Seminelí
‘Iuniti 31: ‘Aho 3, Molonai 6


‘Iuniti 31: ‘Aho 3

Molonai 6

Talateú

‘I he ofi ke fakaʻosi ‘e Molonai ‘ene ngaahi tohi ki he ʻū lauʻi peletí, naʻá ne fakamatalaʻi ha niʻihi ‘o e ngaahi meʻa ‘oku fakafeʻungaʻi ai ha taha ke ne mateuteu ke papitaiso ki he Siasí. Hili ia peá ne fokotuʻu mai leva ‘a e ngaahi fatongia ‘o e kāingalotu ‘o e Siasí ke tokangaʻi ‘a e kau mēmipa kehé. Naʻe toe fakamatalaʻi foki ‘e Molonai ‘a e taumuʻa ‘o e ngaahi fakataha lotu ‘a e Siasí pea ne fakamamafaʻi hono fie maʻu ke tataki ‘a e ngaahi fakataha lotu ‘a e Siasí ‘o fakatatau ki he fakahinohino ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní.

Molonai 6:1–3

Naʻe fokotuʻu mai ‘e Molonai ‘a e ngaahi meʻa ‘oku fie maʻu ki he papitaisó

ʻĪmisi
ko e tamasiʻi ‘oku papitaiso

Fakakaukau ‘oku ʻi ai haʻo kiʻi tokoua ‘e hoko hono taʻu valú ‘i he ngaahi māhina siʻi ka hokó. Kuo kole atu hoʻo ongo mātuʻá ke ke akoʻi ha lēsoni ‘i ha efiafi fakafāmili ‘i ‘api ‘o kau ki he founga ke teuteu ai ki he papitaisó.

  1. Kapau te ke akoʻi ‘a e lēsoní he taimí ni, ko e hā nai ha meʻa te ke akoʻi ke tokoni ki ho kiʻi okouá ke ne teuteu ki heʻene papitaisó? Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Hili hono fakakau ‘e Molonai ‘a e ongo lotu ‘tāpuakiʻi ‘o e sākalamēnití ‘i heʻene lekōtí (vakai, Molonai 4–5), naʻá ne tānaki leva ki ai ha fakahinohino fekauʻaki mo e ouau ‘o e papitaisó. Fakatotolo ‘i he Molonai 6:1–3, ‘o kumi ki he ngaahi meʻa ‘oku fie maʻu ki he papitaisó. ‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ‘i hoʻo folofolá ‘a e ngaahi meʻa ‘oku fie maʻú ʻa ia ʻokú ke maʻú.

‘Okú ke pehē ko e hā hono ‘uhinga ‘o e fiemaʻu ‘a kinautolu naʻe papitaisó ke nau “fakahā ‘a e fua ‘oku feʻunga ‘a ia ‘oku nau taau ai mo ia”? Molonai 6:1

Fakalaulauloto ʻa hoʻo fakakaukau ki hono ‘uhinga ‘o e maʻu “ha loto-mafesifesi mo e laumālie fakatomalá” (Molonai 6:2) ki muʻa pea toki papitaisó. Hangē ko ia kuo tohi ‘i he Molonai 6:1–3, naʻe pehē ‘e Molonai ʻoku tau fuakava ‘i he papitaisó ke tau toʻo kiate kitautolu ‘a e huafa ‘o Sīsū Kalaisí pea tauhi kiate Ia ‘o aʻu ki he ngataʻangá. Ko e hā ha meʻa ‘okú ke fai ke tauhi maʻu mo fakamālohia ai hoʻo fakapapau ke ke tauhi kia Sīsū Kalaisí?

  1. Fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá, ha ngaahi founga kuó ke feinga ai talu mei ho papitaisó ke ke tauhi maʻu mo fakamālohia hoʻo fakapapau ke ke tauhi kia Sīsū Kalaisí.

Molonai 6:4

‘Oku fakamatalaʻi ‘e Molonai ‘a e founga ke te tokangaʻi mo fafangaʻi fakalaumālie ai ‘a e kau mēmipa ‘o e Siasí

Hili hono fakamatalaʻi ‘e Molonai ‘a e ngaahi meʻa ‘oku fie maʻu ke fai ‘e he kakai fakafoʻituituí ki muʻa pea nau papitaisó, naʻá ne fakamatala leva ki he founga ‘e tauhi faivelenga ai ‘e kinautolu ‘oku toki papitaisó ‘a ʻenau ngaahi fuakavá. Lau ‘a e Molonai 6:4, pea kumi ki he meʻa naʻe fai ke tokoniʻi ‘a e kau ului foʻoú ke nau tauhi faivelenga ‘a e tuí.

Fakamatalaʻi fakanounou ‘a e meʻa kuó ke ako mei he Molonai 6:4 ‘o kau ki ho ngaahi fatongia ki he kau mēmipa kehe ‘o e Siasí.

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ‘oku fakahā mai ‘i he Molonai 6:4 ‘e maʻu ‘e kinautolu ‘oku fafangaʻi ‘aki ʻa e folofola ‘a e ‘Otuá?

Ko e moʻoni mahuʻinga ‘eni ‘e taha ‘oku akoʻi ‘i he Molonai 6:4 ‘oku tau maʻu ha fatongia ke tau manatuʻi mo fafangaʻi fakalaumālie ‘a e kau mēmipa kehe ‘o e Siasí.

Naʻe fakamoʻoni ‘a ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘o kau ki hono mahuʻinga ‘o ‘etau fetokoniʻaki ‘i hono fafangaʻi kitautou ‘aki ‘a e folofola ‘a e ‘Otuá, ‘o pehē, “ʻOku ‘ikai haʻu ‘a e tokolahi ‘o e kakaí ki he lotú ko haʻanau kumi pē ki ha ngaahi moʻoniʻi meʻa foʻou ‘i he ongoongoleleí pe ke feohi mo honau ngaahi kaumeʻa fuoloa, neongo ‘oku mahuʻinga kotoa ia. ‘Oku nau haʻu ‘i haʻanau fekumi ki ha ngaahi meʻa fakalaumālie ke nau aʻusia. ‘Oku nau fie maʻu ‘a e melinó. ‘Oku nau fie maʻu ke fakamālohiʻi ‘enau tuí mo fakafoʻou ‘enau ‘amanakí. Ko hono fakanounoú, ‘oku nau fie maʻu ke fafangaʻi ‘a kinautolu ‘aki ‘a e folofola lelei ‘a e ‘Otuá, ke fakamālohia kinautolu ‘e he ngaahi mālohi ‘o e langí. ‘Oku ‘i ai ha fatongia ‘o kitautolu ‘oku ui ke tau fai ha malanga pe faiako pe takí, ke tau tokoni ‘aki hotau tūkuingatá ke foaki ia kiate kinautolu” (“A Teacher Come from God,” Ensign, May 1998, 26).

Kuó ke fakakaukau nai ki he kakai fakafoʻituitui tokolahi kuo nau lotua koe, pea teuteuʻi ha ngaahi lēsoni koeʻuhi ko koe, pea nau poupouʻi koe mo hoʻo ngāue ‘i he Siasí, pea tokoniʻi koe ‘i he ngahi faingataʻá?

  1. Hiki ha fakamatala ki hoʻo tohinoa ako folofolá ‘o kau ki ha kakai ‘e toko ua pe toko tolu kuo nau manatua koe ‘i ha founga mahuʻinga pe fafangaʻi fakalaumālie koe.

Aleaʻi ‘i ha taimi vave mai ‘i he kahaʻú mo ha mēmipa ‘o e fāmilí pe ko haʻo kaumeʻa ha founga kuo tāpuekina ai koe koeʻuhi ko hono manatuʻi koe ‘e ha taha pe fafangaʻi ‘aki koe ‘a e folofola ‘a e ‘Otuá.

Naʻe fai ‘e Palesiteni Henelī B. ‘Aealingi ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí ‘a e talanoa ki ha tīkoni ‘i hono uōtí ‘a ia naʻe mahino kiate ia ‘a e fie maʻu ke ne fakahoko hono fatongia ki he kau mēmipa kehe ‘o ‘ene kōlomú:

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“Naʻe nofo ofi mai ki homau ‘apí ha taha ‘o e kau mēmipa ‘o ʻene kōlomú. Kuo teʻeki ai haʻu ‘a e kiʻi talavou ko ia ‘i homau kaungāʻapí ki ha fakataha ‘a e kōlomú pe fai ha meʻa fakataha mo e kau mēmipa ‘o ‘ene kōlomú. Naʻe ‘ikai kau ki he Siasí ‘a e mali foʻou ‘o ‘ene faʻeé, pea ‘ikai haʻu ‘ene faʻeé ki he lotú.

“Naʻe fakataha ‘a e kau palesitenisī ‘o ‘ene kōlomu ‘o e kau tīkoní ‘i ha pongipongi Sāpate ‘e taha. … Naʻe manatuʻi ‘e he kau tauhisipi taʻu 13 ko ia ‘i heʻenau fakataha fakapalesitenisií ‘a e kiʻi tamasiʻi ko ia ‘oku teʻeki haʻu ki he lotú. Naʻa nau talanoa ki heʻene fie maʻu lahi ‘a e meʻa kuo nau maʻú. Naʻe vahe leva ‘e he palesitení ki hono tokoní ke ‘alu ‘o kumi ki he sipi hē ko iá.

“Naʻá ku ‘iloʻi ‘a e tokoni palesiteni ko iá, pea naʻá ku ‘iloʻi ‘ene maá, pe u ‘ilo ki hono faingataʻa ‘o e fatongia ne vahe ki aí, ko ia naʻá ku nofo ‘o vakai mai ‘i he matapā sioʻata ‘o hoku falé ki halá, peá u fifili ‘i heʻeku vakai atu ki he lue māmālie hifo ‘a e tokoni palesitení ‘i hoku ve’e ‘apí ‘i heʻene fononga atu ‘i he hala ki he ‘api ‘o e tamasiʻi ‘oku teʻeki haʻu ki he lotú. Naʻe faʻo pē ‘e he kiʻi tauhisipí ‘a hono nimá ‘i hono kató. Naʻá ne punou pē mo sio ki he kelekelé. Naʻá ne lue māmālie pē, ‘o hangē pē ko haʻo ‘alu ki ha feituʻu ka ‘oku ‘ikai te ke fakapapauʻi pe ‘okú ke fie ‘alu ki he feituʻu ‘okú ke ‘alu ki aí. Naʻe ‘osi mei ai ha miniti nai ‘e 20, kuó ne foki mai he halá ‘oku luelue mai mo e tīkoni ne heé ‘i hono tafaʻakí. Naʻe toe hoko ‘a e meʻa tatau ‘i ha ngaahi Sāpate ki mui. Pea ‘iloʻi kuo hiki ‘a e sipi ne heé ki ha feituʻu kehe.

“… Naʻe ‘osi mei ai ha ngaahi taʻu lahi, ne u ʻalu ai ki ha konifelenisi fakasiteiki, ‘i ha konitinēniti mamaʻo mei he loki naʻe fakataha ai ‘a e kau palesitenisií. Naʻe haʻu ai ha tangataʻeiki ‘ulu hinā ‘o ne pehē leʻo siʻi mai kiate au, ‘Naʻe nofo hoku mokopuna tangatá ‘i homou uōtí ‘i he ngahi taʻu kuo hilí.’ Naʻá ne fakamatalaʻi mai ‘i he loto ‘ofa ‘a e anga ‘o e moʻui ‘a e kiʻi tamasiʻi. Hili ia peá ne kole mai ke u kumi muʻa ki he tīkoni ko ia naʻe luelue māmālie hake ‘i he halá. Peá ne kole ke u fakamālō muʻa ki ai mo tala ange kuo fuʻu tangata hono mokopuná he taimí ni, pea ‘okú ne kei manatuʻi pē” (“Watch with Me,” Ensign, May 2001, 38–39).

Fakakaukau ki ha niʻihi fakafoʻituitui ‘e finangalo ‘a e ‘Eikí ke ke “manatuʻi” pe “fafangaʻí.” Palani ha founga ke ke lava ai ‘o tokoni ki hono fafangaʻi fakalaumālie kinautolú. Hiki honau hingoá ‘i ha lauʻi pepa, pea tuku ia ‘i ha feituʻu ‘e tokoni ke ke manatuʻi ‘a kinautolu.

Molonai 6:5–9

‘Oku fakamatalaʻi ‘e Molonai ‘a e taumuʻa ‘o e ngaahi fakataha lotu ‘a e Siasí mo e founga ke tataki ai ‘a e ngaahi fakataha ko iá

Fakakaukau ko e mātuʻa koe ‘a ha talavou pe finemui kuó ne pehē ‘i he ngahi uike siʻi kuo hilí ‘oku ‘ikai fie ‘alu ia ki he lotú koeʻuhí he ‘oku ‘ikai ke ‘i ai hano ‘aonga pea fakapikopiko. Fakakaukau ki ha meʻa ke ke leaʻaki ke fakalotolahiʻi ho fohá pe ʻōfefiné ke ‘alu ki he lotú, pea mahino kiate ia ‘a e ngaahi ‘uhinga totonu ‘o e ‘alu maʻu pē ki he lotú.

Naʻe ueʻi ‘a Molonai ke ne fakamatalaʻi ‘i heʻene lekōtí ‘a e ngaahi ‘uhinga ke faʻa fakataha ai ‘a e kau mēmipa ʻo e Siasí ‘i hono taimí. Ako ‘a e Molonai 6:5–6, pea kumi ki ha founga te ke lava ai ‘o fakakakato ‘a e fakamatala ko ‘ení: ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ‘o e Siasí, kuo pau ke tau faʻa fakataha ke .

Naʻe vahevahe mai ‘e ‘Eletā Tāleni H. ‘Oakesi ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ha konga ‘o ha tohi mei hano kaumeʻa ‘o kau ki he liliu ‘ene fakakaukau ‘o kau ki he maʻu lotú:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“Naʻe tohi ʻe haku kaumeʻa poto ʻe taha ‘o pehē:

“‘Naʻá ku liliu ‘eku fakakaukau kau ki heʻeku ‘alu ki he lotú. ‘Oku ‘ikai te u kei ‘alu ki he lotú koeʻuhí ko au, ka ke u fakakaukau ai ki he niʻihi kehé. ʻOku ou fakalea ki he kakai ʻoku tangutu toko tahá, fakafeʻiloaki kiate kinautolu ʻoku ʻaʻahi angé, … mo fakahā ʻeku fietokoni ki he ngāue. …

“‘Ko hono fakanounoú, ‘oku ou ‘alu ki he lotú ‘i he uike takitaha mo e taumuʻa ke u fai ha ngāue, kae ‘ikai koe fai mai ha meʻa maʻaku pea mo fakahoko ha lelei ʻi he moʻui ‘a e kakaí. ʻOku fakafiefia mo ʻaonga lahi ange ʻaupito ʻeku maʻulotu hokohoko maí.’

“ʻOku fakaʻaliʻali mai ‘e he ngaahi meʻá ni kotoa ‘a e tefitoʻi moʻoni taʻengata ko ia ʻoku tau fiefia mo ongoʻi lavameʻa ange ‘i he taimi ‘oku tau ngāue ai mo tokoni ai ‘i he meʻa ‘oku tau foaki atú, ka e ‘ikai ko e meʻa ‘oku tau maʻu maí” (“Unselfish Service,” Ensign or Liahona, May 2009, 96).

Mahalo kuó ke fakakakato ‘a e fakamatala ‘i ‘olungá ‘aki ‘a e ngaahi fakakaukau ko ‘ení.

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ‘o e Siasí, kuo pau ke tau faʻa fakataha ke:

  • ʻAukai mo Lotu

  • Fefakamālohia ʻaki fakalaumālie ‘a kitautolu.

  • Maʻu ‘a e sākalamēnití ‘i hono fakamanatu ‘o e ‘Eiki ko Sīsū Kalaisí.

Fakakaukau ki ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia ‘a ia ne akoʻi atu ai kiate koe hono mahuʻinga ‘o e lotu mo e ‘aukai fakataha mo e kau mēmipa ‘o ho uōtí pe koló.

ʻĪmisi
ngaahi fāmili ‘i he houalotu sākalamēnití
  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ‘E anga fēfē ha liliu ‘a e ngaahi meʻa ‘okú ke aʻusia ‘i he lotú, kapau te ke ‘alu ki ai mo ha holi ke fakamālohia fakalaumālie ʻa e kakai kehé?

    2. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke maʻu maʻu pē ‘a e sākalamēnití ko e fakamanatu ‘o Sīsū Kalaisi?

    3. ‘E tokoni fēfē ‘a e ‘alu ki he lotú koeʻuhi ko e ngaahi taumuʻa ‘oku fokotuʻu atu ‘i ‘olungá “ke tauhi [koe] ‘i he hala totonú”? (Molonai 6:4)

Lau ‘a e Molonai 6:7–8, pea kumi ki he meʻa naʻe “fuʻu tokanga lahi ke tauhi” ‘e he kau mēmipa ‘o e Siasí ‘i he taimi ‘o Molonaí, pe ko hono fakalea ‘e tahá, ko e meʻa naʻa nau tokanga makehe ki aí. ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ʻuhinga ‘oku mahuʻinga ai ke tau feakoʻiʻaki mo fepoupouʻaki ‘iate kitautolu ke tau fakaʻehiʻehi mo fakatomala mei he angahalá?

Naʻe fakamoʻoniʻi ‘e Molonai kapau te tau faʻa fakatomala pea kumi ki ha fakamolemole ‘i he loto-moʻoni, ‘e fakamolemoleʻi ‘a kitautolu. ‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ‘a e moʻoni ko ‘ení ‘i he Molonai 6:8.

Naʻe fakaʻosi ‘e Molonai ‘a e vahe ko ‘ení aki ‘ene akoʻi ‘a e founga ‘oku totonu ke tataki ai ‘a ‘etau ngaahi fakataha faka-Siasí. Lau ‘a e Molonai 6:9, pea kumi ke ‘iloʻi pe ko hai ‘oku totonu ke ne fakahinohinoʻi ‘etau ngaahi fakataha ‘i he Siasí. Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke mātuʻaki fakatokangaʻi pē ‘a e mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní ‘i ha fakataha ‘a e Siasí.

‘Oku anga fēfē ha fekauʻaki mo koe ‘a e tefitoʻi moʻoni ke tataki ‘a e ngahi fakataha ‘a e Siasí ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní? Kapau ‘e kole atu ke ke fai ha lea pe akoʻi ha lēsoni ‘i ha fakataha ‘a e Siasí, ‘e founga fēfē haʻo tokoni ke fakapapauʻi ‘oku tokoni e meʻa te ke lea‘akí ki hono tataki mo e maʻu e mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní ‘i he fakataha ko iá?

  1. Hiki ki hoʻo tohinoa ako folofolá ha palani ki ha faʻahinga laumālie te ke ‘alu mo ia ki hoʻo ngaahi fakataha ‘i he Sāpate ka hokó. ‘E lava ke ke fakakau ki ai ha ngaahi founga ke fakaafeʻi mai ai ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoʻo lotú mo ha founga ke ke manatuʻi ai mo fafangaʻi ‘a e niʻihi kehé ‘i hoʻo kau ki aí.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Molonai 6 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: