Seminelí
‘Iuniti 2: ‘Aho 4, 1 Nīfai 5–6; 9


‘Iuniti 2: ‘Aho 4

1 Nīfai 5–6; 9

Talateú

Naʻe manavahē ‘a Selaia, ko e uaifi ‘o e palōfita ko Līhaí, naʻa ʻikai foki mai ʻene fānau tangatá mei Selusalema. Naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe Līhai ʻaki ʻene fakahā ange ‘ene tui ki he ‘Eikí. Naʻe maʻu ‘e Selaia ha fakamoʻoni mālohi ange ki he kau mai ‘a e toʻukupu ‘o e ‘Otuá ‘i hono tataki mo fakahaofi hono fāmilí, ‘i he foki lelei mai ʻene fānau tangatá mo e ʻū lauʻi peletí. ‘I he ako ‘a Līhai ‘i he ʻū lauʻi peleti palasá, naʻe “fonu ia ‘i he Laumālié ‘o kamata ke ne kikite ‘o kau ki hono hakó” (1 Nīfai 5:17). Fakakaukau ‘i hoʻo ako ‘a e lēsoni ko ‘ení, ki hoʻo ako fakatāutaha ‘a e folofolá, mo e meʻa te ke lava ‘o fai ke maʻu ai ‘a e mālohi ‘oku maʻu mei he fakatotolo ‘i he folofola ‘a e ‘Otuá.

1 Nīfai 5:1–9

‘Oku foki lelei mai ‘a e ngaahi foha ‘o Līhaí ki honau fāmilí ‘i he feituʻu maomaonganoá

‘Oku fakafuofua ki ha ngaahi uike lahi ‘a e fuoloa ‘o e fononga ne fai ‘e Nīfai mo hono ngaahi tokouá ki Selusalema pea foki mei aí. Fakakaukau ki ha taimi ne ‘alu ai haʻo tokoua, tuofefine, mātuʻa, pe ha taha kehe ‘okú ke ‘iloʻi mei homou ‘apí ‘i ha vahaʻataimi fuoloa—hangē ko ha alu ‘o ngāue fakafaifekau, ako, pe ngāue fakakautau. Ko e hā ha ngaahi meʻa naʻá ke tokanga pe hohaʻa ki ai (pe ko ha ngaahi meʻa ʻokú ke pehē ‘e hohaʻa ki ai ha mātuʻa) ‘i heʻenau mamaʻo fuoloa mei he kakai ‘oku nau ‘ofa aí? Lau ‘a e 1 Nīfai 5:1–3, pea feinga ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi meʻa naʻe fakahaaʻi ‘e Selaia kia Līhai ‘okú ne hohaʻa ki ai ‘i he fononga atu mo e foki mai ʻene fānau tangatá mei Selusalemá.

‘Ako ʻa e 1 Nīfai 5:4–6, pea kumi ki he anga e tali ‘a Līhai ki he ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ‘a Selaiá.

  1. Hiki ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá haʻo fakalea pē ‘aʻau ki he ngaahi lea ‘a Līhai ki hono uaifí.

Fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha meʻa ‘okú ke mahuʻingaʻia makehe ai ‘i he tali ‘a Līhai ki he ngaahi meʻa naʻe hohaʻa ki ai ‘a Selaiá?

  • ‘Oku fakahaaʻi fēfē mai ‘e he ngaahi lea ‘a Līhaí ‘a e tui mo e lototoʻa naʻá ne maʻu mei he ngaahi fakahā naʻe fai mai ‘e he ‘Otuá kiate iá?

Fakatatau ki he 1 Nīfai 5:6, ko e hā ha meʻa naʻe hoko kia Selaia tuʻunga ‘i he fakamoʻoni ‘a Līhaí?

Ko e foʻi moʻoni ‘e ua te tau lava ‘o ako mei he meʻa ko ‘eni naʻe hoko kia Līhai mo Selaiá, ‘oku lava ‘e he ‘Eikí ‘o tāpuakiʻi kitautolu ‘aki hono fakapapauʻi mai ‘i heʻetau muimui ki Heʻene ngaahi fakahinohino fakalaumālié, pea ‘e lava ke tau fakafiemālieʻi mo fakamālohia ha niʻihi kehe ‘i he taimi ‘oku tau fakahā ai ‘etau tui ki he ‘Otuá.

  1. Fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha taimi naʻá ke ongoʻi ai ha fakapapau fakafiemālie mei he ‘Otuá lolotonga ha taimi faingataʻa, vahevahe hoʻo fakamoʻoní ke fakafiemālieʻi mo fakamālohia ha taha, pe fakafiemālieʻi mo fakamālohia koe ‘e he ngaahi lea ‘o e tui ‘a ha taha kehe.

Lau ‘a e 1 Nīfai 5:7–9, peá ke kumi ki he ngaahi ola ‘o e meʻa ne hoko ko ‘ení ki he tui ‘a Selaiá.

  • Ko e hā naʻe ako ‘e Selaia mei he meʻa ko ‘eni naʻá ne aʻusiá?

  1. Tali ‘a e fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: ‘Oku founga fēfē ha faitatau ‘a e fakamoʻoni ‘a Selaia ‘i he 1 Nīfai 5:8 mo e fakamoʻoni ‘a Nīfai ‘i he 1 Nīfai 3:7?

1 Nīfai 5:10–22

‘Oku fakatotolo ‘a Līhai ‘i he ʻū lauʻi peleti palasá

Naʻe tuku ‘e Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke fehangahangai ‘enau moʻuí mo e fakatuʻutāmakí, pea nau feilaulauʻi ‘enau ngaahi koloa fakafāmilí, pea fononga mamaʻo, pea maluʻi fakalangi ‘a kinautolu ‘i heʻenau ‘alu ke ‘omi ‘a e ngaahi peleti palasá. Kapau ko ha mēmipa koe ‘o e fāmili ‘o Līhaí, ‘e anga fēfē hano fakalotoa ‘e heʻenau ngaahi feingá ‘a hoʻo fakakaukaú ki hono ako ‘o e ngaahi meʻa kuo tohi ‘i he ʻū lauʻi peleti palasá?

Naʻe kamata ke fakatotolo ‘a Līhai ‘i he ngaahi meʻa kuo tohi ‘i he ʻū lauʻi peleti palasá hili ‘a e foki lelei mai hono ngaahi fohá. Lau ‘a e 1 Nīfai 5:11–14, pea laineʻi ‘a e meʻa ‘oku tohi ‘i he ʻū lauʻi peleti palasá.

Lau ‘a e 1 Nīfai 5:17–20, pea kumi ki he meʻa naʻe hoko kia Līhai ‘i heʻene ako ki he ngaahi peleti palasá. ‘E anga fēfē haʻo fakakakato ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení, ‘o makatuʻunga ‘i he ngaahi meʻa naʻá ke ako mei he ngaahi veesi ko ‘ení? (vakai, 1 Nīfai 5:17): Te tau lava ‘i heʻetau fakatotolo ‘i he ngaahi folofolá ‘o

Naʻe fakamoʻoniʻi mai ‘e ‘Eletā Lōpeti D. Heili ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení:

“ʻOku tau lotu he taimi ʻoku tau fie fakataufolofola ai ki he ʻOtuá. Pea ko e taimi ʻoku tau fie maʻu ai ke Ne folofola mai kiate kitautolú, ʻoku tau fekumi ʻi he folofolá; he ʻoku fakafou mai ʻEne folofolá ʻi he lea ʻa ʻEne kau palōfitá. Te ne toki akonekina leva kitautolu ʻi heʻetau fakaongoongo ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

“Kapau kuo teʻeki ai ke ke fanongo ki Hono leʻó kimuí ni mai, toe foki ʻo lau ʻa e folofolá ʻaki ha mata ʻoku foʻou pea fakafanongo ʻaki ha telinga ʻoku foʻou.” Ko hotau moʻuiʻanga fakalaumālié ia.” (“Holy Scriptures: The Power of God unto Our Salvation,” Ensign or Liahona, Nov. 2006, 26–27).

  1. Hiki ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘o kau ki ha taimi naʻá ke fakatotolo ai ‘i he folofolá peá ke ongoʻi ai ‘a e Laumālie ‘o e ‘Eikí.

Lau ‘a e 1 Nīfai 5:21–22, peá ke kumi ki he ‘uhinga naʻe “fuʻu mahuʻinga ‘aupito” ai ‘a e ʻū lauʻi peletí kia Līhai mo hono fāmilí.

Kumi ʻa e himi “Kumi ki Hoʻo Folofolá” (Ngaahi Himi, fika 144), pea fakatokangaʻi ‘a e ngaahi tāpuaki ‘oku lava ke maʻu ‘i he fakatotolo ‘i he ngaahi folofolá. Fakakaukau ki hoʻo lau fakaʻaho ‘a e folofolá. Te ke lava fēfē ʻo fakalakalaka ‘i hoʻo ako ‘a e folofolá?

‘Oku ‘i ai ha poto ‘i hono ako ‘o e folofolá lolotonga ‘etau fononga ‘i he moʻui fakamatelié—ko hotau feituʻu maomaonganoá. Manatuʻi naʻe maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá ‘i he tui mo e feilaulau, pea kapau naʻe ‘ikai ‘a e ʻū lauʻi peleti palasá naʻe ‘ikai maʻu ‘e Līhai mo hono fāmilí ‘a e ngaahi tāpuaki naʻa nau fie maʻu ‘i heʻenau fonongá (vakai, 1 Nīfai 5:22). ‘E lava ke ke fonu ‘i he Laumālie ‘o e ‘Eikí pea maʻu mo ha ivi mo e tui ke tauhi ‘a ‘Ene ngaahi fekaú ‘i hoʻo fakatotolo ‘i he folofolá.

1 Nīfai 6:1–6

‘Oku tohi ‘a Nīfai ke fakalotoʻi ‘a e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi.

Fili ha tohi ‘i homou ‘apí pe fakakaukau ki ha tohi ‘okú ke maheni mo ia. ʻOkú ke pehē ko e hā ‘a e taumuʻa ʻa e tokotaha faʻu tohí ʻi heʻene faʻu ‘a e tohi ko ʻení? ‘Oku anga fēfē hano tokoniʻi koe ‘e hoʻo ‘iloʻi ‘a e taumuʻa ‘a e tokotaha faʻu tohí ‘i hoʻo lautohí?

Lau ‘a e 1 Nīfai 6:3–6, pea laineʻi ‘a e taumuʻa ‘a Nīfai ki heʻene tohi ‘a ‘ene lekōtí. ‘Oku ‘uhinga ‘a e kupuʻi lea, ko e “ʻOtua ‘o ‘Ēpalahame, mo e ‘Otua ‘o ‘Aisake, pea mo e ‘Otua ‘o Sēkope” ‘i he (veesi 4) kia Sihova, ‘a ia ko Sīsū Kalaisi. Naʻe hokohoko atu ‘a e taumuʻa ‘a Nīfaí, ‘e kinautolu kotoa pē ‘oku kau ‘enau ngaahi tohí ‘i he Tohi ‘a Molomoná: Ko e taumuʻa ‘e taha ‘o e Tohi ‘a Molomoná ke fakalotoʻi ‘a e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi.

  1. Fakamatalaʻi ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha founga ‘e tākiekina ai hoʻo ako ki he Tohi ‘a Molomoná ‘e hoʻo ‘iloʻi ‘a e taumuʻa ‘a Nīfai ki heʻene tohi ‘ene lekōtí.

ʻĪmisi
Ko e ngaohi ‘e Nīfai ‘a e ʻū lauʻi peletí

1 Nīfai 9

‘Oku ngaohi ‘e Nīfai ha seti peleti ‘e ua

Naʻe fakamatalaʻi ‘e Nīfai ‘i he 1 Nīfai 9 (vakai foki,  vahe 6), naʻe fekauʻi ia ke ne ngaohi ha seti lekooti ‘e ua—‘oku ui ia ko e ʻū lauʻi peleti iiki mo e ʻū lauʻi peleti lalahi ‘a Nīfaí, Naʻe kau ‘i he ʻū lauʻi peleti īkí ‘a e hisitōlia toputapu ‘o hono kakaí—ko e ngāue ‘a e kau palōfitá mo e ngaahi fakahā mei he ‘Eikí—pea naʻe kau ‘i he ʻū lauʻi peleti lalahí ‘a e hisitōlia fakatuʻasinó (vakai, 1 Nīfai 9:2–4). Naʻe ngāue ʻaki ‘e Nīfai ‘a e ongo kupuʻi lea ko e “ngaahi peleti ko ‘ení” mo e “ngaahi peleti ‘e tahá” ko e ‘uhinga ia ki he seti peleti ‘e ua naʻe fekau ‘e he ‘Eikí ke ne ngaohí. Hiki ‘i ho‘o folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e 1 Nīfai 9, ha kiʻi fakamatala hangē ko ‘ení, ke tokoniʻi koe ke manatuʻi ‘a e seti peleti naʻe ‘uhinga ki ai ‘a Nīfai ‘i he: “ngaahi peleti ko ‘ení” = ngaahi peleti īkí (toputapu); “ngaahi peleti kehé” = ngaahi peleti lalahí (fakatuʻasino).

‘E mahino kiate koe ‘i hoʻo ako ‘a e Tohi ‘a Molomoná ‘a e ‘uhinga naʻe tauhi ai ‘e Nīfai ha lekooti ‘e uá. Naʻe ueʻi fakalaumālie ‘a Nīfai ke ne fai hano fakanounou, pe tohi fakanounouʻi ‘a e fakamatala ‘a ‘ene tamaí (‘a ia ‘oku maʻu ‘i he 1 Nīfai 1–8) ‘i he ʻū lauʻi peleti īkí. Naʻe fekau ʻe he ‘Eikí ‘a e palōfita ko Molomoná ‘i ha meimei taʻu ‘e 1,000 kimui ai ke ne fakakau ‘a e ʻū lauʻi peleti iiki ‘a Nīfaí ki he ʻū lauʻi peleti koulá (vakai, Ngaahi Lea ‘a Molomoná 1:7). Naʻe ‘ikai ‘iloʻi ‘e he ongo tangatá fakatouʻosi ‘a e ‘uhinga ‘o ‘ena fai ‘a e meʻa naʻá na faí (vakai, 1 Nīfai 9:5), ka naʻá na talangofua ki he fekau ‘a e ‘Eikí.

  1. ʻI hoʻo lau ‘a e 1 Nīfai 9 ‘i hoʻo ako fakatāutahá, fakakaukau ke hiki ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke talangofua ki he ‘Eikí neongo ‘oku ‘ikai mahino kakato kiate kitautolu ‘a ʻEne ngaahi ‘uhingá.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘ahó ni ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 1 Nīfai 5–6 mo e 9 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: