Seminelí
‘Iuniti 5: ‘Aho 1, 1 Nīfai 20–22


‘Iuniti 5: ‘Aho 1

1 Nīfai 20–22

Talateú

Naʻe ngāue ʻaki ‘e Nīfai ‘i he 1 Nīfai 20–21, ‘a e ngaahi kikite ‘a e palōfita ko ‘Īsaia ‘o e Fuakava Motuʻá, ‘a ia naʻe kau ‘ene ngaahi tohí ‘i he ʻū lauʻi peleti palasa naʻe fekauʻi ‘a Nīfai mo hono ngaahi tokouá ke nau foki ki Selusalema ‘o ‘omai meia Lēpaní. Naʻe akoʻi ‘e ‘Īsaia, neongo naʻe ‘ikai tauhi ‘e ‘Isileli ‘o e kuonga muʻá ‘a ‘enau ngaahi fuakavá, ka naʻe kei ‘ofa pē ‘a e ‘Eikí ‘iate kinautolu peá ne fakaafeʻi kinautolu ke nau fakatomala pea haʻu kiate Ia. ‘I hoʻo ako ki he ngaahi vahe ko ‘ení, tokanga makehe ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e ‘Īsaia ‘o kau kia Sīsū Kalaisi mo Hono finangalo ke huhuʻi Hono kakaí.

ʻĪmisi
‘Oku Tohi ʻa ʻĪsaia ki Hono ʻAloʻi ʻo Kalaisí

1 Nīfai 20

‘Oku valokiʻi ‘e he ‘Eikí ‘a ‘Isileli pea fakaafeʻi kinautolu ke nau foki mai kiate Ia.

Te ke lava nai ‘o fakakaukau ki ha taimi naʻá ke fai ai ha meʻa naʻe ‘ikai hoa mo e ngaahi fuakava kuó ke faí pe ko e ngaahi tuʻunga moʻui ‘o e Siasí? Ko e hā ha meʻa naʻá ke ongoʻi ʻo kau ki hoʻo filí? Lau ‘a e 1 Nīfai 20:1–2 (ko hono ‘uhinga ‘o e “falala” ‘i he veesi 2 ke fakafalala). Ko hai naʻe lea ki ai ‘a ‘Īsaiá? Ko hai ʻa e “fale ʻo Sēkopé”?

Ko Sēkopé ko e foha ‘o ‘Aisake pea ko e mokopuna ia ‘o ‘Epalahame, ‘i he Fuakava Motuʻá. Naʻe foaki kiate ia ‘a e hingoa ko ‘Isilelí ‘e he ‘Eikí (vakai, Sēnesi 32:28). ‘Oku ‘uhinga ‘a e “fale ‘o ‘Isilelí” ki hono hakó pea oku faʻa ui ia ‘i he taimi e niʻihi ko e “fale ‘o Sēkopé.” ‘Oku toe ‘uhinga foki ia ki ha taha pē ‘oku tui moʻoni kia Sīsū Kalaisi. (Vakai, Bible Dictionary, “Israel”; vakai foki, Bible Dictionary, “Israel, Kingdom of.”) ‘Oku hangē pē ko e ngaahi kuonga ‘i muʻá, ko kinautolu ‘oku nau fai ha ngaahi fuakava (hangē ko e papitaisó) mo e ‘Otuá ‘i he ‘ahó ni, ‘oku lau kinautolu ko e kau mēmipa ‘o e fuakava ‘o e fale ‘o ‘Isilelí.

Fakatotolo ‘i he 1 Nīfai 20:3–4, 8, 18, pea laineʻi ‘a e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ‘oku nau fakamahino mai kuo ‘ikai tauhi faivelenga ‘a e fale ‘o ‘Isilelí ki he ‘Eikí. ‘Oku fakafofongaʻi fakataipe ‘e he kupuʻi lea ko e “ko ho kia ‘oku fefeka ‘o hangē ko e ukamea, pea ko ho foʻi laʻé ko e palasa” ‘i he (1 Nīfai 20:4) ha tuʻunga oku ui maʻu pē ‘i he folofolá ko e “kia-kekeva.” ʻOku toe lava ʻo fakamatalaʻi e kupuʻi lea ko ‘ení, ko e fanga monumanu hangē ko e pulú mo e ‘así ‘oku nau fakafefeka maʻu pē honau kiá koeʻuhí ke ‘oua ‘e lava ‘o puleʻi pe taki kinautolu ‘e honau pulé. Ko hono toe fakamatalaʻi ‘eni ‘e taha, ko e kakai ‘oku kia-kekeva ‘a e kakai ‘oku ‘ikai fie punou honau ‘ulú. Ko e meʻa tatau pē, naʻe fakafefeka ‘e he fale ‘o ‘Isilelí ‘a honau kiá ‘i heʻenau loto hīkisiá mo e fai angahalá pea ‘ikai te nau tali ke tataki kinautolu ‘e he ‘Eikí.

Koeuhí ke mahino ange ‘a e ngaahi veesi ko ‘ení pea fakatatau kinautolu ki hotau ‘ahó, fakakaukau ki he anga hono fakamatalaʻi ko ‘eni ‘o e fale ‘o ‘Isilelí ‘o fakamatalaʻi e ngaahi ngāue ‘a ha kakai ‘e niʻihi ‘i he ahó ni.

‘I hoʻo lau ‘a e 1 Nīfai 20:9–14, 16, fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ‘oku akoʻi mai ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ‘o kau ki he ‘Eikí pea mo Hono angá.

  1. Hiki ha ngaahi tali nounou ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Neongo ne angatuʻu e kakaí he kuohilí, ka ko e hā ʻa e tali ʻa e ʻEikí kiate kinautolú? “Ko e hā hono ʻuhingá?” (Vakai, 1 Nīfai 20:9–11, 14.)

    2. Ko e hā ‘a e meʻa naʻe finangalo ʻa e ‘Eikí ke fai ‘e Hono kakai ‘o e fuakavá? (Vakai, 1 Nīfai 20:12, 16.)

‘Oku tau ako mei he ngaahi veesi ko ‘ení ‘oku fakaafeʻi ‘e he ʻEikí ‘a kinautolu kuo nau talangataʻá ke nau fakatomala pea foki mai kiate Ia. ʻI hoʻo lau ‘a e lea ko ‘eni ‘a Palesiteni Tietā F. ‘Ukitofi ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, laineʻi ha kupuʻi lea ‘e taha pe ua ‘okú ne fakapapauʻi mai ‘a e foʻi moʻoni ko ‘ení.

“ʻOkú ne [Sētane] fie maʻu ke tau ongoʻi he ʻikai toe lava ʻo fakamolemoleʻi kitautolu (vakai, Fakahā 12:10). ʻOku loto ʻa Setane ke tau pehē ʻi he taimi kuo tau fai angahala aí, kuo tau fakalaka ʻi he “tuʻunga ʻo e tapu tafokí”—pea kuo fuʻu tōmui ke tau tafoki.

Ne hifo mai ʻa Kalaisi ke fakamoʻui kitautolu. Kapau ne tau fai ha meʻa hala, ʻe lava ke fakapapauʻi mai ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku ʻikai ha tuʻunga ia he angahalá ʻe tapu ke te toe foki mei ai. ʻE lava pē ha foki lelei mei ai ʻo kapau te tau muimui ki he palani ʻa e ʻOtuá maʻa hotau fakamoʻuí” (“Ko e Tuʻunga ʻo e Foki Lelei Maí,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 99).

1 Nīfai 21:1–17

‘Oku kikite ‘a ‘Īsaia he ‘ikai fakangaloʻi ‘e he Mīsaiá ‘a Hono kakai ‘o e fuakavá.

Naʻe lekooti ‘e Nīfai ‘i he 1 Nīfai 21:1–13, ha kikite ‘e taha ‘a ‘Īsaia ‘o kau kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia ‘e hoko ko e Mīsaiá. Ko e Kalaisí (‘a ia ko ha foʻi lea faka-Kalisí) mo e Mīsaia (‘a ia ko ha foʻi lea faka-Hepelū) ‘okú na ʻuhinga fakatouʻosi ki he “TokoTaha kuo Paní” pe “Tokotaha kuo Filí.” Naʻe fili ‘a Sīsū Kalaisi ke hoko ko e Huhuʻi ‘o ‘Isileli mo e kau Senitailé fakatouʻosi.

‘I hoʻo lau ‘a e 1 Nīfai 21:6–13, fakaʻilongaʻi ʻi hoʻo folofolá ‘a e ngaahi kupuʻi lea ko ia ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a Sīsū Kalaisi mo e meʻa te Ne fai ‘i Heʻene hoko ko e Huhuʻi ‘o ‘Isilelí.

Naʻe fakamamaʻo ‘a e fānau ‘a ‘Isilelí mei he ‘Eikí koeʻuhí ko ‘enau ngaahi angahalá, pea nau ongoʻi kuó Ne fakangaloʻi mo liʻaki ‘a kinautolu (vakai, 1 Nīfai 21:14). Neongo naʻa nau ongoʻi kuo liʻaki kinautolu ‘e he ‘Eikí, fakatotolo ‘i he 1 Nīfai 21:14–16 ha ngaahi fakamoʻoni ‘oku ʻofa ‘a e ‘Eikí ‘iate kitautolu, pea he ‘ikai te Ne fakangaloʻi kitautolu. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ha ngaahi kupuʻi lea ‘i he ngaahi veesi ko ‘ení ‘oku mahuʻingamālie kiate koé.

ʻĪmisi
‘Oku Fakahā ‘e Sīsū Hono Ngaahi Kafó

Naʻe fakamatalaʻi ‘e ‘Eletā Sefilī R. Hōlani ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘oku hoko Hono ngaahi kafo ‘i Hono tutukí ko e fakamoʻoni ia he ʻikai te Ne fakangaloʻi kitautolu: “ʻE ‘ikai ngalo ʻia Kalaisi ‘a e fānau kuó Ne huhuʻí pe ko e fuakava kuó Ne fai mo kinautolu ki honau fakamoʻui ‘i Saioné. ‘Oku hoko ‘a e ngaahi fakamanatu fakamamahi ‘o [‘Ene] tauhi ‘ofá mo e fuakavá ko e ngaahi fakaʻilonga ‘o e ngaahi faʻo Lomá kuo tongitongi ‘i Hono ‘aofi toʻukupú” (Christ and the New Covenant [1997], 84).

  1. Hiki ha ngaahi tali nounou ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. ‘Okú ke pehē ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku faʻa ongoʻi ai ‘e he kakaí, kuo fakangaloʻi kinautolu ‘e he ‘Eikí?

    2. ‘Okú ke pehē ko e hā hono ‘uhinga ke tongitongi ‘i he ‘aofi toʻukupú ‘o e Fakamoʻuí? ‘Oku tokoniʻi fēfē koe ‘e he meʻá ni ke ke fakahoungaʻi ‘a e mamahi ‘a e Fakamoʻuí ‘i he kolosí?

    3. Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ʻiloʻi kuo ʻikai ngalo koe ʻi he ʻEikí?

  2. Fakakaukau ‘oku ‘i ai haʻo kaungāmeʻa ‘okú ne pehē ‘oku ‘ikai te ne ongoʻi ‘okú ne taau ke ‘alu ki he lotú koeʻuhí ko haʻane ngaahi angahala ‘i he kuohilí. Hiki ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ha kiʻi tohi fakalotolahi nounou ki ho kaungāmeʻá ‘o ngāue ʻaki ai ‘a e meʻa kuó ke ako mei he 1 Nīfai 20–21 mo e fakamatala ‘a Palesiteni ‘Ukitofa ‘i he konga ke ako ki he 1 Nīfai 20.

1 Nīfai 21:18–22:22

‘Oku fakamatalaʻi ‘e Nīfai ‘a e kikite ‘a ‘Īsaia ki hono fakamoveteveteʻi mo hono tānaki ‘o ‘Isilelí.

Naʻe fakakau ‘e Nīfai ‘i heʻene lekōtí ‘a e taha ‘o e ngaahi kikite ‘a ‘Īsaia ‘o fekauʻaki mo hono tānaki ‘o ‘Isilelí. ‘Oku maʻu ia ‘i he 1 Nīfai 21:18–26. Naʻe fai mai ‘e Nīfai ‘i he 1 Nīfai 22, ‘a ‘ene fakamatala pē ‘aʻana mo ‘ene fakaʻuhingaʻi ‘o e kikite ‘a ‘Īsaiá. ‘I hoʻo lau ‘a e 1 Nīfai 22:4–12, kumi ki he fakamatala ‘a Nīfai ‘o kau ki he founga ‘e tānaki ‘aki ʻa ‘Isileli ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí.

Mahalo ʻe tokoni ke ‘iloʻi ‘oku faʻa ‘uhinga ‘a e hingoa “kau Senitailé” ‘i he Tohi ‘a Molomoná ki he kakai ‘oku ‘ikai ʻo e hako kinautolu ‘o Siuta. ‘Oku ‘uhinga ‘a e kupuʻi lea “ha ngāue fakaofó” ki hono Toe Fakafoki Mai ‘o e ongoongoleleí ‘i he ngaahi ‘aho kimui ní. Fakatokangaʻi foki ‘a e tuʻo lahi hono lea ʻaki ‘e Nīfai ‘a e ngaahi fuakavá—mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi kinautolu ‘i hoʻo folofolá.

Naʻe talaʻofa ‘e he ‘Eikí ‘e fakafoki mai ‘a e ongoongoleleí pea tānaki ‘a ‘Isileli ‘i he ngaahi ‘aho fakaʻosí. ʻI hoʻo ʻako ʻa e 1 Nīfai 22:17, 19–22, 25–28, fakaʻilongaʻi ʻi hoʻo folofolá ‘a e meʻa ‘e hoko kia Sētane tuʻunga ‘i he māʻoniʻoni ‘a e kakaí.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ni ʻi hoʻo tohinoa ako ki he folofolá:

    Kuó u ako ʻa e 1 Nīfai 20–22 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: