi mei ha taha ‘o e ngaahi ‘ahiʻahi ‘a e tēvoló?

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha meʻa te ke lava pea te ke fai ke fakatupulaki ai hoʻo taukei ‘i hono ‘iloʻi mo tali ‘a e ngaahi fanafana mai ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhi ke ke lava ai ‘o ‘iloʻi mo fakaʻehiʻehi mei he “ngaahi tauhele” ‘a e filí.

ʻAlamā 12:7–18

‘Oku akoʻi ‘e ‘Alamā ‘o kau ki he fakamāuʻi fakaʻosi ‘o e faʻahinga kotoa ‘o e tangatá

Fakakaukau ki ha ngāue maʻuʻanga moʻui ‘okú ke mahuʻingaʻia ke feinga ki ai. Fakafuofuaʻi hono lahi ‘o ha paʻanga te ke totongi ki hoʻo totongi akó (totongi ki hono akoʻi koe) ‘i ha ‘apiako pe polokalama fakaako ke ke maʻu ai ‘a e ‘ilo ‘oku fie maʻu ke ke lavameʻa ai ‘i he ngāue maʻuʻanga moʻui ko iá.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

Lau ‘a e lea ko ‘ení mo kumi ki he “totongi” naʻe pehē ‘e ‘Eletā Tēvita A. Petinā ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, kuo pau ke totongi ia pea toki maʻu ‘a e ‘ilo fakalaumālié: “Ko e ‘ilo fakalaumālie ko ia kuo tāpuekina ʻaki kitaua ke ta maʻú, pea kuo fakapapauʻi mai hono moʻoní ‘i hotau lotó, ‘oku ‘ikai lava ke foaki ia ki he [niʻihi kehé]. Kuo pau ke tau totongi ia ‘aki ‘a e totongi ‘o e ngāue faivelenga mo e fekumi ki ai ‘i he ako pea ‘i he tui foki pea tau toki ‘maʻu’ ‘a e ‘ilo ko iá. Ko e founga pē ‘eni ‘oku lava ke ongoʻi ai ‘i he lotó ‘a e meʻa ko ia ‘oku ‘iloʻi ‘e he ʻatamaí” (“Watching with All Perseverance,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 43).

Kumi ki ha fakamoʻoni ‘i he ʻAlamā 12:7–8 naʻe loto ‘a Sisolome ke ne fai ‘a e “totongi” fakalaumālie ‘oku fie maʻu ke maʻu ai ‘a e ‘ilo fakalaumālié. Ko e hā ha meʻa ‘oku hā meia Sisolome kuo kamata ha liliu ‘i hono lotó koeʻuhí ke ne ako ‘a e ngaahi moʻoni fakalaumālié?

Kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe ‘Alamā kia Sisolome ‘o kau ki he ‘ilo fakalaumālié ‘i hoʻo lau ‘a e ʻAlamā 12:9–11. ‘E tokoni kapau te ke ‘iloʻi “ko e ngaahi meʻa lilo ‘a e ‘Otuá ‘a e ngaahi moʻoni fakalaumālie ko ia ‘oku toki ‘iloʻi pē ‘i he fakahaá. ‘Oku fakahā mai ‘e he ‘Otuá ‘a ‘Ene ngaahi meʻa liló kiate kinautolu ‘oku nau talangofua ki he ongoongoleleí’ (Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Ngaahi Meʻa Lilo ‘a e ‘Otuá,” scriptures.lds.org). ‘E lava ke ke hiki ‘a e fakaʻuhinga ko ‘ení ‘i hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e ʻAlamā 12:9. Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Alamā ‘i he ʻAlamā 12:9, ‘e foaki ‘e he ‘Otuá ha konga ‘o ‘Ene folofolá ki ha tangata ‘o fakatatau ki he hā?

Fakatatau ki he ʻAlamā 12:10–11, ko e hā ha fekauʻaki ‘a e tuʻunga ‘o hotau lotó mo hono maʻu ‘o e ngaahi moʻoni fakalaumālié?

Ko e hā hono ‘uhinga ‘o hono “fakafefeka” ho lotó (vakai, ʻAlamā 12:10–11), mo e anga hoʻo fakakaukau ki hono fakahā ‘o ha tuʻunga pehē ‘i he moʻui ‘a ha taha?

‘Oku akoʻi mai ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘i he pōpoaki ‘a ‘Alamā kia Sisolomé: ʻOku fakahā mai ‘e he ‘Eikí ‘a e ngaahi moʻoni fakalaumālié kiate kitautolu ‘o fakatatau ki he tokanga mo e faivelenga ‘oku tau fai ki Heʻene ngaahi folofolá.

  1. Hiki ha fakamatala ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá ‘o kau ki ha fekau pe faleʻi mei he ‘Eikí kuó ke feinga ke fai ki ai ‘i he “tokanga mo e faivelenga.” Ko e hā ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe ‘e he ‘Eikí ‘aki ha toe fakahinohino, ‘ilo, pe ngaahi fanafana mai ‘a Hono Laumālié koeʻuhí ko haʻo ngāue ki he meʻa kuó Ne akoʻi mai kiate koé?

Hili hono fakamatalaʻi ‘e ‘Alamā ‘a e founga ‘oku tau ‘iloʻi ai ‘a e moʻoni fakalaumālié, naʻá ne hoko atu leva ke tali ha fehuʻi naʻe fai mai ‘e Sisolome ‘i he ʻAlamā 12:8 ‘o kau ki he founga ‘e fakamāuʻi ai kitautolú. Kumi ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā kia Sisolome ‘i he ʻAlamā 12:12–15 ‘o kau ki he toetuʻú mo e fakamāú. Fakafonu ‘a e ngaahi laine ko ‘ení: ʻE ‘ekeʻi meiate kitautolu ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá ‘a ‘etau , pea mo.

Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ‘ení: Ko e hā ha faikehekehe ‘e hoko ‘i hoʻo ngaahi fili fakaʻahó kapau te ke manatuʻi ‘e ‘ekeʻi meiate koe ‘a hoʻo ngaahi leá mo hoʻo ngaahi fakakaukaú?

Fakaʻilongaʻi ‘a e potufolofola fakafekauʻaki ‘i he futinouti 14a ki he veesi fakataukei folofolá Mōsaia 4:30, hili ia peá ke lau pe lau maʻuloto ‘a e Mōsaia 4:30.

  1. Toe vakai ki he meʻa naʻá ke hiki ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá ki he ngāue fika 1 ‘o e lēsoni ‘o e ‘aho ní—‘o kau ki he founga te ke lava ai ‘o ongoʻingofua lahi ange ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní. Tānaki mai ki ai haʻo ngaahi fakakaukau ‘o kau ki he founga ‘oku lava ai ‘e he mahino kiate koe ‘a ho fatongia fakafoʻituitui ke fai ha fakamatala ki he ‘Otuá ‘o kau ki hoʻo moʻuí, ‘o fakatupulekina hoʻo holi ke ke ‘iloʻi mo fakaʻehiʻehi mei he ‘ahiʻahí.

ʻAlamā 12:19–37

‘Oku fakamatala ‘a Alamā ki he founga ‘oku lava ai ‘e he faʻahinga ‘o e tangatá ‘o ikunaʻi ‘a e ngaahi nunuʻa ‘o e hingá tuʻunga ‘i he palani ‘o e huhuʻí.

Naʻe ‘ikai tui ha pule lahi ‘i ‘Amonaiha ko hono hingoá ko ʻEnitiona, ‘oku lava ke taʻe-faʻa-mate ‘a e tangatá, ‘o ne pehē ‘oku ‘ikai lava ‘o hoko ia koeʻuhí ko e Hingá (vakai, ʻAlamā 12:20–21). Fakatotolo ‘i he ngaahi veesi mei he ʻAlamā 12 ‘a ia ʻoku hiki atu ‘i he saati ko ʻení, pea hiki ‘a e meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamaá ‘i he kōlomu ‘i lalo ‘i he ngaahi ‘uluʻi fakamatalá:

Ngaahi Ola ‘o e Hingá (ʻAlamā 12:22, 24)

Ko e meʻa naʻe fai ‘e he ‘Otuá ke fakahoko hotau huhuʻí (ʻAlamā 12:24–25, 28–33)

Ko e meʻa kuo pau ke tau fai ke huhuʻi ai ‘a kitautolú (ʻAlamā 12:24, 30, 34, 37)

ʻĪmisi
Mavahe mei he Ngoue ko ʻĪtení
  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ‘i laló ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá ‘i ha ‘osi hoʻo fakafonu ‘a e sātí:

    1. ‘Oku tokoniʻi fēfē kitautolu ‘e he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí ke tau ikunaʻi ‘a e ngaahi ola ‘o e Hingá?

    2. Fakatatau ki he ʻAlamā 12:24, ko e hā ha meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Alamā ko e taumuʻa ia ‘o e moʻuí he taimí ni hili hono fakafaingamālieʻi ‘e he Fakamoʻuí ke tau ikunaʻi ‘a e ngaahi ola ‘o e Hingá?

ʻĪmisi
ʻEletā L. Tom Perry

Ko e fakalea ko e “tuʻunga ‘ahiʻahiʻanga” ‘i he ʻAlamā 12:24 ko ha kupuʻi lea ia ‘oku ngāue ʻaki ‘e ‘Alamā toko taha pē ‘i he Tohi ‘a Molomoná (vakai foki, ʻAlamā 42:4, 10, 13). Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Eletā L. Tomu Peuli ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e taimi ‘ahiʻahiʻanga ko ‘ení ‘o pehē: “Ko e tefitoʻi taumuʻa ‘o e moʻui ‘i he māmaní ke fakaʻatā hotau laumālié, ‘a ia naʻe moʻui kimuʻa ‘i hono fakatupu ‘o e māmaní, ke fakataha mo hotau sinó ‘i ha vahaʻataimi ‘o e faingamālie lahi ‘i he moʻui fakamatelié. Kuo ‘omi ‘e he feohi fakataha ‘a e ongo meʻá ni ha faingamālie kiate kitautolu ke tau tupulaki, fakalakalaka, pea tau fakaʻau ‘o motuʻotuʻa ange ‘i he founga ‘oku toki lava pē ‘o fakahoko ‘i hono fakatahaʻi ‘o e laumālié mo e sinó. ‘Oku tau fononga ai mo fepaki ‘a hotau sinó mo e faingataʻa ‘i he vahaʻataimi ‘oku ui ko e taimi teuteuʻanga ‘o ‘etau moʻuí. Ko e taimi ‘eni ‘o e ako mo e siviʻi ke ‘iloʻi ‘oku tau taau mo e ngaahi faingamālie ‘oku taʻengatá. ‘Oku hoko kotoa ia ko e konga ‘o ha palani fakalangi ‘a ‘etau Tamaí ki Heʻene fānaú” (“Proclaim My Gospel from Land to Land,” Ensign, May 1989, 14).

Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e ‘Alamā ko e moʻui fakamatelié ko ha taimi ia kiate kitautolu ke tau teuteu ai ke feʻiloaki mo e ‘Otuá. ‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau akoʻi ‘a e tokāteline ko ‘ení ‘i he ʻAlamā 12:24. Lau ‘a e ʻAlamā 34:32, pea fakafekauʻaki ia mo e ʻAlamā 12:24.

  1. Koeʻuhi ke fakahoko ‘a e meʻa kuó ke akó, tali ha fehuʻi ‘e taha pe fakatouʻosi ‘a e ongo fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ‘Oku tokoni fēfē hoʻo ‘iloʻi ‘a e taumuʻa ‘o e moʻui fakamatelié ke tataki koe ‘i hoʻo moʻuí?

    2. ‘Oku tokoniʻi fēfē koe ‘e hoʻo tui ki he Fakaleleí ‘i ho taimi teuteuʻanga fakamatelié?

Lau ‘a e ʻAlamā 12:33–35, pea fakatokangaʻi hono faikehekehe ‘o e meʻa ‘e hoko kiate kinautolu ‘oku fakatomalá mo kinautolu ‘oku ‘ikai fakatomalá. ‘E lava ke tokoni ke mahino ange kiate koe ‘a e ngaahi veesi ko ‘ení, kapau te ke ‘iloʻi ‘oku kau ki he hū atu ki he mālōlōʻanga ‘o e ‘Eikí ‘a ‘etau maʻu ha fakamolemole ‘o ‘etau ngaahi angahalá pea tau hū atu ki he nāunau ‘o e ‘ao ‘o e ‘Eikí (vakai,T&F 84:24).

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ki hoʻo tohinoa ako folofolá ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní.

    Kuó u ako ‘a e ʻAlamā 12 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: