Seminare
Iunite 24: Aso 2, 3 Nifae 2 –5


Iunite 24: Aso 2

3 Nifae 2–5

Folasaga

E lei umi talu ona vaai tagata i le faailoga o le soifua mai o Iesu Keriso, ae amata ona latou faagalo molimau na latou maua, ma faamaaa o latou loto. E toatele sa Nifae ma sa Lamana na teena isi o faailoga ma mea ofoofogia, ma faateteleina i le amioleaga. O se taunuuga, na faateteleina le malosi o le au faomea a Katianetona ma taufaamata’u e faaumatia sa Nifae. O le faamasino sili o sa Nifae, o Lakoneu, na faapotopotoina faatasi uma sa Nifae ma sa Lamana amiotonu ma valaau atu i tagata ia salamo ma saunia mo le taua. Ona o lo latou lotogatasi ma le faatuatua i le Alii, na latou manumalo ai i o latou fili. Ina ua mavae lo latou laveaiina, na faailoa atu e sa Nifae ma sa Lamana amiotonu le mana o le Atua i lo latou faasaoina.

3 Nifae 2

Ua tutu faatasi sa Nifae ma sa Lamana amiotonu ina ia puipuia i latou lava e faasaga i au faomea a Katianetona

Mafaufau e uiga i nai aafiaga taua faaleagaga taua na e maua i lou olaga. (Manatua, o aafiaga faaleagaga e le manaomia ona avea o se mea iloga pe uiga ese ina ia anoa.) Aisea e te manatu ai e taua le manatuaina o nei aafiaga faaleagaga?

Faitau le 3 Nifae 2:1–3, ma vaavaai mo mea na tutupu i tagata ina ua amata ona latou faagalo faailoga e faatatau i le soifua mai o le Faaola. O a mea e mafai ona e aoao mai i lenei tala e uiga i le matautia o le faagaloina o aafiaga faaleagaga?

O se tasi o mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i mea na tutupu ia sa Nifae o le afai tatou te faagaloina ni aafiaga faaleagaga ua tuanai, o le a sili atu ona tatou vaivai i faaosoosoga ma taufaasese a Satani. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i au tusitusiga paia i autafa o le 3 Nifae 2:1–3. A o e faia, mafaufau e uiga i le mafuaaga e mafai ai e le faagaloina o aafiaga faaleagaga ona sili atu ai ona tatou vaivai ia Satani.

Mafaufau loloto i mea e mafai ona e faia e fesoasoani e te iloa ma manatua ai aafiaga faaleagaga. Lisi ni nai manatu e te manatu o le a sili ona aoga:

Na faamatalaina e Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili le auala na fesoasoani ai ia te ia le faamaumauina o ona aafiaga faaleagaga i lana api talaaga. A o e faitau e uiga i ana aafiaga, vase lalo o nisi o faamanuiaga e mafai ona oo mai mai le faamaumauina o aafiaga faaleagaga:

“Sa ou tusia ni nai laina i aso taitasi mo le tele o tausaga. Ou te lei misia lava se aso tusa lava po o le a lo’u le lava, po o le a foi le vave ou te usua’i ai i le taeao e sosoo ai. Ae ou te lei tusia se mea, ou te mafaufau lava i le fesili lenei: ‘Pe na ou vaaia le aao o le Atua o aapa mai e pa’i mai ia i maua po o le ma fanau po o le matou aiga i le aso?’ A o faaauau pea ona ou faia lenei mea, sa amata ona tupu se mea. Pe a ou mafaufau i mea na tutupu i le aso, ou te vaaia faamaoniga o mea sa faia e le Atua mo se tasi o i matou ae ou te lei iloaina i taimi pisi o le aso. A o tupu lena mea, ma e tele lava taimi e tupu ai, sa ou iloaina ai o le taumafai e manatua, na mafai ai e le Atua ona faasino mai ia te au le mea sa Ia faia.

“E sili atu i le na o le lotofaafetai na tupu ae i lou loto. Sa tupu ae le molimau. Sa amata ona ou mautinoa atili e faafofogaina e lo tatou Tama Faalelagi tatalo ma tali mai i ai. Sa tele atu lou lotofaafetai ona o le faamaluluina ma le faaleleia e oo mai ona o le Togiola a le Faaola o Iesu Keriso. Ma sa atili ai ona ou mautinoa e mafai e le Agaga Paia ona faamanatu maia mea uma ia i tatou—e oo lava i mea tatou te lei matauina pe gauai atu i ai pe a tutupu” (“E! Ia Manatua, Ia Manatua Lava,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 67).

  1. I lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia faamatala ai pe faapefea e le manatuaina o aafiaga faalegaga ona fesoasoani ia te oe e tutumau i le faatuatua e ui lava i taumafaiga a Satani e faaosooso ma taufaasese oe. (E mafai ona aofia ai le manatuaina o aafiaga faaleagaga e ala i le faamaumauina o i latou i totonu o se api talaaga.)

E pei ona faamaumauina i le 3 Nifae 2:4–19, e toatele sa Nifae na faaauau pea i le amioleaga ma sa faateteleina le toatele ma le malosi o le au faomea a Katianetona. Sa amata ona sili atu ona latou faamalosi ma le faasaua, ma taitai atu sa Lamana na liua e aufaatasi ma sa Nifae e faasagatau ia i latou. E ui lava na latou manuia i le tutulieseina i fafo o le au faomea a Katianetona mai i o latou laueleele, ae na i ai pea sa Nifae ma sa Lamana i tulaga faigata ina ua mavae le 15 tausaga o le tuuina atu o faailoga o le soifua mai o Iesu Keriso.

3 Nifae 3:1–10

Ua poloaiina e le taitai o le au faomea a Katianetona le tuuina atu e sa Nifae ma sa Lamana o i latou lava ia i latou

I le 3 Nifae 3:1–10, tatou te vaaia ai se faataitaiga o le auala e mafai ai e le tiapolo i nisi taimi ona galue e ala i isi, e taumafai ai e faavaivaia lo tatou faatuatua ma taitai ese ai i tatou. Na tusia e Kitianae, le taitai o le au faomea a Katianetona, se tusi ia Lakoneu, le faamasino sili ma le kovana o tagata tuufatasi o sa Nifae ma sa Lamana, e faatauanau o ia e siilima atu i le au faomea a Katianetona. Faitau le 3 Nifae 3:2–10, ma vaavaai mo upu po o fasifuaitau o loo faaalia ai togafiti na faaaogaina e Kitianae e taumafai ai e faavaivai le faatuatua a Lakoneu ma taitai sese ai o ia. Atonu e te manao e faailoga nei upu po o fasifuaitau pe a e mauaina i latou.

O loo aoao mai i nei fuaiupu e faapea e masani ona faaaoga e Satani ma i latou e mulimuli ia te ia [upu] faaviivii, folafolaga pepelo, ma taufaamata’u e taitai ese ai tagata. E taua le iloaina o togafiti a Satani e masani ona tele lava ina le tuusa’o, ma e mafai ona ia faaaogaina a tatou uo ma tagata tatou te fiafia i ai nai lo fili moni e faaosooso i tatou. Ae, e i ai mea e tutusa ai i le va o faamoemoega ma togafiti a Kitianae ma le auala o loo galue ai Satani i aso nei e taitai sese ai tagata.

  1. Filifili se tasi o togafiti a Kitianae, ma faamatala i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia le auala atonu e faaaoga ai e le tiapoto se togafiti talitutusa i le autalavou i aso nei. Tusi foi pe faapefea ona mafai ona e tetee atu i lenei togafiti.

3 Nifae 3:11–4:33

Ua sauni le nuu o Lakoneu e puipui i latou lava, ma ua latou faatoilaloina le au faomea a Katianetona

Ata
O Le Tali a Lakoneu

Sa ofo Lakoneu i le tusi a Kitianae ma naunau ai e saunia lona nuu mo le osofaiga o loo foufou mai. Faitau fuaitau o mau nei, ma faailoa mai ia le itiiti ifo ma se fa ni auala na saunia ai e Lakoneu ona tagata i le faaleagaga ma le faaletino e tetee atu i osofaiga a le au faomea a Katianetona. (Faaiteite: a o e suesueina nei fuaiupu, ia mautinoa ua e iloaina le eseesega i le va o Kitianae, le taitai o le au faomea a Katianetona, ma Kitikitonae, le perofeta sili ma le taitaiau sili i le nuu o sa Nifaē.)

  1. I luga o se pepa avanoa i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi se laina i le ogatotoga o le itulau ia tau i lalo. Tusi le fasifuaitau Sauniuniga a Lakoneu i le pito i luga o le tasi itu ma le fasifuaitau Faatusatusaga i Ona Po Nei i le pito i luga o le isi itu. I lalo o le ulutala “Sauniuniga a Lakoneu,” tusi pe tusi se ata o ni auala se fa ua e iloa na saunia ai Lakoneu ma sa Nifae e tetee atu ai i le osofaiga. I lalo o le ulutala “Faatusatusaga i Ona Po Nei,” tusi pe tusi se ata o ni nai faataitaiga o mea i ona po nei e tutusa ma mea na faia e Lakoneu e saunia ai tagata. O nei faatusatusaga e tatau ona faalia ai sauniuniga faaleagaga ma faaletino ua fautuaina i tatou e faia i aso e gata ai.

  2. Ina ia fesoasoani ia te oe e mafaufau pe faapefea ona e faaaogaina mea ua e aoaoina, tali i ni fesili se lua pe sili atu o loo i lalo i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. E mafai faapefea ona e faamalosia lou aiga e faasaga i osofaiga a le fili?

    2. E faapefea e le potopoto faatasi i aiga, paranesi, po o uarota ona tuuina mai le puipuiga mo i tatou?

    3. Aisea ua avea ai le suesue i tusitusiga paia i aso uma ma se auala taua e faamalosia ai oe lava?

    4. O anafea na fesoasoani ai le tatalo ia te oe ia maua le malosi faaleagaga e tetee atu ai i faigata po o tulaga matautia?

    5. E mafai faapefea e le salamo ona avea ma se vaega o le sauniuniga mo le lumanai?

    6. Aisea e te manatu ai o le filifili e mulimuli ia i latou o e ua i ai le agaga o valoaga ma faaaliga e sili ona taua i aso nei?

Ina ia iloa le mea na tupu ina ua osofaia e le au faomea a Katianetona ia Lakoneu ma ona tagata, faitau le 3 Nifae 4:7–12. Mai lenei tala e tatou te aoao ai e faapea a o tatou saunia i tatou lava faaleagaga ma faaletino, e mafai ona tatou manumalo i luitau e ala i le malosi o le Alii.

Na mafai e Lakoneu ma ona tagata ona manumalo i au faomea a Katianetona ma faaumatia taitai a le au faomea. Na faamanuiaina i latou ona o taitai na latou filifilia (tagai 3 Nifae 3:19; 4:17), lo latou usiusitai (tagai 3 Nifae 3:21; 4:18), ma lo latou faalagolago i le Atua (tagai 3 Nifae 4:30–31). Faitau le 3 Nifae 4:30–33, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu tagata ina ua mavae lo latou manumalo i luga o le au faomea a Katianetona. O a mea na faailoa atu e le nuu e avea ma mafuaaga o lo latou faasaolotoina mai le au faomea a Katianetona? O se tasi o mataupu faavae o loo faaalia mai e lenei fuaiupu o: O le iloaina o le agalelei ma le alofa tunoa o le Atua i lo tatou sao mai i faigata e fesoasoani ia tatou tumau ai i le lotomaualalo.

3 Nifae 5

Ua toefuatai le filemu i le nuu; ua faamalamalama mai e Mamona lana otootoga o talafaamaumau

Ata
Ua Otootoina e Mamona ia Papatusi

Mafaufau e uiga i le auala na musuia ai e se aafiaga faaleagaga faaletagata lava ia lou faatuatua, ou manaoga, po o lau mea na fai ina ua mavae lena aafiaga faaleagaga. Faitau le 3 Nifae 5:3–4, ma vaavaai mo mea na faia e sa Nifae o se taunuuga o le fesoasoaniga ma faamanuiaga na latou maua mai le Alii. Ia matau o se tasi o auala na tali atu ai tagata o le talai atu o le talalelei i isi.

I le 3 Nifae 5:14–26, ua faamalamalama mai e Mamona le mafuaaga na ia faia ai lana otootoga o faamaumauga. Faitau le 3 Nifae 5:12–13, ma vaavaai mo mea na ta’u mai e Mamona e uiga i lona tiutetauave i le tusiaina o lana otootoga o faamaumauga a sa Nifae.

Mai i nei fuaiupu ua tatou aoao e faapea i le avea ai ma soo o Iesu Keriso, ua ia i tatou se tiutetauave e aoao atu i isi le ala o le ola e faavavau. O se tasi o auala e sili ona taua e mafai ona tatou faaali atu ai lo tatou agaga faafetai i le Alii mo mea na Ia faia mo i tatou o le fesoasoani lea i isi e o mai ia te Ia ma maua le faamanuiaga o ia te Ia mo i latou.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia ni nai auala e mafai ona e aoao atu ai i isi le ala i le ola e faavavau i le avea ai o se soo o Iesu Keriso. Mafaufau foi i nisi o tulaga pe afai e mafai ona e aoao atu lenei mea i isi.

  2. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 3 Nifae 2–5 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: