Seminare
Iunite 8: Aso 3, 2 Nifae 29–30


Iunite 8: Aso 3

2 Nifae 29–30

Folasaga

O le savali a Nifae e uiga i le galuega ofoofogia o le Toefuataiga o le talalelei o loo faaauau i le 2 Nifae 29–30. Na ia molimau mai o aso e gata ai o le a galulue faatasi uma ai tusitusiga paia e faailoa atu i malo, atunuu, gagana, ma tagata uma e manatua e le Alii Ana fanau. O nei faamaumauga o ni mau ma molimau o Iesu Keriso o lo tatou Faaola. Na vavalo Nifae o le a teena e le toatele le Tusi a Mamona ae o i latou o e talitonu o le a faapotopotoina i totonu o le Ekalesia. Ma le isi, na aoao mai Nifae o tagata o le feagaiga a le Atua o i latou ia o e salamo ma talitonu i le Alo o le Atua.

Ata
itulau i sasae ma le Tusi Paia, itulagi i sisifo ma le Tusi a Mamona

2 Nifae 29:1–14

Na ta’u atu e le Alii ia Nifae o aso e gata ai e toatele o le a teena le Tusi a Mamona

Na iloa e Nifae e toatele tagata i aso e gata ai o le a talitonu o le Tusi Paia e na o le pau lea o le tusi o tusitusiga paia na faaali mai e le Atua ma o le a teena le Tusi a Mamona. O le a sau tali pe afai e i ai sau uo e fesili atu, “Aisea ua i ai ai le isi Tusi Paia a tagata Mamona?”

Na tuuina mai e Nifae ni tali i lenei fesili i le tusia o afioga a le Alii e uiga i le matafaioi o le Tusi a Mamona i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai, lea na ta’ua e le Alii “o se galuega ofoofogia” (2 Nifae 29:1). Faitau le 2 Nifae 29:1–2, ma faailoa mai po o le a le mea o le a fai e afioga a le Alii i aso e gata ai. (O le a latou “o atu” i le fanau a Nifae, po o e tupuga mai [ia Nifae], ma o le a faapea foi ona latou “lologo atu i tuluiga o le lalolagi.”) O le “lologo” o lona uiga o le “mapumapu,” lea e pei e ta’u mai o se faailoga ia potopoto mai (tagai Isaia 5:26, vaefaamatalaga e).

O le upu tagavai i le 2 Nifae 29:2 e faatatau i se mea faitino e faaaoga e faapotopoto ma faatasia ai tagata O fu’a e masani ona ta’ua o tagavai. E tusa ai ma le 2 Nifae 29:2, o le a le tagavai o le a alu atu “i tuluiga o le lalolagi” e faapotopoto mai tagata o le Alii? (Atonu e te manao e tusi se mea e pei O Le Tusi a Mamona—o upu o le fanau a Nifae, po o tupuaga i autafa o le 2 Nifae 29:2.)

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o le a, e tusa ai ma le 2 Nifae 29:1–2, le faamoemoega o le Alii mo le tuuina mai o tusitusiga paia faaopoopo e pei o le Tusi a Mamona.

Sa faasoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le malamalamaaga lenei e faatatau i le Tusi a Mamona: “O le Tusi a Mamona o le faamatalaga tulaga ese o le feagaiga a le Atua ma lona alofa mo lana fanau iinei i le lalolagi” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 4).

I le 2 Nifae 29 o le upu Nuuese e faatatau i tagata o e e le o le aiga o Isaraelu. O le upu Iutaia e faatatau i tagata o e o le aiga o Isaraelu, e aofia ai le aiga ma e e tupuga mai ia Liae. Faitau le 2 Nifae 29:3–6, ma vaavaai mo le tali atu a nisi o tagata Nuuese o le a i ai e faatatau i tusitusiga paia faaopoopo. Tusi au tali i fesili nei i le avanoa ua saunia.

O le a faapefea ona tali atu nisi i tusitusiga paia faaopoopo?

O le a se fetalaiga a le Alii e uiga i tagata e tali mai i lenei auala?

Na vavalo Nifae i lona faamatalaina o le tali a tagata i le Tusi a Mamona. E masani ona faaalia e tagata o aso nei ia masalosaloga e uiga i le Tusi a Mamona ona ua uma ona latou taulimaina le Tusi Paia. Valivali upu po o fasifuaitau i le 2 Nifae 29:7–11 ua faamatala ai faamoemoega o le Alii mo le tuuina mai o tusitusiga paia faaopoopo. Mafaufau e uiga i le ala e te ono faamatala ai nei faamoemoega i se tagata e le malamalama i le manaomia po o le taua o le mauaina o faaaliga faaopoopo mai le Atua.

  1. O le faaaoga ai o le mea na e faailogaina i le 2 Nifae 29:7–11, tusi se tali i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia i le fesili na tuuina atu i le amataga o le lesona lenei: “Aisea ua i ai ai se isi Tusi Paia a tagata Mamona?”

Ua tuuina mai e le Alii ia tusitusiga paia e avea ma molimau lona lua ma ia faapotopoto mai ai tagata i Lana feagaiga. Faitau le 2 Nifae 29:13–14, ma vaavaai mo faamanuiaga na oo mai ina ua i ai tusitusiga paia—“o upu a sa Nifae” (o le Tusi a Mamona), “o upu a Iutaia” (o le Tusi Paia), ma “o upu a ituaiga ua leiloloa o Isaraelu”— i tagata.

2 Nifae 30:1–8

Ua valoia e Nifae le matafaioi a le Tusi a Mamona i aso e gata ai

Ata
alii talavou e toalua

Ina ua uma ona aoao mai o le a manatua e le Atua le aiga o Isaraelu, sa lapataia e Nifae lona nuu ia aua nei mafaufau na sili atu lo latou amiotonu nai lo o le mea o le a i ai Nuuese. Sa ia faamanatu atu foi ia i latou o le a mafai e tagata uma ona avea ma tagata o le feagaiga a le Atua. Faitau le 2 Nifae 30:2, ma i le avanoa ua saunia tusi ai ni mea se lua e tatau ona fai e tagata ona faatoa faia lea e le Alii se feagaiga ma i latou.

Faaalu se taimi e mafaufau loloto ai i le aafiaga na faia e le Tusi a Mamona ia te oe po o se tasi e te latalata i ai. Ona faitau lea o le 2 Nifae 30:3–8, ma faauma le gaoioiga o loo i lalo i fasifuaitau e faamatala ai le aafiaga o le Tusi a Mamona ia i latou o e mauaina.

Vaega o tagata

O Le Aafiaga o le Tusi a Mamona

Tupuaga a Liae (2 Nifae 30:3–6)

Iutaia (2 Nifae 30:7)

Nuuese, po o malo uma (2 Nifae 30:8)

Faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Henry B. Eyring o le Au Peresitene Sili ma faailoga mafuaaga ua avea ai le Tusi a Mamona ma se meafaigaluega faafaifeautalai mamana:

“O le Tusi a Mamona ua avea ma totonugalemu o le galuega faafaifeautalai talu mai ona toefuatai le talalelei e ala mai i le Perofeta o Iosefa. Tatou te faaaogaina i aso uma i le galuega faafaifeautalai. O le mea moni e tasi e uiga i le Tusi a Mamona i le avea ma autu i le mana i vaega taitasi o le galuega faafaifeautalai o lenei: o le Tusi a Mamona o se molimau ia Iesu Keriso. Ua ta’u mai e le itulau autu ia i tatou lena mea. Fai mai o le faamoemoega o le tusi ia faaali mai ai mea tetele ua faia e le Alii mo Lona nuu, ia fesoasoani ia i latou ia iloa o feagaiga ua faia e le Alii ma Lona nuu o loo faamalosia pea, ma ia faatauanau ai tagata uma o Iesu o le Keriso” (“Why the Book of Mormon?” New Era, Me 2008, 6, 8).

O le suesueina o le 2 Nifae 30:1–8 e ta’u mai ai ia i tatou o le Tusi a Mamona e mafai ona fesoasoani i tagata uma ia iloa Iesu Keriso ma ola i Lana talalelei.

  1. Filifili se tasi o fesili nei e tali i totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. Na faapefea ona fesoasoani le Tusi a Mamona ia te oe ia iloaina le Faaola?

    2. O le a faapefea ona e faaaogaina le Tusi a Mamona e fesoasoani ai i isi ia iloa le Faaola?

2 Nifae 30:9–18

Ua valoia e Nifae tulaga o le lalolagi i le taimi o le Meleniuma

Faitau le 2 Nifae 30:9–10, ma vaai mo le mea o le a tupu i tagata a o lumanai le Meleniuma—o le 1,000 tausaga o le amiotonu ma le filemu pe a mavae le Afio Mai Faalua o le Faaola, o le taimi lea o le a “nofotupu lava [Iesu Keriso] i le lalolagi” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:10). Na faapefea ona e vaaia se “vaevaega tele” (2 Nifae 30:10) e tuueseese ai e e amiotonu mai e e amioleaga? O le a le mea o le a iu ina tupu i e amioleaga?

Faitau le 2 Nifae 30:12–18, ma vaai pe o le a faapeī le olaga i le taimi o le Meleniuma.

  1. I totonu o lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, tusi ai se ulutala mo le nusipepa (o se faatumutumuga po o se aotelega i ni nai upu) e faamatala ai le tulaga faameleniuma e sili ona e tepa taulai atu i ai. A uma ona e tusia se faaulutala, faamatala pe aisea e avea ai lena ulutala ma se faailoaga o le filemu o le a manumalo i le lalolagi i le taimi o le Meleniuma.

Mafaufau pe o le a faapeī le taimi o le a le toe i ai ia Satani le mana i loto o tagata i le taimi o le Meleniuma, ma o le a manumalo ai le amiotonu ma le filemu. Mafaufau pe o le a se eseesega o le a i ai lau aoga po o le lotoifale pe afai e manumalo na tulaga i aso nei.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia se mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai ia te oe lava, lou aiga, ma isi e saunia mo lenei periota o le filemu ma le amiotonu.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O Le A Faapefea Ona Oo Mai Faamaumauga Faaopoopo o Tusitusiga Paia?

Na fautua mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o faamaumauga o loo ta’ua i le 2 Nifae 29:12–14 o le a “oo mai i se tulaga ofoofoiga, i le taitaiga a le peresitene O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o ia o se talifaaaliga ma se faaliliutusi ma o lē o loo umia ki o le malo o le Atua” (The Millennial Messiah [1982], 217). Ua tatou iloa na asiasi atu le Faaola i nisi o ituaiga e sefulu o Isaraelu ina ua mavae Lona Toetu ma asiasi atu i sa Nifae ma o le a latou tusia foi tala o Lana auaunaga ia i latou i le mavae ai o Lona toetu (tagai 3 Nifae 16:1–3; 17:4).

O Afea O Le a “Amata Talitonu ai Iutaia ia Keriso”?

Na talanoaina foi e Elder Bruce R. McConkie le valoiaina o le liua o tagata Iutaia:

“‘E oo ina amata ona talitonu ia Keriso tagata Iutaia ua faasalalauina; e amata foi ona faapotopotoina i latou i le fogaeleele’ (2 Ni. 30:7.) Ua uma le tele o le inoino o tagata Iutaia ia Keriso; ua toatele ua taliaina nei o ia o se Aoao maoae, ae le o se Alo o le Atua. E toaitiiti ua taliaina o ia i le tulaga atoatoa, ua o mai i le Ekalesia moni faatasi ma e o totoe ua faapotopotoina o Efaraima ma ona tagata.

“A o le liliu tele o tagata Iutaia, lo latou foi mai i le upumoni o se nuu, ua fuafuaina e mulimuli i le Afio Mai Faalua o le Mesia. O i latou e mafai ona i ai i lena aso, i lo latou pagatia ma le faavauvau, o le a fesili: ‘O a na manua e i ou lima ma ou vae? Ona latou iloa ai lea o au lava o le Alii; aua ou te fai atu ia te i latou: O manua lava nei na ou manua ai i le fale o a’u uo. O au lava o le na faatautauina. O au o Iesu, le na faasatauroina. O au o le Atalii o le Atua.’(MF&F 45:51–52; Sak. 12:8–14; 13:6.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 722–23).

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 2 Nifae 29 30 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: