Seminelí
‘Iuniti 9: ‘Aho 1, 2 Nīfai 32


‘Iuniti 9: ‘Aho 1

2 Nīfai 32

Talateú

Hili hono akoʻi ‘e Nīfai ‘o kau ki he “hala fāsiʻi mo lausiʻi ‘oku fakatau ki he moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:18), naʻá ne vakai naʻe fifili hono kakaí ki he meʻa ‘oku totonu ke nau fai hili ‘enau kamata ke fononga atu ‘i he hala ko iá. Naʻá ne tali ‘enau ngaahi fehuʻí ‘aki ‘ene fakalotolahiʻi kinautolu ke nau “keinanga ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí” pea “lotu maʻu ai pē” (2 Nīfai 32:3, 9). Naʻá ne fakapapauʻi kiate kinautolu kapau te nau fai ‘a e ngaahi meʻa ko ‘ení, ‘e tokoniʻi kinautolu ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní ke nau ‘iloʻi ‘a e meʻa ke nau faí.

2 Nīfai 32:1–7

‘Oku naʻinaʻi mai ‘a Nīfai kiate kitautolu ke tau kumi ki he fakahinohino fakalangí ‘i he ngaahi folofola ‘a Sīsū Kalaisí.

Fakakaukau ki ha taimi naʻe ‘oatu ai ‘e ha taha ‘a e fakahinohino ke ke ‘alu mei ha feituʻu ‘e taha ki ha feituʻu kehe. Naʻe faingofua pe faingataʻa nai ke mahino kiate koe ‘a e ngaahi fakahinohino ko iá? Ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ke fai mai ‘e ha taha ha ngaahi fakahinohino mahino kiate kitautolú?

Naʻá ke ako ‘i he lēsoni kuo ʻosí ki ha ngaahi fakahinohino naʻe fai ‘e Nīfai ki hono kakaí. Naʻe hili ‘ene fakahā ange ‘a e ngaahi fakahinohino ko ‘ení, naʻá ne pehē ange leva, “Ko e halá ‘eni” (2 Nīfai 31:21). Kumi vave ‘i he 2 Nīfai 31:17–18, pea vakai ki he founga ‘oku kamata ai ha taha ‘i he hala ki he moʻui taʻengatá. Hili ia peá ke lau ‘a e 2 Nīfai 32:1, pea kumi ki he fehuʻi naʻe ‘i he loto ‘o e kakaí ‘o kau ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e Nīfai kiate kinautolú. Fakamatalaʻi ‘a e fehuʻi ‘a e kakaí ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau.

Lau ‘a e 2 Nīfai 32:2–3, pea kumi ki he meʻa naʻe pehē ‘e Nīfai ‘oku fie maʻu ke tau fai hili ‘etau hū atu ki he halá. ‘E tokoni kapau te ke ‘iloʻi ko e lea ‘i he lea ‘a e kau ʻāngeló, ‘o fakatatau kia Palesiteni Poiti K. Peeka, Palesiteni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá “ʻoku ‘uhinga pē ia ki hoʻo lava ke ke lea ‘i he mālohi ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní” (“The Gift of the Holy Ghost: What Every Member Should Know,” Ensign, Aug. 2006, 50).

Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ‘a e kupuʻi lea “keinanga ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí” ‘i he 2 Nīfai 32:3 (ko e veesi fakataukei folofola ‘eni). Naʻe ngāue ʻaki ‘e Nīfai ‘a e kupuʻi lea “ko e ngaahi folofola ‘a Kalaisí” ke fakamatalaʻi ‘a e ngaahi akonaki ‘oku ueʻi hake ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní. Hiki ha lisi ‘o e ngaahi founga pe feituʻu te ke lava ‘o lau, fanongo, pe maʻu ai ‘a e ngaahi akonaki ‘oku ueʻi hake ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní.

‘Oku kau ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí ‘a e ngaahi folofolá mo e lea ‘a e kau palōfita ‘o onopōní. Lau ‘a e ngaahi lea ko ‘ení ke tokoniʻi koe ke ke fakalaulauloto ki hono ‘uhinga ‘o e “keinanga ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí.”

ʻĪmisi
ʻEletā Russell M. Nelson

Naʻe akoʻi ‘e ‘Eletā Lāsolo M. Nalesoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá: “ʻOku ‘ikai ko e ‘uhinga ‘o e keinangá ke ‘ahiʻahiʻi pē ha meʻakai. Ko hono ‘uhinga ‘o e keinangá ke maʻu hono ifo ‘o ha meʻa. ‘Oku tau maʻu ‘a e ifo ‘o e folofolá ‘i heʻetau ako ki ai ‘i he laumālie ‘o e fiefia ‘i he ‘ilo foʻou mo e faivelenga ‘i he talangofuá. Ko e taimi ko ia ‘oku tau keinanga ai ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí, ‘oku nau … hoko leva ko ha konga mahuʻinga ‘o hotau natulá” (“Living by Scriptural Guidance,” Ensign, Nov. 2000, 17).

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Kapau te tau keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, kuo pau ke tau ako ʻa e folofolá mo fakatō kiate kitautolu ʻaki haʻatau fifili ki ai pea mo ʻai ia ke hoko ko e konga ʻo ʻetau fakakaukaú mo ʻetau tōʻonga kotoa pē” (“Healing Soul and Body,” Ensign,Nov. 1998, 15).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau ‘a hoʻo fakakaukau ki hono ‘uhinga ‘o e keinanga ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí.

Fakalaulauloto ki hono faikehekehe ‘o e ngaahi foʻi lea ko e keinanga, kai maʻamaʻa, mo e mate he fiekaiá. Fakakaukau siʻi ki ha ngaahi founga ‘oku ‘ikai lelei ki hono ako ‘o e ngaahi folofola ‘a Kalaisí ‘a ia ‘e lava ‘o fakatatau ki he kai maʻamaʻá pe mate he fiekaiá.

Fakafonu hono toe ‘o e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení ‘o fakatatau ki he 2 Nīfai 32:3: Ko e taimi ko ia ‘oku tau keinanga ai ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí, ‘e hanga ‘e he ngaahi folofola ‘a Kalaisí ‘o .

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá haʻo fakamatala ki ha taimi naʻá ke keinanga ai ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí pea tokoniʻi ai koe ke ke ‘iloʻi ‘a e meʻa te ke fai ‘i hoʻo moʻuí, pe te ke fakamatalaʻi ha meʻa ‘okú ke fehangahangai mo ia he taimí ni, ‘a ia ‘e lava ke tokoniʻi ai koe ‘e he keinanga ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí.

Fakafonu ‘a e ngaahi laine ‘i laló ke fakafuofuaʻi ai hono lelei ‘o hoʻo keinanga ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí mo e founga te ke lava ‘o fakalakalaka aí. Hiki ki he ngaahi fakatātā ‘i laló ‘a e foʻi lea ko e—keinanga, kai maʻamaʻa, pe mate he fiekaiá—ʻa ia ‘oku fakamatalaʻi ai hono lelei ‘o hoʻo feinga ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi folofola ‘a Kalaisí ‘i he tuʻunga ko iá. Hangē ko ‘ení, te ke lava ‘o keinanga ‘i he ngaahi folofolá ‘i hoʻo ako fakatāutahá, ka ke kai maʻamaʻa pē ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí ‘i he konifelenisi lahí.

Ako folofola fakatāutahá:

Houalotu sākalamēnití:

Konifelenisi lahí:

Ako folofola fakafāmilí:

Seminelí:

Efiafi fakafāmili ʻi ʻapí:

Fakataha fakakōlomu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pe kalasi ‘a e Kau Finemuí:

Lautohi Faka-Sāpaté:

Lotu fakatāutahá:

  1. Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi siʻi ke ke fili ha taha ‘o e ngaahi ‘ekitivitī ‘a ia naʻá ke hiki ‘okú ke lolotonga “kai maʻamaʻa” pe “mate he fiekaiá” aí. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ha founga te ke keinanga lelei ange ai ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí ‘i he tuʻunga ko iá. Hili ia pea ngāue leva ke fakahoko ia.

Lau ‘a e 2 Nīfai 32:4–7, pea fakalaulauloto ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení (te ke hiki foki hoʻo tali ki ha taha ‘o e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ki he ngāue fika 4):

  • ‘Okú ke pehē ko e hā hono ‘uhinga ‘o e, “kole” pe “tukituki” ‘i he veesi 4? ‘Oku hoko fēfē ‘a e lotú ko ha sīpinga lelei ia ‘o e kolé pe tukitukí?

  • “Okú ke pehē ko e hā ha meʻa naʻe pehē ‘e Nīfai ‘i he veesi 4 foki, ko e ngaahi nunuʻa ia kiate kinautolu ‘oku ‘ikai te nau kole pe tukitukí?

  • Ko e hā e tāpuaki naʻe palōmesi ʻa Nīfai te tau lava ʻo maʻú ʻi heʻetau maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Ko e hā ha ngaahi tōʻonga fakakaukau ‘oku fakahā mai ‘i he veesi 7, naʻe maʻu ‘e he kakai ‘o Nīfaí ‘a ia naʻe tupu ai ‘ene tangi koeʻuhí ko kinautolu? Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘okú ke pehē ai naʻe taʻofi ‘e he ngaahi tōʻonga fakakaukau ko ‘ení ‘a e kakaí mei heʻenau kumi mo maʻu ha “ʻilo lahí”?

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha foʻi moʻoni ‘e taha naʻá ke ako mei he 2 Nīfai 32:4–7, peá ke fakamatala ki he ‘uhinga ‘oku mahuʻinga ai ‘a e foʻi moʻoni ko iá ‘i hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá—2 Nīfai 32:3

  1. ‘Okú ke pehē ko e hā hano fuoloa ‘o haʻo ako maʻuloto ‘a e 2 Nīfai 32:3 kapau te ke lau ia he taimi kotoa pē ‘okú ke kai ai ha meʻakaí? Hiki ‘a e vēsí ki ha kaati pe kiʻi lauʻi pepa siʻisiʻi peá ke ‘alu holo mo ia. Keinanga ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí ‘i he ngaahi ‘aho siʻi ka hokó ‘i hoʻo feinga ke ako maʻuloto ‘a e 2 Nīfai 32:3 ki muʻa pea ‘i he ‘osi hoʻo houa kai kotoa pē. Lipooti ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá hono lahi ‘o e ngaahi houa kai naʻá ke lava ‘o ako maʻu loto ai ‘a e potufolofolá.

2 Nīfai 32:8–9

ʻOku akonaki mai ʻa Nīfai ke tau lotu maʻu pē

‘Oku pehē ‘e ha kakai tokolahi, ‘oku ‘ikai te nau toe fie lotu ki he Tamai Hēvaní ‘i he hili ‘enau fai angahalá. Fakakaukau siʻi ki ha ‘uhinga ‘e hoko ai ‘ení. Ko hai nai ha taha ‘e ‘ikai te ne loto ke ke lotu ‘i ha faʻahinga taimi pē, kae tautautefito ki ha hili haʻo fai angahalá? Ko e hā hono ʻuhingá? Vakai ki he 2 Nīfai 32:8 ke ke ‘iloʻi ai ‘a e meʻa ‘oku akoʻi mai ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kitautolu ke tau fai fekauʻaki mo e lotú. Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení: ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku finangalo ai ‘a e ‘Eikí ke ke lotú? ‘Okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga ‘oku ‘ikai loto ai ‘a Sētane ke ke lotú?

Lau ‘a e 2 Nīfai 32:9, pea kumi ki hono tuʻo lahi ‘oku totonu ke tau lotu ai mo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ‘e he Eikí kiate kitautolu kapau te tau lotú. ‘E ala tokoni kiate koe ‘i hoʻo lau ‘a e veesi ko ‘ení kapau te ke ‘iloʻi ko hono ‘uhinga ‘o e fakatapuí ke līʻoa ki he ngāue ‘a e ‘Otuá pe ngaohi ke toputapu.

‘Oku tau ako mei he 2 Nīfai 32:9 ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení: Kapau te tau lotu maʻu ai pē, te tau lava ‘o fai ‘a e meʻa kotoa pē ‘oku finangalo ‘a e ‘Eikí ke tau faí koeʻuhí ko e lelei ‘a hotau laumālié. (Fakatokangaʻi ange, ko e 2 Nīfai 32:8–9 ko ha veesi fakataukei folofola ia. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ia ‘i ha founga ‘oku mahinó koeʻuhí ke faingofua haʻo kumi ki ai ‘i he kahaʻú.)

ʻĪmisi
lotu ʻa ha finemui

Fakalaulauloto ki hono ‘uhinga ‘o e lotu maʻu ai peé. Laineʻi ha founga ‘e taha pe lahi ange te tau lava ai ‘o fakahoko ‘a e fekau ke tau “lotu maʻu ai peé”, ‘i hoʻo lau ‘a e lea ko ‘eni naʻe fai ‘e ‘Eletā Tēvita A. Petinā ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“ʻE ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻi hotau ʻulungāngá, tōʻongá, pe ko ʻetau tupulaki fakalaumālié te tau fie maʻu ke tau fealeaʻaki ai mo e Tamai Hēvaní ʻi he lotu pongipongí. Hili ʻetau fakahā ʻetau fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki kuo maʻú, ʻoku tau kole leva ke maʻu ha mahino, tataki, mo ha tokoni ke fai e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fai ʻiate kitautolu peé. …

“Lolotonga e ʻahó, ʻoku tau lotu ke hokohoko atu ʻa hono tokoniʻi mo fakahinohinoʻi kitautolú. …

“ʻOku tau fakatokangaʻi ʻi ha ʻaho pehē ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ne tau angamaheni ʻaki e lea hohaʻá, ka ʻoku ʻikai ke tau fai pehē; pe te tau ongoʻi ke ʻita, ka ʻoku ʻikai ke tau fai pehē. ʻOku tau ʻiloʻi e tokoni mo e mālohi fakalangí pea tau ʻilo ai ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e ngaahi tali ki heʻetau lotú. Pea aʻu pē ki he momeniti ko ia ʻo ʻetau ʻiloʻí, ʻoku tau ʻohake leva ha lotu fakalongolongo ʻi he loto houngaʻia” (“Lotu Maʻu Ai Pē,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 41–42).

“ʻI he fakaʻosinga e ʻahó, ʻoku tau toe tūʻulutui pea fai ha fakamatala ki heʻetau Tamaí. ʻOku tau fakalau e ngaahi meʻa ne hoko he ʻahó pea tau fakahā ʻetau fakamālō koeʻuhí ko e ngaahi tāpuaki mo e tokoni naʻe fai maí. ʻOku tau fakatomala pea tau ʻiloʻi e ngaahi founga te tau lava ʻo fai lelei ange pea hoko ʻo lelei ange ai ʻi he ʻapongipongí, ʻi he tokoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. Ko ia ai, ʻoku hoko ʻa e lotu efiafí ko e fakavaʻe mo e hoko atu ia ʻo e lotu pongipongí. Pea ʻoku toe hoko ʻetau lotu efiafí ko ha teuteu ia ki ha lotu pongipongi ʻoku mahuʻingamālié.

“ʻOku ʻikai taʻe fekauʻaki e lotu pongipongí mo e lotu efiafí—kaeʻumaʻā e ngaahi lotu ʻi he ongo vahaʻataimi ko iá; ka ko ha fakafehokotakiʻanga ia ʻo e ʻaho takitaha ki he ngaahi ʻaho, uike, māhina, mo e taʻu kotoa pē. Ko e founga ʻeni ʻoku tau fakahoko ai ʻa e naʻinaʻi fakafolofola ke “lotu maʻu ai pē” (Luke 21:36; 3 Nīfai 18:15, 18; T&F 31:12). ʻOku fakafou mai he ngaahi lotu mahuʻingamālie peheé ʻa e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kuo fakatatali ʻe he ʻOtuá maʻa ʻEne fānau faivelengá.” (“Lotu Maʻu Ai Pē,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 41–42).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e founga ‘okú ke pehē ‘e tokoniʻi koe ‘i ho‘o moʻuí kapau te ke muimui ki he ngaahi fakahinohino ‘a ‘Eletā Tēvita A. Petinā ki he founga ke tau “lotu maʻu ai peé.”

Fakaʻosi ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘aki haʻo lau ‘a e fakamoʻoni ko ‘eni ‘a ‘Eletā Sipenisā J. Konitī ‘a ia naʻe hoko ko ha mēmipa ‘o e Kau Fitungofulú, ‘o fekau‘aki mo e keinanga ‘i he ngaahi folofola ‘a Kalaisí: “Mahalo te mou fehangahangai mo ha ngaahi fili fekauʻaki mo haʻamou ngāue fakafaifekau, ko hoʻomou ngāue ʻi he kahaʻú, pea ʻe faifai pea ʻe kau foki ki ai ʻa e malí. Ka ʻi hoʻomou lau ʻa e ngaahi folofolá mo lotu ke mou maʻu ha fakahinohinó, mahalo ʻe ʻikai te mou sio ki he talí ʻo hangē ko e ngaahi folofola kuo tohi ʻi ha pēsí, ka ʻi hoʻomou laú te mou maʻu ai ha fakahinohino, mo ha ngaahi ueʻi, pea hangē ko ia kuo talaʻofa maí ‘ʻe fakahā atu [ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní] ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.’ 2 Nīfai 32:5]” (“Becoming a Great Benefit to Our Fellow Beings,” Ensign, May 2002, 45).

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá—2 Nīfai 32:8–9

  1. Feinga ‘i he houa ‘e 24 ka hokó, ke ke fakahoko ‘i hoʻo moʻuí ‘a e meʻa kuó ke ako ‘o kau ki he founga ke “lotu maʻu ai peé.” ‘E fakaafeʻi koe ‘i he kamataʻanga ‘o e lēsoni ka hokó, ke fai haʻo lipooti ki hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo naʻá ke maʻu fekauʻaki mo e meʻa ko ‘ení. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha founga kuo hoko ai hoʻo feinga ke “lotu maʻu ai peé” ko ha me‘a ke ne liliu hoʻo ngaahi lotú.

  2. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá

    Kuó u ako ‘a e 2 Nīfai 32 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: