Seminare
Iunite 3: Aso 3, 1 Nifae 10–11


Iunite 3: Aso 3

1 Nifae 10–11

Folasaga

O aoaoga a Liae i le laau o le ola ma ana valoaga i tagata Iutaia na faateleina ai le manao o Nifae e vaai, faalogo, ma iloa mo ia lava mea na vaai i ai lona tama. A o mafaufau loloto Nifae i mea na fai atu ai lona tama, na “segia ese [o ia] i le Agaga o le Alii” (1 Nifae 11:1) ma vaai i le faaaliga o le laau o le ola mo ia lava. I lana faaaliga na ia vaai foi i le soifuaga, galuega talai, ma le maliu o le Faaola—na molimauina e Nifae le alofa o le Faaola mo i tatou. Ao e suesueina lenei lesona, mafaufau loloto po o a mea e mafai ona e aoao mai le faataitaiga a Nifae o le sailia o faaaliga faaletagata lava ia. Ia manatunatu foi i le soifuaga ma le misiona a le Faaola ma Lona alofa tele mo i tatou uma lava.

1 Nifae 10:1–16

Ua vavalo Liae

Ina ua uma ona faamatala lana faaaliga o le laau o le ola, na vavalo loa Liae i mea o le a tutupu i le lumanai. O ana valoaga o loo faamaumauina i le 1 Nifae 10:1–16. Faitau 1 Nifae 10:4–6, ma faailoga tali i fesili nei i au tusitusiga paia:

  • O afea na valoia e Liae o le a afio mai ai le—Mesia—le Faaola?

  • O le a le mea na fai mai Liae o le a tupu ia i latou o e e le “faalagolago i lenei Faaola”?

1 Nifae 10:17–11:6

Na saili Nifae ia vaai, faalogo, ma iloa upu moni lava ia e pei o lona tama

Mafaufau i le ata lenei, ma mafaufau pe faapefea e tagata o loo i ai i le tulaga lava e tasi ona mafai ona matua eseese o latou aafiaga: E toatolu tagata talavou na auai i le sauniga lava e tasi o le Ekalesia. O le toatasi o i latou na manatu sa le lelei le sauniga ma o se taimi maimau. O le isi na manatu sa manaia le sauniga ae na te lei aoaoina mai ai se mea. O le lona tolu na lagona le siitiaina e le Agaga Paia ma na mauaina se musumusuga faaletagata ma le taitaiga i tala atu o mea na aoaoina i le sauniga.

A o e suesueina aafiaga o Nifae i le 1 Nifae 10:17–11:6, vaai i le mea na fai e Nifae na faatagaina ai o ia e maua faaaliga faaopoopo i tala atu o mea na aoaoina e lona tama.

Faitau 1 Nifae 10:17, ma vase lalo o le lagona o Nifae ina uma ona faalogo i le faaaliga a Liae.

Faitau 1 Nifae 10:19, ma saili se fuaitau o loo aoaoina pe faapefea ona faaalia ia i tatou mealilo a le Atua.

E tusa ai ma le 1 Nifae 10:19, o i latou e saili ma le filiga e maua mealilo a le Atua. Tusi lou manatu i le uiga o le saili ma le filiga.

Na saunia e Nifae se faataitaiga sili atu o le saili ma le filiga i faaaliga. Faitau 1 Nifae 10:17–19 ma le 11:1–6; filifili le lua mai le tolu mataupu ua lisiina i le kata lenei—manaoga, talitonuga, ma le mafaufau loloto; ma tusi au tali i fesili talafeagai i le kata.

Manaoga

O le a le mea na manao Nifae ia iloa?

O le a sou manatu pe faapefea e o tatou manaoga ona aafia lo tatou mafaia ona maua faaaliga?

O le a le mea e te manao ia iloa mai le Alii?

Talitonuga

O a nisi o mea na talitonu i ai Nifae na taitaiina atu ai i faaaliga?

O le a sou manatu, e faapefea e nei talitonuga ona ono aafia lo tatou mafaia ona maua faaaliga i aso nei?

Pe e te talitonu i mea ua faaalia mai e le Alii ia te oe?

Mafaufau loloto (manatunatu loloto i se mea; tatalaina o lou mafaufau ma le loto i le Agaga Paia)

O le a le mea na tupu a o nofo Nifae ma mafaufau loloto? (Tagai 1 Nifae 11:1.)

O le a sou manatu pe faapefea e le mafaufau loloto ona mafai ona taitaiina atu i faaaliga?

O le a se mea e mafai ona e faia ia sili atu ai ona mafaufau loloto i le talalelei i lou olaga?

Otooto se mataupu faavae o le talalelei ua e aoaoina mai aafiaga o Nifae i le faaumaina o le fuaiupu lenei: E faaalia e le Atua le upu moni ia i latou uma e .

  1. Tali le tasi po o fesili uma nei, i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    1. O anafea na e lagonaina ai ua tali mai le Atua i au tatalo pe lagonaina uunaiga mai le Agaga a o e saili ma le filiga i le fesoasoani po o le taitaiga mai le Alii?

    2. O le a se isi auala e mafai ai ona e saili atili ma le filiga i musumusga mai le Alii?

1 Nifae 11:7–36

Na molimauina e Nifae le faamaualalo o Iesu Keriso

Na faaauau e Nifae ona mafaufau loloto ma saili le taitaiga mamana i lana faaaliga. Faitau le fuaitau lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer, le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma faailoa le mea na ia fai mai o le faamoemoega autu o le faaaliga a Nifae;

“O valoaga e uiga i le Mesia o loo i ai i le Feagaiga Tuai. A o le Tusi a Mamona o loo faamaumauina ai se faaaliga o lena tala, e le mafaatusalia i le Feagaiga Tuai.

“Ina ua [tuua Ierusalema]e le nuu o Liae, sa maua e Liae se faaaliga e uiga i le laau o le ola. Na tatalo lona atalii o Nifae e fia malamalama i le uiga o lea faaaliga. O le tali o lea tatalo, sa faaali ai ia te ia se faaaliga ofoofogia ia Keriso.

“I lena faaaliga sa ia vaaia ai:

  • Se taupou o sapasapaia se pepe i ona lima,

  • Le e tatau ona ia saunia le ala—o Ioane le Papatiso,

  • Le galuega auauna a le Alo o le Atua,

  • Le isi toasefululua ua mulimuli i le Mesia,

  • Le lagi ua avanoa ma agelu ua auauna ia i latou,

  • Le motu o tagata ua faamanuia ma faamaloloina,

  • Le faasatauroga o Keriso,

  • Le poto ma le faamaualuga o le lalolagi e tetee i lana galuega. (Tagai 1 Ni. 11:14–36.)

“O lena faaaliga o le savali autu lea o le Tusi a Mamona” (“O Mea a Lo’u Agaga,” Liahona, Iulai, 1986, 50–53

Na fesoasoani se agelu ia Nifae ia iloa le faaliliuga o le laau o le ola ma na fesili atu, “Ua e iloa ea le uiga o le laau sa vaai i ai lou tama?” (1 Nifae 11:21).Iloilo le uiga o le laau e ala i le vaseina o lalo o fuaitau na faaaoga e Nifae ma le agelu e faamatala ai le laau i le 1 Nifae 11:21–24.

Faitau 1 Nifae 11:16 ma vase lalo o le fesili muamua na fai atu e le agelu ia Nifae. Atonu e te manao e tusi i au tusitusiga paia le upu faamaualalo o lona uiga o le afio ifo i lalo ma le loto i ai mai se tulaga maualuga ina ia fesoasoani pe faamanuiaina isi.

I le 1 Nifae 11:17, faailoa le tali a Nifae i le fesili a le agelu. O le a le mea na iloa e Nifae? O le a le mea na te lei iloaina? Ina ua uma ona tali atu Nifae, na faaali atu e le agelu ia te ia o le faamaualalo o Iesu Keriso ua faaalia ai le alofa o le Atua mo i tatou.

A uma ona e aoaoina le uiga o le upu faamaualalo, faitau 1 Nifae 11:13–21, ona faitau lea o le upusii lenei mai ia Elder Gerald N. Lund, o le na avea ma Fitugafulu i lena taimi, ma mafaufau loloto pe faapefea e le fanau mai o le Faaola ona faaalia Lona faamaualalo ma Lona alofa mo i tatou. “O Iesu lenei—o se tasi o le Aiga Atua, le Ulumatua a le Tama, le Foafoa, o Ieova i le Feagaiga Tuai—ua tuua nei Lona tulaga mamana ma paia; ua tuueseina mai ia te Ia lava ia le mamalu ma le taualoa uma ae ulufale i le tino o se tamameamea; vaivai, na matua faalagolago lava i Lona tina ma le tama faalelalolagi. O le le afio mai o Ia i ni maota o tupu faalelalolagi ma aui i ni ie viole [o se faailoga tautupu] ma foaiina atu i ai le tele o maa taua ae e tatau ona afio mai i se fale o manu maualalo, e ofoofogia. E le ofo ai i le faapea mai o le agelu ia Nifae, ‘Faauta i le Faamaualalo o le Atua!’” (Jesus Christ, Key to the Plan of Salvation [1991], 16).

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o le a le uiga ia te oe o Iesu Keriso “i lona afio mai luga ” (“Ou te Tu ma Ofo,” Viiga, nu. 107) ma Lona tulaga mamalu i le muai olaga ina ia fanau mai o se tamameamea.

Faitau 1 Nifae 11:27, ma mafaufau i le papatisoga o le Faaola e faaalia ai foi Lona faamaualalo. E ui lava e leai Sana agasala, na papatiso o Ia e faaalia ai Lona usiusitai i tulafono a le Atua. E faaalia ai foi Lona alofa mo i tatou e ala i le tuuina mai ia i tatou o le faataitaiga e mulimuli ai.

Ata
O Ioane le Papatiso o loo Papatisoina Iesu

Faitau 1 Nifae 11:28–31, ma mafaufau e uiga i le soifuaga auauna o Iesu Keriso i isi ua faaalia ai Lona faamaualalo. Vaai po o ai na auauna i ai ma faamaloloina e le Faaola.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe faapefea e mea na e faitauina i le 1 Nifae 11:28–31 ona faaalia le alofa o le Faaola mo Ona tagata. O le a sou lagona e faaalia e lenei mea Lona alofa mo oe i le aso?

Faitau 1 Nifae 11:32–33, ma mafaufau loloto i le ala ua faaalia ai e le faasatauroga o Iesu Keriso Lona faamaualalo. Faitau le fuaitau lenei mai ia Elder Earl C Tingey, sa avea i lena taimi ma se tasi o le Au Peresitene o Fitugafulu, ma vaavaai mo lana saunoaga e uiga i le ala ua faaalia ai e le Togiola a le Faaola Lona alofa ma faamanuiaina oe:

“I le avea ai ma le na filifilia e faataunuuina ia tulaga manaomia o le Togiola, o lea na faamaualaloina ai Iesu Keriso … ina ia faaosoosoina, tofotofoina, amusia, faamasinoina, ma faasatauroina, e ui ina sa ia te Ia lava le mana ma le pule e taofia ai na faiga faapena.

“Na faamalamalama e Peresitene Ioane Teila le faamaualaloina o Keriso i upu matagofie nei: ‘Sa sili atu ona manaomia Lona alu ifo maualalo i mea uma, ina ia mafai ona Ia siitia isi i luga ae o mea uma …’ [The Mediation and Atonement (1882), 144]

“O le puapuaga o Keriso i le Faatoaga o Ketesemane o se faataitaiga atoatoa lea o le uiga aupito sili ona mataituina o uiga uma o Keriso, o Lona alofa atoatoa. Ua mafai ona tatou iloa ai e alofa moni o Ia ia i tatou uma. …

“O le Togiola o se taunuuga e mafai ai e i tatou ona faalelei ma le Atua. … I aiga, o lona uiga o le toe faatasia o le tasi ma le isi faapea ma le Atua ma Lona Alo, o Iesu Keriso. O lona uiga o le faanoanoa e ala i le tuueseeseina o le a avea ma se fiafiaga e ala i le toe faatasia” (“O le Fuafuaga Sili o le Fiafia,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 73–74

O le Togiola a Iesu Keriso o se vaega manaomia o Lona faamaualalo ma o le ala sili lea e faaalia ai Lona alofa mo i tatou.

  1. Tusi i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia pe faapefea e le iloaina e uiga i le faamaualalo o Iesu Keriso ona aafia ou lagona ma le alofa mo Ia.

Faaiu le suesuega i le aso i le usuina, faalogologo, pe faitauina upu o le viiga “Ou Te Tu Ma Ofo” (Viiga, nu. 107). Vaai i fuaitau o loo molimau i mea na e suesueina i le aso. Mafaufau loloto pe aisea e “silisili atu ona manaomia” ma “silisili ona olioli” ia te oe faamanuiaga o le Togiola a Iesu Keriso (tagai 1 Nifae 11:22–23). E pei o Nifae, a o e saili ma le filiga e malamalama e ala i faaaliga, o le a e latalata atili i le Alii ma lagona le mana o Lana taulaga i lou olaga ma le olioli na te aumaia.

  1. Tusi le mea lenei i lalo o le galuega atofaina o le aso i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

    Ua ou suesueina le 1 Nifae 10–11 ma faamaeaina lenei lesona i le (aso).

    Fesili, mafaufauga, ma manatu faaopoopo ou te fia faasoa i lou faiaoga: