Seminare
Iunite 10: Aso 1, Iakopo 5–6


Iunite 10: Aso 1

Iakopo 5–6

Folasaga

Iakopo 5 o loo i ai le talafaatusa i le olive fanua ma le olive vao, lea sa uluai tuuina mai e se perofeta e igoa ia Senosa. Sa faaaoga e Iakopo le faataoto lenei e aoao mai ai e galue e le aunoa le Alii e aumai le faaolataga i Ona tagata o le feagaiga, e tusa lava pe na latou liliuese mai ia te Ia. O le faataoto o loo faaalia ai na faataapeapeina e le Alii se vaega o le aiga o Isaraelu—Ona tagata o le feagaiga—i le lalolagi atoa ma o le a Ia faapotopoto mai Ona tagata i aso e gata ai. O le faataoto o loo i ai se faatatauga faapitoa ma patino ia i tatou i aso nei o ni tagata o le aiga o Isaraelu ma ni auauna a le Alii. I le Iakopo 6, na faamamafa mai ai e Iakopo le alofa mutimutivale ma le faamasinoga tonu a le Alii a o ia uunaia lona nuu —ma i tatou—ia salamo.

Iakopo 5:1–12

Ua sii mai e Iakopo upu a Senosa, o le na faatatauina le aiga o Isaraelu i se olive fanua

E te iloa se uo po o se tagata e pele ia te oe o lē na fesiligia le alofa o le Atua mo ia, ae maise lava i se taimi o tofotofoga lea atonu na liliuese ai lea tagata mai ia te Ia? Mafaufau i faataitaiga nei:

  • O se alii talavou e umia le perisitua ua atiina ae se mausa o le faia o le agasala. E talitonu o ia e mafai ona faamagaloina isi, ae e masalosalo o le a talia e le Alii lona salamo.

  • O se tamaitai talavou ua solia se poloaiga. Ua lagonaina e ia le nofosala, le lelei ona lagona e uiga ia te ia lava, ma ua tuufesili pe o alofa lava le Alii ia te ia.

Sa valoia e Iakopo o le a teena e Iutaia ia Iesu Keriso (tagai Iakopo 4:15). Sa ia valoia foi o le a faaauau pea e Iesu Keriso ona galue mo le faaolataga o Ona tagata e tusa lava pe iu ina latou teena o Ia. Ina ia faaalia lenei upumoni, sa sii mai ai e Iakopo se talafaatusa na tuuina mai e se perofeta e igoa ia Senosa (tagai Iakopo 5:1). O se talafaatusa, e pei o se faataoto, o se tala e faaaoga ai ni faatusa mo tagata, meafaitino, ma gaoioiga e aoao mai ai upumoni. A o e suesue i le Iakopo 5, mafaufau i le ala e aapa mai ai le Alii i taimi uma ia te oe e tusa lava e ua e agasala.

Faitau le Iakopo 5:2, ma faailoga i au tusitusiga paia po o ai na faatūtū i ai le aoaoga lenei a Senosa.

Ona ua uma ona e osifeagaiga ma le Alii e ala i le papatisoga, ua avea ai oe ma se tasi o le aiga o Isaraelu. O oe o se vaega o le tala o loo faamatalaina i le Iakopo 5. Faitau le Iakopo 5:3, ma faailoga le mea na faaaoga e Senosa i lana talafaatusa e faatusa i le aiga o Isaraelu. Ia faailoga foi le mea na amata ona tupu i le laau olive fanua.

Ata
laau olive

Ia matau o le vaefaamatalaga o i le Iakopo 5:3 ua faaalia ai o le pala o le laau e faatusa i le liliuese. O le liliuese e tupu pe a o ese ia tagata taitoatasi po o vaega mai le Alii ma Lana talalelei.

O le siata lenei ua lisiina ai faailoga e fesoasoani tatou te malamalama ai i le uiga o le talafaatusa a Senosa. Ua lisiina ai foi ia fuaiupu o loo faaalia muamua ai nei faatusa. Faailoga nei faatusa i au tusitusiga paia. Atonu foi e te manao e tusi le uiga o nisi o faatusa i autafa o au tusitusiga paia.

Iakopo 5: O Le Talafaatusa o Laau o le Olive Fanua ma le Olive Vao

Faatusa

Faauigaga

Laau olive fanua (fuaiupu 3)

O Le Aiga o Isaraelu o le Nuu o le Feagaiga a le Atua

O le togaolive (fuaiupu 3)

O le lalolagi

Pala (fuaiupu 3)

Agasala ma le liliuese

Matai o le togaolive (fuaiupu 4)

Iesu Keriso

Teuina, eli faataamilo, ma tausi (fuaiupu 4)

O taumafaiga a le Alii e fesoasoani ia tatou amiotonu ma fua mai i galuega lelei

Lala (fuaiupu 6)

Vaega o tagata

Laau olive vao (fuaiupu 7)

Nuuese—o i latou o e e le’i osi feagaiga ma le Alii. Mulimuli ane i le talafaatusa, o laau olive masani, e faatusa i vaega o le aiga o Isaraelu na liliuese, na faamatalaina foi o “[olive] vao”

Fa’i ese ma suluina lala (fuaiupu 7–8)

O le faataapeapeina ma le faapotopotoina o le nuu o le feagaiga a le Alii. Ma le isi, o le suluina o lala olive vao i laau olive fanua e faatusa i le liua o Nuuese o e e avea ma vaega o tagata o le feagaiga a le Alii e ala i le papatisoga.

Susunuina o lala (fuaiupu 7)

O faamasinoga a le Atua i e amioleaga

Fua (fuaiupu 8)

O olaga po o galuega a tagata

Aa o le laau olive fanua (fuaiupu 11)

O feagaiga e osia e le Alii ma i latou o e mulimuli ia te Ia. O aa e mafai foi ona faatusa i tagata taitasi o e na osifeagaiga ma le Alii anamua, e pei o Aperaamo, Isaako, ma Iakopo (tagai Iakopo 6:4).

Faitau le Iakopo 5:4–6, ma faailoga le mea na fai muamua e le Matai o le togaolive e faasao ai laau olive fanua. Vaai oi le siata o loo i luga, ma matau po o ai le Matai o le togaolive ma o le a foi le faatusa o Ana gaoioiga o le teuina, eli faataamilo, ma le tausia.

Sa faamalamalama mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo le mea na faamoemoe e avea ai le talafaatusa. A o e faitau i lana faamalamalamaga, vasevase mea ua ia aoao mai o le uiga loloto o lenei talafaatusa.

“O le talafaatusa lenei e pei ona toe faamatalaina e Iakopo e mai i se amataga na fuafuaina ina ia faatatau ia Keriso [le Matai o le togaolive]. …

“O lenei tala faafaatusa e pei ona toe faamatalaina mai e Iakopo mai i le amataga e faamoemoe e faatatau ia Keriso. … E tusa lava pe tauivi le Alii o le togaolive ma ana tagata faigaluega e uunaia, teuteu, faamama, ma taumafai e faaleleia a latou laau i se tulaga e tulai mai ai i se mataupu e tasi o se auivi faasolopito o le faataapeapeina ma le toe faapotopotoina mai o Isaraelu, o le uiga sili atu ona loloto o le Togiola e faaleaogaina ma lofituina ai a latou auaunaga” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 165).

E ui o le Iakopo 5 e foliga mai e faatatau i laau olive, o lenei talafaatusa e faatatau i tagata o e ua liliuese mai le Alii i le agasala ma taumafaiga a le Alii e fesoasoani ia i latou e toe foi mai ia te Ia. O lenei mataupu ua aoao mai e faapea e alofa le Alii ia i tatou ma galue ma le filiga mo lo tatou faaolataga. A o faaauau ona e suesue i le talafaatusa, vaavaai mo ni faamaoniga o lenei upumoni e ala i le taulai faapitoa atu i lagona o le Alii mo Isaraelu—o le laau olive fanua—ma Ana taumafaiga e le faavaivai e faasaoina. Mo se faataitaiga, faitau le Iakopo 5:7, ma mafaufau loloto i le fasifuaitau “Ou te faanoanoa nei maumau atu lenei laau.” E te manatu o a lagona na faaali mai e le Alii i i, ma aisea?

Toe faitau le fasifuaitau, ae o le taimi lenei tuu ai lou igoa e sui ai le “lenei laau”: “Ou te faanoanoa nei maumau atu [lou igoa].” O le tuuina i ai o lou iloga i le mataupu atoa o le Iakopo 5 i vaega e anoa ma talafeagai ai, o le a mafai ona e faatatauina le talafaatusa ia te oe lava ma aoao atili ai e uiga i le popole o le Alii ia te oe.

Faitau le Iakopo 5:7–11, ma vaavaai mo le mea na sosoo ai na fai e le Alii o le togaolive e faasao ai le laau olive fanua.

Ata
lala na suluina
  1. I le faaaogaina o le uiga o faailoga i luga o le siata, tusi se faamatalaga i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia o le mea na fai e le Alii o le togaolive ma Ana auauna i le Iakopo 5:7–11 e taumafai ai e laveai fanau a le Tama Faalelagi.

E ave e le Alii tagata o e e le o i ai i le aiga o Isaraelu ma sulu i latou i totonu o Isaraelu, ma avea ai i latou o se vaega o Ona tagata o le feagaiga. Ina ia faasaoina le aiga o Isaraelu, Na te fa’i ese ai lala (tagata) e sili ona leaga ma susunu i latou.

Faitau le Iakopo 5:13–14, ma vaavaai mo le mea na fai e le Alii i lala laiti ma mu’amu’a mai le laau olive fanua o loo ta’ua i le fuaiupu 6. Atonu e te manao e tusi i autafa o le mau o le mea sili ona mamao o lona uiga o le vaega e sili ona vaivai pe tau le iloa.

  1. O le faaaoga ai o uiga o faatusa o loo i le siata, ia faamatala i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia le auala e mafai ona faatusa ai le aiga o Liae i se lala laitiiti ma mu’amu’a lea sa natia i vaega aupito mamao o le togaolive.

Sa faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea, o auauna a le Alii “na avea nisi o lala ma sulu i totonu o laau olive vao uma. O ai laau olive vao? O Nuuese. Ma o lea na auina atu ai e le Alii ana auauna i itu uma o lona togaolive, o le lalolagi lea, ma toto ai nei lala o le laau. …

“O lea la i le talafaatusa o le laau oliva o le Aiga o Isaraelu. … I totonu o lona laueleele moni na amata ai ona pe. O lea na ave ai e le Alii ia lala e pei o sa Nifae, e pei o ituaiga na leiloloa, ma e pei o isi na taitai ese mai e le Alii lea tatou te le iloa se mea e uiga i ai, i isi itu o le lalolagi. Sa Ia totoina i latou uma i lona togaolive, o le lalolagi lea. E le masalomia na ia auina atu nisi o nei lala i Iapani, i Korea, ma i Saina. E leai lava se fesili e uiga i ai, aua na ia auina atu i latou i itu uma o le lalolagi” (Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. [1957–66], 4:204–5).

Na aoao mai foi Peresitene Samita e faapea, “o le faauigaga o lenei faataoto … o se tala i le faataapeapeina o Isaraelu ma le faafefiloiina o le toto o Isaraelu ma laau olive vao, po o tagata o Nuuese, i itu uma o le lalolagi. O le mea lea tatou te maua ai i Saina, Iapani, Initia, ma i isi atunuu uma o loo ainā e Nuuese, o le toto o Isaraelu sa faataapeapeina, pe ‘suluina,’ ia i latou” (Answers to Gospel Questions, 4:40–41).

Iakopo 5:15–77

Na galulue le Alii o le togaolive ma ana auauna e fesoasoani i le togaolive ia fua mai ni fua lelei

O le tele o fuaiupu i le Iakopo 5 o loo faamatala ai ni periota o vaitaimi eseese ma mea na tutupu e uiga i itu eseese o le aiga o Isaraelu na faataapeapeina i le lalolagi atoa ma le galuega a le Faaola e toe faapotopoto ai i latou. E faaiu le mataupu i le Meleniuma ma le faamamaaga mulimuli o le lalolagi.

Ina ia faamamafa mai le popole o le Alii i laau o Lana togaolive ma Ana taumafaiga faifaipea e faasao i latou, sa ta’u soo ai e Senosa ni nai fasifuaitau taua i le aluga atoa o lana talafaatusa. Faitau le Iakopo 5:20, 23–25, 28, 31, ma faailoga taimi taitasi na ta’ua ai e le Alii ia Ana taumafaiga e tausi laau o Lana togaolive.

E ui lava i taumafaiga a le Alii ma Ana auauna e fesoasoani i le togaolive ia fua mai ni fua lelei, ae mulimuli ane o fua uma o le togaolive na iu ina leaga (tagai Iakopo 5:39). Faitau le Iakopo 5:41–42, 46–47, ma faailoga fasifuaitau i au tusitusiga paia e faaalia ai le alofa, popole, po o le faanoanoa o le Aiii mo Lana togaolive.

Ona sa fua mai e laau ni fua leaga e ui lava i mea uma na Ia faia, na fuafua le Alii o le togaolive e tatuu i lalo laau uma (tagai Iakopo 5:49). Faitau le Iakopo 5:50–51. O le vaega o loo totoe o le Iakopo 5 e faatusa i taumafaiga a le Alii ma Ana auauna e laveai i latou o e ola i aso e gata ai. Na te faapotopotoina ma tausi i latou mo le taimi mulimuli lava (tagai Iakopo 5:52–77).

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita e faapea, o le faapotopotoina o Isaraelu o loo faamatalaina i le Iakopo 5 o loo tupu i le taimi nei: “I lenei aso o le faapotopotoina ua faataunuu ai e le Alii ana faamoemoega ma o loo toe valaau mai i totonu o le lafu a le Leoleo Mamoe Moni, le fanau a Aperaamo” (Answers to Gospel Questions, 4:41).

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia mea ua e aoaoina mai le Iakopo 5 e uiga i le alofa o le Alii ia te oe. Tusi e uiga i se faataitaiga o auala ua e vaaia ai Lona alofa faaalia i lou olaga pe o le olaga o se tasi e te iloa.

Iakopo 6

Ua aoao mai Iakopo e uiga i le alofa mutimutivale o le Atua ma le faamasino tonu ma valaaulia i tatou e salamo

Iakopo 6 o loo i ai le aotelega a Iakopo e uiga i upumoni taua mai le talafaatusa o laau olive. Faitau le Iakopo 6:4–6, ma vaai mo le mea na faamamafa mai e Iakopo e faatatau i le uiga o le Atua. O le a le upu o le a e faaaogaina e aotele ai le mea na manao Iakopo ia tatou iloa e uiga i le Atua?

Sa faaiuina e Iakopo lana savali i le Iakopo 6:7–13 e ala i le molimau mai e faapea o le a tatou popoto pe a saunia nei mo le faamasinoga e ala i le salamo ma maua le alofa mutimutivale o le Alii.

  1. Toe faamanatu le Iakopo 6:5. Ia matau na uunaia e Iakopo i tatou e “pipii atu i le Atua e pei ona ia pipii mai ia te outou.” Ia pipii o lona uiga ia upe pe taofiofi. Tali fesili nei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O le a se mea ua e aoao mai i le talafaatusa e uiga i laau olive lea ua faaalia ai le ala e pipii pe taofiofi ai le Atua ia te oe?

    2. O le a se mea e mafai ona e faia e pipii mau atili ai ia te Ia e pei ona Ia pipii ia te oe?

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le Iakopo 5 6 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: