Seminare
Iunite 11: Aso 1, Upu a Mamona –Mosaea 2


Iunite 11: Aso 1

Upu a Mamona – Mosaea 2

Folasaga

O Upu a Mamona ua fai ma se sootaga i le va o papatusi laiti a Nifae ma le otootoina e Mamona o papatusi lapopoa a Nifae. Sa tusia i le toeitiiti 400 tausaga i le mavae ai o le fanau mai o Iesu Keriso, o lenei tusi o loo i ai se faamatalaga puupuu o papatusi laiti a Nifae ma le mafuaaga na manatu ai Mamona e tatau ona faaaofia faatasi ai ma is tusitusiga paia. O Upu a Mamona o loo tuuina mai ai foi vaaiga taua i le pogai na malosi ai le faatosinaga a le Tupu o Peniamina i lona nuu.

O papatusi laiti a Nifae sa matele lava ina tuuto atu i mataupu faaleagaga ma le galuega ma aoaoga a perofeta. O papatusi lapopoa a Nifae e tele lava ina i ai se talafaasolopito faaletino o tagata na tusia e tupu, e amata mai ia Nifae. (Tagai 1 Nifae 9:2–4.) Ae peitai, mai i le taimi o Mosaea, o loo aofia foi i papatusi lapopoa ni aitema ua sili ona taua faaleagaga.

O papatusi a Mamona, po o papatusi auro na tuuina mai ia Iosefa Samita, na i ai se faapuupuuga na saunia e Mamona mai papatusi lapopoa a Nifae, faatasi ai ma le tele o faamatalaga. O nei papatusi auro sa i ai foi se faaauauga o le talafaasolopito na saunia e Mamona ma faaopoopoga na saunia e lona atalii o Moronae.

Ata
ata o le faapuupuuga

Mosaea 1 o se faamaumauga o aoaoga a le Tupu o Peniamina i ona atalii. Sa ia aoaoina i latou o tusitusiga paia e fesoasoani tatou te manatua ai le Atua ma tausi Ana poloaiga. A o latalata ina iu le ola o le Tupu o Peniamina, sa manao o ia e talanoa atu i lona nuu e uiga i lana auaunaga o se tupu ma ia uunaia i latou ia usiusitai i le Atua. O le lauga a le Tupu o Peniamina o loo faamaumauina i le Mosaea 2–5 ma faamatala ai mafatiaga ma le Togiola a Keriso, o le tiute o le faamasinoga tonu ma le alofa mutimutivale, ma le manaomia ona tauave i o tatou luga le suafa o Kerio e ala i se feagaiga. I le amataga o lana lauga, o loo tusia i le Mosaea 2, sa faamamafa mai ai e le Tupu o Peniamina le tatau ona auauna atu i le Atua e ala i le auauna atu i isi ma le tulaga fiafia o i latou o e tausia poloaiga.

Upu a Mamona 1:1–11

Ua aoao mai Mamona ua faasaosaoina e le Atua ni faamaumauga eseese mo se faamoemoega poto

Ata
Ua Otootoina e Mamona ia Papatusi

Mafaufau i se taimi na e lagonaina ai le musuia e le Agaga e fai se mea. Na e iloa le mea o le a iu ai mea uma pe afai e te mulimuli i lenei uunaiga? O le a le mea na tuuina atu ia te oe le manao ma le lototele e gaoioi ai i le uunaiga?

Sa poloaiina le perofeta o Mamona e le Atua e otooto faamaumauga a lona nuu, lea na teuina i luga o papatusi a Nifae. I le pe a o le T.A. 385, a o sauni o ia e tuu atu ana faamaumauga ua otootoina i lona atalii o Moronae, sa mulimuli o ia i se uunaiga e ui ina na te le’i iloa po o le a le taunuuga.

Sa maua e Mamona se mea a o suesue o ia i faamaumauga. Faitau Upu a Mamona 1:3 e iloa ai le mea na ia maua. (“O papatusi nei” e faatatau i papatusi laiti a Nifae, lea na aofia ai le 1 Nifae e oo i le Ominae.) Faitau Upu a Mamona 1:4–6, ma fuafua e faailoga i au tusitusiga paia le mafuaaga na fiafia ai Mamona ina ua ia maua mea sa i luga o nei papatusi laiti.

Faitau Upu a Mamona 1:7, ma faailoa le mafuaaga na faaaofia ai e Mamona nei papatusi laiti ma lana otootoga o papatusi a Nifae. Atonu e te manao e faailoga lenei mataupu faavae i au tusitusiga paia: “E silafia e le Alii mea uma.” E ala i le malamalama ma le talitonuina o lenei upumoni, e mafai ona e atiae le faatuatua e usitaia le musumusuga mai le Agaga Paia ua e mauaina.

Sa poloaiina e le Alii ia Nifae e fai ni papatusi laiti ma tusi ai mea paia e uiga i lona nuu (tagai 1 Nifae 9:3). I le taimi lena, na folafola mai ai e Nifae, “Na poloaiina ai a’u e le Alii ia ou faia nei papatusi mo se faamoemoega poto o ia te ia, o se faamoemoega ou te le iloa” (1 Nifae 9:5).

Ata
papatusi auro

O lenei faamoemoega sa faamanino mai i seneturi mulimuli ane, i le 1828, ina ua amata ona faaliliu e le Perofeta o Iosefa Samita ia papatusi auro. Sa ia faaliliuina muamua itulau e 116 o tusitusiga mai le otootoga e Mamona o papatusi lapopoa a Nifae, ona leiloloa lea pe na gaoia nei itulau ina ua faatagaina e Iosefa ia Matini Harisi na te avea. Sa ta’u atu e le Alii ia Iosefa e aua le toe faaliliuina ia vaega ua leiloloa ona ua fuafua tagata amioleaga e sui upu o loo i itulau ua leiloloa ma faapea ona aveesea ai le moni o le Tusi a Mamona. Sa ta’u atu e le Alii ia te ia e faaliliu le talafaasolopito o loo i papatusi laiti, lea na aofia ai le vaitaimi lava lea e tasi. O lenei talafaasolopito na matele ina taulai atu i mea paia. (Tagai MF&F 10:10, 41–43; tagai foi 1 Nifae 9:3–4.)

O lenei aafiaga o se faamaoniga taua e faapea ua silafia e le Alii mea uma o le a oo mai. Na Ia silafia o le a manaomia le talafaasolopito o loo i luga o papatusi laiti, ma sa Ia uunaia ai Mamona e faaaofia ia papatusi i lana otootoga.

E mafai faapefea i le iloaina o lenei upumoni ona fesoasoani ia te oe pe a e maua ni uunaiga mai le Agaga?

  1. Faamatala i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia se taimi na e, po o se tasi e te iloa na gaoioi ai i se uunaiga mai le Agaga Paia e ui lava atonu e te, pe latou te le’i malamalama i le uunaiga i le taimi muamua. Tusi e uiga i se auala e te manatu e mafai ona e saunia lelei ai e iloa ma tali atu i uunaiga a le Alii. Ia manatua afai e te faamaoni i uunaiga a le Agaga o le Alii, o le a Ia galue “ia te [oe] ia [e] faia e tusa ai ma lona finagalo” (Upu a Mamona 1:7).

Upu a Mamona 1:12–18

Sa faatoilalo e le Tupu o Peniamina ia sa Lamana ma nofotupu ai i le amiotonu

O le Tupu o Peniamina o se tupu amiotonu o le sa feagai ma le tele o luitau i le taimi o lana nofoaiga, e aofia ai taua ma sa Lamana ma finauga i aoaoga faavae i totonu o lona nuu. Sa taitai e le Tupu o Peniamina autau a sa Nifae “ma le malosi o le Alii” e faasaga atu i o latou fili ma iu ai ina faatuina le filemu i le nuu (tagai Upu a Mamona 1:13–14). Faatasi ai ma le fesoasoani o le “toatele o tagata paia,” sa galue ai o ia e aoai perofeta pepelo ma aoao pepelo o e na faatupuina finauga i lona nuu, ma faapea ai foi ona faatuina le filemu lea na oo mai mai le amiotonu (tagai Upu a Mamona 1:15–18).

Faitau le Upu a Mamona 1:12–18, ma faatumu avanoa o loo i lalo i numera o fuaiupu e sili ona aoao mai ai upumoni nei:

  • E valaau e le Alii perofea o e e mafai ona taitaia tagata i le filemu e ui lava i luitau.

  • E mafai ona tatou maua le filemu e ala i le mulimuli i taitaiga musuia a perofeta.

  • E mafai ona tatou faatoilaloina luitau e ala i le malosi o le Alii.

Mosaea 1:1–18

Ua aoao e le Tupu o Peniamina ona atalii i le taua o tusitusiga paia

Vaai faalemafaufau pe o le a faapeī le olaga pe ana faapea e te le maua tusitusiga paia e faitau, suesue, ma aoao mai ai.

Sa aoaoina e le Tupu o Peniamina ona atalii i le ala e semanu e ese ai o latou olaga pe ana faapea latou te le maua tusitusiga paia. E pei ona tusia i le Mosaea 1:3–5, e faatolu ona ia faaaogaina se suiga o le fasifuaitau “ana leai nei mea [o tusitusiga paia]” e fesoasoani ai i ona atalii ia malamalama i le taua o tusitusiga paia.

  1. A o e faitau i le Mosaea 1:1–8, vaavaai mo faamanuiaga na semanu e le maua e sa Nifae pe ana faapea e le i ai ni a latou tusitusiga paia. Faatusatusa mea ua e aoaoina ma le Ominae 1:17–18. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ni fuaiupu se tolu pe fa e faauma ai le fasifuaitau lenei: Ana le i ai a’u tusitusiga paia …

Fuafua e tusi le mataupu faavae leneii au tusitusiga paia i talane o le Mosaea 1:1–8: O le suesue i tusitusiga paia e fesoasoani tatou te iloa ma tausi ai poloaiga.

Ata
I le Galuega a Lou Atua

Sa aoao e le Tupu o Peniamina lona nuu i le taua o le faamaoni i poloaiga ma faamalamalama mai le mea e tupu ia i latou o e amioleaga ae na avea ma “tagata faapitoa tele o le Alii” (Mosaea 1:13). Faitau le Mosaea 1:13–17, ma faatusatusa le Mosaea 1:13 ma le Alema 24:30. Ona faailoa lea ia le itiiti ifo ma le lima ni taunuuga e oo mai i luga o i latou o e liliu ese mai le Alii. Atonu e te manao e faailoga pe faanumera ia taunuuga nei i au tusitusiga paia.

Mosaea 2:1–41

Ua faapotopto sa Nifae e faalogologo i upu a le Tupu o Peniamina

Faitau le Mosaea 2:1–9, ma tusi ia tali i fesili nei:

  • O ai na faapotopoto faatasi?

  • O fea na latou faapotopoto i ai?

  • O le a le mea na fai ina ia mafai e faapotopotoga tetele ona lagona upu a le Tupu o Peniamina?

Ina ia malamalama lelei i le uiga o le Tupu o Peniamina, faitau le Mosaea 2:11–15 ma faailoa fasifuaitau e faaalia ai sa taulai atu le Tupu o Peniamina i le amiotonu ma le auauna atu nai lo o tulaga po o le viiga.

Ona mafaufau loloto lea i le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Howard W. Hunter: “Aua le soona popole tele i tulaga. E te manatua le fautuaga a le Faaola e faatatau ia i latou o e sailia ‘nofoa sili’ po o ‘mea sili e taooto ai’? ‘A o le sili ia te outou e fai lea ma a outou auauna.’ (Mata. 23:6, 11.) E taua le ia talisapaiaina. Ae o le tatou taulaiga e tatau ona i ai i le amiotonu, ae le o viiga; i auaunaga, ae le o tulaga” (“To the Women of the Church,” Ensign, Nov. 1992, 96).

Suesue le Mosaea 2:16–17, ma faailoga le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina e uiga i le auauna atu mai le Tupu o Peniamina: A tatou auauna atu i o tatou uso a tagata, ua tatou auauna atu i le Atua. (Mosaea 2:17 o se mau tauloto. Atonu e te manao e faailoga i se ala iloagofie ina ia mafai ona e mauaina i le lumanai.)

Mafaufau i se taimi na faamanuiaina ai e se tasi lou olaga e ala i le auauna atu ia te oe. Na mafai faapefea ona e (pe e mafai faapefea ona e) faaali atu le faafetai i le Atua mo se tagata na auauna uma atu ia te oe ma le Atua i le amiotonu? Na faapefea ona faaali atu lu faafetai i lena tagata?

Ina ua uma ona aoao atu lona nuu e uiga i le tatau ona auauna atu i isi, sa aoao atu le Tupu o Peniamina e uiga i le tele o auala e faamanuia ai e le Atua i tatou ma le tatau ona tatou faafetai atu ia te Ia.

  1. A o e suesue i le Mosaea 2:19–24, 34, mafaufau i le tele o auala ua faamanuiaina ai oe e le Atua. Mafaufau e uiga i se auala e mafai ona faaali atu ai lou agaga faafetai ia te Ia. Tali fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Aisea o le a ta’u ai e le Tupu o Peniamina o ia lava, lona nuu, ma i tatou o ni “auauna le aoga”?

    2. Aisea e taua ai ona tatou manatua lo tatou nofo aitalafu i le Atua?

O upu a le Tupu o Peniamina ua aoao ai i tatou e faapea a tatou lagona le nofo aitalafu i le Atua, tatou te mananao e auauna atu i isi ma e faateleina lo tatou agaga faafetai.

I le Mosaea 2:34, na aoao mai ai le Tupu o Peniamina e tatau ona tatou “tuu atu” i le Atua mea uma o ia i tatou ma i tatou. Ina ia tuu atu o lona uiga ia “avatu po o le gauai.” Atonu e te manao e tusi le uiga i autafa o le upu lenei i au tusitusiga paia. Manatunatu i le ala e te ono tuu atu ai i le Atua mea uma o ia te oe ma oe. Ia manatua a o e tausia poloaiga a le Atua ma taumafai e tuu atu ni auaunaga faamaoni, Na te faamanuiaina oe mo lena mea.

O fuaiupu mulimuli o le Mosaea 2 o loo i ai se lapataiga taua mai le Tupu o Peniamina i lona nuu. Ua e vaai i se faailo na ta’u mai ia te oe e “faaeteete”? (Mo se faataitaiga, o se faailo e ono lapataia oe e uiga i uaea eletise malolosi, ala pauu, manu feai, po o se tafe malosi.) Faitau le Mosaea 2:32–33, 36–38 e iloa ai le mea na ta’u atu e le Tupu o Peniamina i lona nuu ia faaeteete i ai. (O le upu mala i le fuaiupu 33 o lona uiga o le “faanoanoa ma le le fiafia.”) Tusi se fuaiupu e faamatala ai le mea o le a tupu ia i latou o e o “fouvale aliali faasaga i le Atua” (fuaiupu 37) po o le e solia ma le iloa lelei poloaiga a le Atua.

Faitau le faamatalaga lenei: “O nisi tagata e solia lava ma le iloa poloaiga a le Atua, ma fuafuaina e salamo mulimuli, e pei a o lei o atu i le malumalu pe auauna atu i se misiona. O na agasala fuafuaina ua ulagia ai le Togiola a le Faaola” (Mo le Malosi o le Autalavou [tamaitusi, 2011], 28 29).

Sa saunoa Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le taua o le iloaina o le taimi atonu tatou te aveesea mai ai i tatou lava mai le Agaga:

“E tatau ona tatou … taumafai ia iloatino le taimi e ‘aveese [tatou lava] mai le Agaga o le Alii …’ (Mosaea 2:36). …

“E manino lava le tulaga faatonuina. Afai o se mea tatou te manatu, vaai, faalogo, pe fai e faataumamao ai i tatou mai le Agaga Paia, ona tatou lea ona tuu lo tatou mafaufau, vaai, faalogo, po o le faia o lena mea. Afai o le mea sa faamoemoe e faafiafia, mo se faataitaiga, e vavaeeseina ai i tatou mai le Agaga Paia, o lona uiga e mautinoa lava o lena ituaiga o faafiafiaga e le mo i tatou. Aua e le mafai ona nofo le Agaga i mea e mataga, tufanua, pe le tauagafau, ona mautinoa lava lea o na mea e le mo i tatou. Ona tatou te vavaeese le Agaga o le Alii pe a tatou auai i gaoioiga ua tatou iloa e tatau ona tatou teena, o mea la faapena e mautinoa lava e le mo i tatou” (“That We May Always Have His Spirit to Be with Us,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 30).

Mafaufau i mea e aveesea mai i tagata—o nisi taimi e aunoa ma le iloaina—pe a latou aveese mai i latou lava mai le Agaga. Faitau le Mosaea 2:40–41, ma faailoa mai le mea na manao le Tupu o Peniamina tatou te mafaufau i ai ma le mea na manao tatou te manatuaina.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Tusi ai nisi o aafiaga na aoaoina ai oe, afai e te usiusitai i le Alii, o le a faamanuiaina oe i le faaletino ma le faaleagaga.

    2. Filifili se vaega se tasi o lou olaga e te manao e te usiusitai atili ai i poloaiga a le Atua. Tusi se sini ia faaleleia atili ai lena itu.

Ata
aikona o le mau tauloto
Mau Tauloto—Mosaea 2:17

Faitau le Mataio 22:36–40; 25:40; ma le Mosaea 2:17. Fai se lisi, filifili, po o se faaputuga o mau e ala i le faafesootaia faatasi o nei mau. O lenei auala e suesue ai tusitusiga paia o le a fesoasoani e faamanino ai uiga ma faalautele ai malamalamaaga.

Faamatala le sootaga i le va o fuaitau na faatoa e faafesootaia.

Mafaufau loloto i fesili nei:

  • O le a se taimi na e lagona ai sa e auauna atu i le Atua e ala i le auauna atu i se isi tagata?

  • O a ni mea faapitoa e mafai ona e faia mo se tasi i lou olaga semanu e faia e le Faaola pe ana i ai o Ia iinei?

  1. A uma ona e galue tauloto le Mosaea 2:17, tusi mai lou manatua i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina Upu a MamonaMosaea 2 ma faamaeaina le lesona lenei i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: