Seminare
Iunite 26: Aso 2, 3 Nifae 18


Iunite 26: Aso 2

3 Nifae 18

Folasaga

A o faaiuina e Iesu Keriso le aso muamua o Lana galuega i totonu o sa Nifae, na Ia tufatufa atu le faamanatuga ma poloaiina tagata e tatalo i taimi uma i le Tama ma tuuina atu le faaaumea i tagata uma. Na folafola atu e le Faaola faamanuiaga e tele ia i latou o e tausia nei poloaiga. Ona Ia tuuina atu lea i Lana au soo sa Nifaē e toasefululua, faatonuga faatatau i la latou auaunaga i le Ekalesia. A o lei afio a’e i le lagi, na Ia tuu atu ia i latou le mana e tuuina atu ai le meaalofa o le Agaga Paia.

3 Nifae 18:1–14

Ua tufatufa atu e Iesu Keriso le faamanatuga i le au sa Nifaē

Faitau le tala lenei na saunia e Elder Gerald N. Lund, o lē na auauna atu o se sui o le au Fitugafulu, ma vaai faalemafaufau pe faapeī le avea ma le alii i lenei tala:

“I se taimi ua mavae sa i ai se tala manaia e uiga i le feaei i mauga [o loo aofia ai] se tala lea e ofoina mai ai se tali matagofie i le fesili, ‘O le a se mea e mafai e i tatou o ni auauna le aogā ona faia e toetotogi atu ai ia Keriso mo mea ua Ia faia mo i tatou?’

“O le tusiga sa faatatau i se alii e igoa ia Czenkusch, o le na pulea se aoga e a’o ai feaeiga. … Sa faamatalaina e Czenkusch i le tagata na faia le faatalanoaga le faiga e taula i ai fe’aeiga i mauga. O le faiga lenei e puipuia ai tagata feaei mai le pauu. E a’e se tasi tagata a’e i se tulaga saogalemu, ma nonoa le maea mo le isi tagata a’e, e masani lava ona faataamilo i lona lava tino. ‘Na ua taula oe,’ o lona uiga, ‘Ua e saogalemu. A i ai se mea e tupu, o le a ou taofia oe mai le pau.’ O se vaega taua o le fe’aeiga i mauga. Ia matau mai le mea na sosoo ai i le tusiga: ‘O le taulaina ua maua ai Czenkush ni taimi sili ona lelei ma ni taimi sili ona leaga i fe’aeiga. E tasi se taimi na pau ai Czenkusch mai se mato maualuga, ma mase’i ai ni pine lagolago se tolu ma mamulu ai lana taula mai le vaega sa faamau ai. Na taofia o ia, na u i luga ona vae ae u i lalo lona ulu, i le toe 10 futu mai le eleele ina ua aapa atu lima malolosi o [Don] lē na taulaina o ia. “Na faasaoina e Don lo’u ola,” o le tala lea a Czenkusch. “E faapefea ona e tali atu i se alii e pei o ia? Pe e te avatu ia te ia se maea na faaaogaina e fai ma se meaalofa o le Kerisimasi? E leai, e te manatua o ia. E te manatua o ia e le aunoa”’ [Eric G. Anderson, “The Vertical Wilderness,” Private Practice, Nov. 1979, 21; faaopoopo le faamamafa]” (“The Grace and Mercy of Jesus Christ,” i le Jesus Christ: Son of God, Savior, ed. Paul H. Peterson, Gary L. Hatch, ma Laura D. Card [2002], 48).

Faitau le 3 Nifae 18:1–11, ma vaavaai mo mea na talosaga atu ai Iesu Keriso i sa Nifae e faia e manatua ai o Ia. Atonu e te manao e faailoga le upu manatuaina ma le manatua i le fuaiupu 7 ma le 11. Aisea e te manatu ai e taua le manatuaina i taimi uma o le taulaga togiola a le Faaola mo oe? E faapefea ona ese au amioga pe a e manatua le Faaola?

O le poloaiga a le Faaola e manatua Lona tino ma le toto semanu e anoa patino i tagata aua na faatoa o latou pa’i atu i manua o Lona tino i se taimi puupuu e le’i mamao atu. E ui lava e te le i vaai i manua i le tino o le Faaola, e pei ona faia e tagata o le Tusi a Mamona, e mafai ona e manatua Lana taulaga togiola a’o e tagofia le faamanatuga.

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tali le fesili nei: E faapefea e le manatuaina o le taulaga a le Faaola i le taimi o le faamanatuga ona fesoasoani ia te oe e lagona ai le agaga faafetai mo Ia?

O afioga a Iesu Keriso ua faamaumauina i le 3 Nifae 18:7–11 ua aoaoina ai mataupu faavae nei: A o tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te molimau atu i le Tama ua tatou naunau e faia mea uma ua Ia poloaiina. A o tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te molimau atu i le Tama o le a tatou manatua pea Iesu Keriso. Iloilo le 3 Nifae 18:7–11, ma faailoga upu po o fasifuaitau o loo aoao mai ai nei mataupu faavae. A o e faitau i le fuaiupu 11, mafaufau po o a ni ou lagona pe afai e fetalai atu le Faaola i na upu ia te oe.

  1. Filifili ni fesili se lua o loo i lalo e tali i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a nisi o vaega o le soifuaga ma le auaunaga a le Faaola, ia atonu e te manatuaina i le taimi o le sauniga o le faamanatuga?

    2. O a ni mea e mafai ona e faia ina ia manatua ai i taimi uma le Faaola i le aluga o le vaiaso atoa?

    3. Afai e te taumafai ma le faamaoni e manatua le Faaola i le taimi o le faamanatuga, e mafai faapefea e lenei mea ona aafia ai oe i le aluga o le vaiaso e sosoo ai?

Faailoa mai se isi mataupu faavae o loo aoaoina i le 3 Nifae 18:7, 11 e ala i le faamaeaina o le faamatalaga o loo i lalo i se fasifuaitau e faamatala ai le mea na folafola mai e le Faaola ia i latou o e aai ma feinu i le faamanatuga ma manatua o Ia. A o tatou aai ma feinu i le faamanatuga ma manatua pea le Faaola, o le a tatou .

Ata
falaoa ma le vai
  1. Faatusatusa le 3 Nifae 18:12–14 ma le Helamana 5:12. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi pe faapefea e le ai ma inu i le faamanatuga i vaiaso taitasi ona fesoasoani ia te oe e avea Iesu Keriso ma faavae e te fausia ai lou olaga.

  2. Ina ia fesoasoani ia sili atu ona e manatua le Faaola, faamaumau i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi o le vaiaso e sosoo ai ia mea sa e faia e manatua ai le Faaola i lena aso. Atonu e te faaaofia mea na e mafaufau i ai i le aluga o le faamanatuga po o le pe faapefea e le manatuaina o le Faaola ona uunaia ou manatu, upu, ma galuega.

3 Nifae 18:15–25

Na aoao e Iesu sa Nifae ina ia tatalo atu i le Tama e le aunoa, ma ia potopoto soo faatasi

Ina ua maea ona tufatufa atu e Iesu Keriso le faamanatuaga i sa Nifae, na Ia aoao atu ia i latou le mataupu faavae taua e uiga i le tatalo. O se tasi o mataupu faavae na Ia aoao atu o le: Afai tatou te mataala ma tatalo e le aunoa i le Tama, e mafai ona tatou tetee atu i faaosoosoga a Satani. Pe a tatou mataala, ua tatou nofouta faaleagaga, mataalia, pe saunia.

Faitau le 3 Nifae 18:15–21, ma faailoga upu po o fasifuaitau o loo aoao ai le mataupu faavae o loo faaali atu i luga. Aisea e te manatu ai o mea uma e lua o le mataala ma le tatalo, e matua manaomia i le teenaina o faaosoosoga?

Matau o le 3 Nifae 18:15, 20–21 o se mau tauloto faasino. Mafaufau e maka nei fuaiupu i lau tusitusiga paia.

  1. Faitau ma mafaufau e uiga i fesili nei, ona tali lea o fesili e lua pe sili atu i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Na faapefea ona fesoasoani le tatalo ia te oe, e tetee ai faaosoosoga a Satani?

    2. O le a le mea e mafai ona e faia e faaleleia atili ai au lava tatalo?

    3. O a faamanuiaga ua e vaaia mai le tatalo faatasi ma lou aiga? (tagai 3 Nifae 18:21.)

    4. O le a se mea e mafai ona e faia, e fesoasoani ai i lou aiga ina ia faia e le aunoa ia tatalo faaleaiga anoa?

A o tatou tatalo i le Tama Faalelagi ma latalata atili i lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, e masani ona tatou mananao e fesoasoani i isi ia latalata atili foi ia te Ia. Mafaufau i se tasi e te manao e fesoasoani i ai ia latalata atili i le Faaola. Faitau le 3 Nifae 18:22–24, ma vaavaai mo le mataupu faavae lenei i fuaiupu: A o tatou auauna atu i isi, e mafai ona tatou fesoasoani ia i latou ia o mai ia Keriso.

E pei ona faamaumauina i le 3 Nifae 18:24, na aoao mai e le Faaola e ao ona taitasi i tatou ma tuu i luga lo tatou malamalama ina ia susulu atu i le lalolagi. Na Ia fetalai mai foi o Ia o le malamalama e ao ona tatou tuu i luga. Na aoao mai e Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, tatou te tuu i luga le malamalama o le Faaola e ala i le tausia o Ona poloaiga ma mulimuli i Ana faataitaiga:

“E tatau ona tatou avea e pei o le Faaola e pei ona Ia apoapoai mai ia i tatou e ‘Sau, ma mulimuli mai ia te au.’ Pe le faafiafiaina ea ia Iesu, pe a mafai ona tatou faasusuluina lo tatou malamalama ina ia mafai ai e i latou, o e o mulimuli ia i tatou ona mulimuli i le Faaola? O loo i ai i latou o loo saili atu mo le malamalama, [o e] o le a fiafia e ulufale atu i le faitotoa o le papatisoga agai atu i le ala sa’o ma le vaapiapi, lea e tau atu i le ola e faavavau (tagai i le2 Nifae 31). Pe o le a avea ea oe ma lena malamalama, o le a taitai atu ai i latou i se uafu saogalemu? …

“Pe ua e tu ma mafaufau atonu o oe o le malamalama ua auina mai e le Tama Faalelagi e taitai atu se isi ma le saogalemu i le aiga po o le avea ma se sulu mai se mea mamao e faailoa ai le auala e toe foi atu i le auala sao ma le vaapiapi lena e tau atu i le ola e faavavau? O lou malamalama o se sulu ma e le tatau ona mate le faamumuina pe faasese ai i latou o loo saili mo se auala i le aiga. …

“… O Iesu Keriso o le malamalama lea ua tuuina mai ia i tatou ina ia mafai ona tatou mulimuli i ai ma iloa ai le mea e agai i ai. [Ou te tatalo] ia mafai e i tatou taitoatasi ona filifili le mea tonu [ina ia mafai ona tatou] siitia ma faamalosia i latou o loo siomia i tatou” (“That Ye May Be Children of Light” [Church Educational System fireside for young adults, Nov. 3, 1996], 6–7).

O le tatalo mo isi, valaauliaina o i latou e auai i fonotaga a le Ekalesia, ma le faia o se faataitaiga faa-Keriso, o auala ia e mafai ona tatou auauna atu ai i isi. Manatunatu pe na faapefea ou lagona ina ua e mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso ma fesoasoani i se isi tagata e latalata atili i le Faaola. O le a le mea o le a e faia i le aso po o i lenei vaiaso e faasusulu atu ai lou malamalama ina ia mulimuli foi i latou o loo mulimuli ia te oe i le Faaola?

3 Nifae 18:26–39

Ua aoao atu e le Faaola Ona soo e tuuina atu le faaaumea i tagata uma

Ina ua maea ona faailoa atu e le Faaola le faamanatuga ma aoao atu sa Nifae e uiga i le tatalo, na Ia liliu atu i soo e toasefululua na Ia filifilia ma aoaoina i latou i le auala e taitai ai ma faatautaia mataupu o le Ekalesia (tagai 3 Nifae 18:26–39). Ia matau i le 3 Nifae 18:26 lea na taofia e le Faaola lona fetalai atu i le motu o tagata ma liliu atu i taitai “o e na ia filifilia.” O Lana savali i fuaiupu 28–29 na tuuina atu i na taitai perisitua o se lapataiga e faasaga i le faatagaina o i latou o e aai ma feinu ma le le agavaa i le faamanatuga.

E tatau i tagata o le Ekalesia ona taulai atu i o latou lava agavaa e aai ai ma feinu i le faamanatuga ae tuu le tiutetauave o le iloiloina o le agavaa o isi e aai ma feinu i le faamanatuga ia i latou ua valaauina e le Alii e faia faamasinoga faapena, e pei o le epikopo po o le peresitene o le siteki. Faitau le 3 Nifae 18:32, ma vaavaai pe na faapefea ona aoao atu e le Faaola ona soo e tausia i latou ua se ese mai le faatuatuaga. Mafaufau e uiga i le auala e mafai ona e “galue pea” i se uo, se tagata o le aiga, po o se tagata o lau uarota po o le paranesi o e ua se ese mai le faatuatuaga.

Ata
aikona o le mau tauloto
Mau Tauloto—3 Nifae 18:15, 20–21

Mafaufau e faaalu ni nai minute e taulotoina ai le 3 Nifae 18:15, 20–21. Tusi fuaiupu e tolu i luga o se fasi pepa, ona faataitai lea o le faiga o fuaiupu. A uma ona faitauina i mo ni nai minute, amata ona tape pe kolosi ese vaega eseese o fuaiupu a o e faaauau pea ona faia ia fuaiupu. Atonu e te manao e toe fai lenei faagasologa seia uma ona tape ese pe kolosi ese ia upu uma.

A o e taulotoina nei fuaiupu, mafaufau e uiga i mea na aoao atu e le Faaola. E pei ona faamaumauina i le 3 Nifae 18:15, na aoao atu e Iesu Keriso ia sa Nifae le auala e tetee ai faaosoosoga a le tiapolo. Ia matauina le mana e oo mai mai le tatalo. O le tatalo e mafai ona tuuina mai ia i tatou le malosi e tetee atu ai i faaosoosoga.

E pei ona faamaumauina i le 3 Nifae 18:20–21, na aoao mai e Iesu Keriso e faapea pe a tatou tatalo i le faatuatua, e tali mai le Tama i taimi uma i a tatou tatalo, ae e tali mai o Ia e tusa ai ma Lana fuafuaga mo Lana fanau ma mea ua Ia silafia e tonu mo i tatou. Toe fai leotele le fuaiupu 20 : “Ma o soo se mea tou te ole atu ai i le Tama i lou igoa, e sao, ma talitonu o le a outou maua, faauta, o le a tuuina mai lava ia te outou.” O le a lou manatu i le uiga o le fasifuaitau “e sao” i lenei fuaitau? (Atonu e te manao e toe tagai i le Iakopo 4:3.)

Na faasoa mai e Peresitene Gordon B. Hinckley le molimau lenei: “O loo soifua, le Atua, lo tatou Tama Faavavau. O Ia o le Foafoa ma le Pule o le atulaulau ae peitai o Ia o lo tatou Tama. O Ia o le Silisili Ese ma e maualuga i mea uma. E mafai ona maua o Ia i le tatalo. … Mata e Na te faafofoga i le tatalo a se tamaitiiti? Ioe, e faafofogaina e Ia. Mata e Na te taliina? Ioe, e Na te taliina. E le o taimi uma e pei ona tatou mananao i ai, ae e tali mai lava o Ia. E faafofoga ma tali mai o Ia” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 468).

Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “[I le 3 Nifae 18:20] ua faamanatu mai e le Faaola ia i tatou o le faatuatua, po o le a lava lona malosi, e le mafai ona tuuina mai ai se tali e ese mai i le finagalo o lē e ona lea mana. O le faatinoina o le faatuatua i le Alii o Iesu Keriso e mulimuli lava i le tulafono o le lagi, e tusa ai ma le agalelei ma le finagalo ma le poto, ma le taimi a le Alii. O le ala lena e le mafai ai ona tatou maua le faatuatua moni i le Alii e aunoa ma le faalagolago atoatoa i le finagalo o le Alii ma le taimi a le Alii” (“Faatuatua i le Alii o Iesu Keriso,” Liahona, Iulai 1994, 130).

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 3 Nifae 18 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: