Seminare
Iunite 25: Aso 1, 3 Nifae 11:18–3 Nifae 12:48


Iunite 25: Aso 1

3 Nifae 11:18–12:48

Folasaga

Ina ua uma ona fetagofi taitoatasi atu tagata na i ai i le malumalu i le laueleele o Nuumau i faailoga o manua o le itu, o lima, ma vae o le Faaola, na tuuina atu e le Faaola ia Nifae ma isi le mana e papatiso ai. Na lapataia foi e le Faaola tagata ina ia aloese mai finauga ma folafola atu ia i latou faapea, o ē ola i le talalelei o le a mautofi i le malo o le Atua. Na aoao foi e Ia i latou i le auala e maua ai faamanuiaga o Lana talalelei, ma faatonu i latou ina ia uunaia isi mo le lelei. Na tautino mai e le Faaola e faapea, ua Ia faataunuuina le tulafono a Mose, ma ua Ia tuuina atu i tagata se tulafono maualuga atu, e saunia ai i latou ina ia avea faapei o Ia ma lo tatou Tama oi le Lagi.

3 Nifae 11:18–30

Ua tuuina atu e Iesu Keriso ia Nifae ma isi le mana e papatiso ma ta’uamioletonuina ai finauga

E te manatua ou mafaufauga ma lagona a o e saunia mo lou papatisoga, pe ua e vaai i se uo po o se tagata o le aiga o saunia ina ia papatiso? E toatele tagata e i ai fesili e pei o le, “O ai e mafai ona papatisoina au?” ma le “E faapefea ona faatino le sauniga o le papatisoga?” Mafaufau pe faapefea ona e taliina na fesili.

A o suesueina le 3 Nifae 11:1–17, e te aoao ai e uiga i le faaali mai o Iesu Keriso i “le nuu o Nifae, sa faapotopoto faatasi faataamilo i le malumalu lea sa i le laueleele o Nuumau” (3 Nifae 11:1). O nei tagata na fetagofi atu i faailoga o Ona manua ma ua avea ai ma molimau patino o Lona toetu ma [Lona] paia. O le taimi lava na maea ai lenei aafiaga, na aoao ai e le Faaola i latou e uiga i le papatisoga, e aofia ai ma le, po o ai e mafai ona papatiso ma le auala e tatau ona faatinoina ia papatisoga.

Faitau le 3 Nifae 11:18–22, 24–25, ma tusi se tali i le fesili “O ai e mafai ona papatisoina a’u?”

E pei ona faamaumauina i le 3 Nifae 11, mai i le fetalaiga ma le mea na faia e le Faaola, ua tatou aoao ai: O le papatisoga e tatau ona faatinoina e se tagata o umiaina le pule tatau. E faamanino mai i faaaliga faaonapo nei, o papatisoga ua na o le tagata e umia le tofi o le ositaulaga i le Perisitua Arona e mafai ona faatinoina (tagai MF&F 20:46) pe ua i ai le Perisitua Mekisateko (tagai MF&F 20:38–39; 107:10–11). E le gata i lea, e tatau ona ia galue i lalo o le taitaiga a se taitai perisitua ua umia ki e tatau ai o le perisitua e faatagaina ai le sauniga (e pei o se epikopo, peresitene o le paranesi, peresitene o le misiona, po o le Pulega Aoao).

Faitau le 3 Nifae 11:23–27, ma tusi se tali i le fesili “E faapefea ona faatinoina le sauniga o le papatisoga?”

Ata
Papatisoga
  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai pe aisea ua e manatu ai e tatau ona faia le papatisoga i le tulaga ua faataatia e le Alii. O le a le mea e tupu pe afai e le sa’o le ta’uina o upu o le sauniga o le papatisoga, po o le, pe afai e le’i lilo atoa i lalo o le vai ia le tagata o loo papatisoina?

  2. Tali se tasi po o le sili atu o fesili nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O a ni mea e te manatua e uiga i le mafuaaga na e papatiso ai ma e uiga i le sauniga o le papatisoga? O ai na papatisoina oe? E fia ou tausaga i lena [taimi]? O a lagona na e maua ina ua papatisoina oe? O le a le uiga ia te oe o le iloaina faapea na papatisoina oe e se tagata o umiaina le pule tatau, ma i le ala na faatulaga mai e le Alii?

    2. Pe na e molimauina talu ai nei se tasi na papatisoina? O a ni lagona na e mauaina?

    3. Afai e te umia le tofi o le ositaulaga i le Perisitua Arona, o a ni ou lagona i le iloaina o loo ia te oe le pule e papatiso ai? Afai na e mauaina se avanoa e papatiso ai se tasi, o a mea na e lagonaina ma aoaoina i le taimi o lena mea?

E pei ona faamaumauina i le 3 Nifae 11:28–30, na fautuaina e le Alii ia tagata ia aua ne’i femisaai pe fefinauai (finau) i le tasi ma le isi e uiga i le papatisoga po o isi vaega o aoaoga faavae. Na ia aoao mai o le fefinauai e ā le tiapolo lea ma e le tatau ona faia.

3 Nifae 11:31–41

Ua tautino mai e Iesu Keriso Lana aoaoga faavae

Mafaufau i se mea sa e faia i le aso lenei (o se faatinoga) lea na taunuu ai i se taunuuga lelei. Tusi le faatinoga ma le taunuuga i itu talafeagai o le ata lenei. Ona mafaufau lea i se mea na e faia i le aso lenei lea na taunuu ai i se taunuuga le lelei.

Ata

O le sootaga o se faatinoga i se taunuuga ua taua i nisi taimi o le tulafono o le seleselega. Ua faamatalaina e faaaliga faaonapo nei i le auala lenei: “O soo se mea e te lua lulu; o lena foi o le a oulua seleseleina mo o oulua lelei” (MF&F 6:33).

Faitau le 3 Nifae 11:31, ma faailoa mai mea na fetalai mai ai Iesu Keriso o le a Ia folafola atu i tagata.

  1. E pei ona faamaumauina i le 3 Nifae 11:32–39, na folafola atu e Iesu Keriso Lana aoaoga faavae, “lea na tuu mai e le Tama ia te [Ia]” (3 Nifae 11:32). Kopi le siata lenei i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Faitau mau faasino taitasi, ma faailoa mai faatinoga ma taunuuga na aoao mai e Iesu Keriso e faatatau i Lana aoaoga faavae. Faamaumau mea ua e maua i le siata i lau api o le talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

    Faatinoga

    Taunuuga

    3 Nifae 11:32–34

    3 Nifae 11:35–36

    3 Nifae 11:37–38

    3 Nifae 11:39–40

E tusa ai ma lau siata, o a faatinoga autu na aoao mai e Iesu Keriso lea e tatau i fanau uma a le Tama Faalelagi ona faia ina ia ulufale atu ai i le malo o le lagi?

Atonu na e matauina i le 3 Nifae 11:32 fai mai o le Agaga Paia e molimau i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. Manatunatu loloto i se taimi sili ona lata mai lea na molimau atu ai le Agaga Paia ia te oe i le moni ma le alofa o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

3 Nifae 12:1–16

Ua aoao e Iesu Keriso le motu o tagata e uiga i faamanuiaga tatou te mauaina, a o tatou ola ai i Lana talalelei

Ata
O Iesu o loo Aoao Atu i le Itulagi i Sisifo

Faamaea le suega puupuu o le sa’o po o le sese e ala i le lioina o tali o loo i lalo:

  • E finagalo le Tama Faalelagi ina ia tatou atoatoa.

  • E manaomia ona tatou atoatoa i lenei olaga ina ia ulufale atu ai i le malo selesitila.

  • E mafai ona tatou atoatoa.

Ina ia fesoasoani e siaki au tali, faitau muamua le 3 Nifae 12:48. (O se fuaitau o mau tauloto lenei. Atonu e te manao e faailogaina i se auala e iloagofie ai ina ia mafai ona e mauaina i le lumanai.)

E mafai faapefea ona atoatoa? Na saunoa mai Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea nei e uiga i le poloaiga ina ia atoatoa: “E le tatau ona tatou lotovaivai pe afai ua foliga mai ua matua [faigata] ma lē mae’a a tatou taumafaiga faamaoni aga’i atu i le atoatoaga. O le atoatoaga o loo faatalitali i ai. E mafai ona oo mai lona atoatoaga pe a mae’a le Toetu ma e na o le Alii lava e ala ai. O loo faatalitali mo i latou uma o e alolofa ia te ia ma tausia ana poloaiga” (“Atoatoaga O Lo o Faatalitali,” Liahona, Ian. 1996, 105).

Mafaufau loloto i le fesili lenei: O le a sou manatu i le uiga o le atoatoa e “na o le Alii lava” e oo mai ai?

Toe tagai i le suega puupuu o le sa’o po o le sese lea faatoa uma na e faia, ma sui soo sau tali e tusa ai ma mea ua aoaoina mai le 3 Nifae 12:48 ma le saunoaga a Elder Nelson.

O le aoaoga a Iesu Keriso i le 3 Nifae 12–14 ua faatatau i ai i nisi taimi o le “lauga i le malumalu” aua e foligatutusa lava ma e masani ona faateleina ai lo tatou malamalamaaga i le Lauga lauiloa i luga o le Mauga a le Faaola (tagai Mataio 5–7) Na aoao mai Peresitene Harold B. Lee, ““I lana Lauga i luga o le Mauga, ua tuuina mai e le Matai ia i tatou se faaaliga o lona lava tagata, lea e atoatoa, pe atonu ua taua o se ‘talaaga faaletagata lava ia, o upu uma lea na ia tusia i lalo i galuega,’ ma i le faia o lea mea ua tuuina mai ai ia i tatou se mamanu mo o tatou lava olaga” (Decisions for Successful Living [1973], 56). A o se suesue i le 3 Nifae 12–14, vaavaai mo ni auala e finagalo le Faaola e te taumafai ai mo le atoatoaga.

E pei o le Lauga i luga o le Mauga, na amata e le Faaola lana lauga i sa Nifae i ni nai faaamuia—folafolaga e uiga i le tulaga faamanuiaina ma le olioli o i latou e faamaoni (tagai 3 Nifae 12:1–12). A o e faitauina, vaavaai po o le fea o faaamuia ua uunaia i tatou e le Faaola ia atiae ma po o a faamanuiaga ua Ia folafolaina mai o se taunuuga o le faia o lena mea. A o e faitau, atonu e te manao e faailoga nei uiga ma faamanuiaga folafolaina. Atonu e fesoasoani le iloaina o le matitiva i le agaga (3 Nifae 12:3) o lona uiga o le lotomaualalao ma le faalagolago i le Alii, o le faanoanoa (3 Nifae 12:4) e faatatau i le lagona o se faanoanoa ona o a tatou agasala e taitai atu ai i le salamo, ma ia agamalu (3 Nifae 12:5) e mafai ona faauigaina ia lotomaualalo ma agalelei, ia usiusitai i le finagalo o le Atua, po o le onosai i le tumau ai i faigata e aunoa ma le ita.

  1. Faailoa mai se uiga se tasi lea faatoa e faitau e uiga i ai lea e te taumafai po o le a taumafai ia mauaina. Faamaumau i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia ia faamanuiaga ua e mauaina pe faamoemoe ia maua a o e atiae lena uiga.

Mai i upumoni e tele i le 3 Nifae 12:1–12, ua tatou aoao ai e faapea afai tatou te ola e tusa ai ma aoaoga a Iesu Keriso, o le a faamanuiaina i tatou ma saunia e ulufale atu i le malo o le lagi. A o tatou faia, o le a avea foi i tatou ma se faataitaiga po o se malamalama i le lalolagi (tagai 3 Nifae 12:14–16).

3 Nifae 12:17–48

Ua aoao e Iesu Keriso le motu o tagata e uiga i le tulafono maualuga atu, lea o le a fesoasoani ia i latou e avea ai faapei o Ia ma le Tama Faalelagi

Na aoao e Iesu Keriso ia sa Nifae i le auala e o mai ai ia te Ia e ala i le salamo ma le usiusitai i Ana poloaiga (tagai 3 Nifae 12:19–20). I le vaega na totoe o le 3 Nifae 12, na Ia ta’ua ni vaega o le tulafono a Mose ona ia aoao atu lea o se tulafono maualuga atu. Na ia faalauiloa mai vaega o le tulafono a Mose i fasifuaitau e pei o le “na fai mai i latou o e o taimi anamua” po o le “ua tusia.” Ona Ia faalauiloa mai lea o le tulafono fou ma le maualuga atu, lea e finagalo o Ia ia tatou ola ai i le asō, i le fasifuaitau “Ou te fai atu ia te outou …”

  1. Faitau le mau faasino lenei, ma tusi i lau api o le talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia ia amioga na fetalai mai le Faaola o le a taitai atu ai i le atoatoaga:

    1. 3 Nifae 12:21–22. Atonu e fesoasoani le malamalama e faapea o le upu raca o se faaupuga faatiga e faailoa atu ai le inoino, tatala atu o le le fiafia, po o le ita.

    2. 3 Nifae 12:23–24. Faaoga le vaefaamatalaga 24a e fesoasoani e iloa ai le uiga o le faalelei ma se tasi.

    3. 3 Nifae12: 25. Atonu e fesoasoani le malamalama e faapea o le “vave ona ioe faatasi ma lou fili” e faatatau i le vave faaleleia o feteenaiga ma isi ae le o le tuu ai lava ia afaina tele ma oo ai ina avea ma ni faafitauli tetele. Na aoao mai e Elder David A. Sorensen, a o auauna atu o se sui o le Fitugafulu, “E leai se isi mea e sili atu ona faatatau i ai lenei mataupu faavae nai lo o tatou aiga” (“O Le Loto Faamagalo E Suia ai le Oona Matuitui i le Alofa,” Ensign po o le Liahona, Me 2003, 11).

    4. 3 Nifae 12:27–30. Atonu e fesoasoani le malamalama o le tuinanau e faatatau i se manaoga le talafeagai, faatiapolo ma manatu faapito.

    5. 3 Nifae 12:38–42.

    6. 3 Nifae 12:43–45.

O se tasi o mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i lenei fuaiupu i le 3 Nifae 12 o: A o tatou o mai ia Keriso ma tausi Ana poloaiga, e mafai ona tatou avea atili e pei o Ia ma lo tatou Tama o i le Lagi, o e e atoatoa.

E ui tatou te le ausia le atoatoaga i lenei olaga, na faamalamalama mai e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili e faapea e tatau ona tatou taumafai e faia se agai i luma i le atoatoaga i le taimi nei ina ia mafai ona mauaina i le isi olaga: “O le atoatoa o se sini e faavavau. A o le mafai ai ona tatou atoatoa i la le tino, o le taumafai ina ia maua o se poloaiga, lea e mafai ona tatou tausia e ala i le Togiola” (“O Lo Tatou Taimi Lenei,” Liahona, Iulai 1999, 22).

Ata
aikona o le mau tauloto
Mau Tauloto—3 Nifae 12:48

  1. Vaai pe mafai ona e taulotoina atoatoa le 3 Nifae 12:48. Ia tusi le fuaitau i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe a e manatu ua e taulotoina.

Ia manatua, e le o faamoemoe mai le Alii ia tatou atoatoa i mea uma i le aluga o lo tatou olaga faaletino, ae a o tatou taumafai ma le filiga e mulimuli ia te Ia ma tofo i faamanuiaga o le Togiola, mulimuli ane e mafai ona tatou atoatoa.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le asō i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 3 Nifae 11:18 12:48 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: