Tusitusiga Paia
Alema 19


Mataupu 19

Ua maua e Lamonae le malamalama o le ola faavavau ma ua vaai i le Togiola—Ua pa’u’ū lona auaiga i se tulaga lofituina, ma ua vaai le toatele i agelu—Ua faasaoina Amona i se ala faavavega—Ua ia papatisoina tagata e toatele ma faatuina se ekalesia i totonu o i latou. E tusa o le 90 T.L.M.

1 Ma sa oo ina ua mavae ao e lua ma po e lua sa latou faia o le a ave lona tino ma tuu i se tuugamau, lea sa latou faia mo le faamoemoe e teu ai o latou tagata oti.

2 O lenei ina ua faalogo le masiofo i le ta’uta’ua o Amona, o lea na ia auina atu ai se feau ia te ia ma manao ia sau o ia i totonu ia te ia.

3 Ma sa oo ina faia e Amona e pei ona poloaiina ai o ia, ma ua alu atu i le masiofo, ma fia iloa po o le a le mea ua ia finagalo i ai na te faia.

4 Ma sa ia fai mai ia te ia: Sa faailoa mai ia te au e auauna a la’u tane e faapea o oe o se aperofeta a se Atua paia, ma ua ia te oe le mana e fai ai galuega mamana e tele i lona suafa;

5 O lea, afai o le tulaga lea, ou te manao ia e maliu atu i totonu ma silasila i lau tane, ona ua taoto nei o ia i luga o lona moega mo le va o ao e lua ma po e lua; ma ua fai mai ni isi e le’i oti o ia, ae fai mai isi ua oti o ia ma ua manogi, ma ua tatau ona tuu o ia i le tuugamau; ae ia te a’u lava ia, e le’i manogi o ia ia te au.

6 O lenei, o le mea lenei sa manao i ai Amona, ona sa ia iloa ua i ai le tupu o Lamonae i lalo i le mana o le Atua; sa ia iloa ua toesea le aveli pogisa o le lē talitonu mai lona mafaufau, ma o le emalamalama lea ua faamalamalamaina ai lona mafaufau, o le malamalama lea o le mamalu o le Atua, o se malamalama ofoofogia lea o lona agalelei—ioe, o lenei malamalama sa faatumulia ai lona agaga i le olioli tele na’uā, ua tafi ese ai le ao o le pogisa, ma ua faamumū a’e ai i lona agaga le malamalama o le ola tumau e faavavau, ioe, sa ia iloa o lenei mea ua faatoilaloina lona tino natura, ma ua segia ese atu ai o ia i la le Atua—

7 O lea, o le mea na manao mai ai le masiofo ia te ia ona pau lea o le mea na manao i ai. O lea, na alu atu ai o ia i totonu e vaai i le tupu e tusa ma le manao mai o le masiofo ia te ia; ma sa vaai o ia i le tupu, ma sa ia iloa e le’i maliu o ia.

8 Ma sa fai atu o ia i le masiofo: E le’i maliu o ia, ae o loo moe o ia i la le Atua, ma o le a toe tula’i mai o ia i le aso a taeao; o lea aua nei tanuina o ia.

9 Ona fai atu lea o Amona ia te ia: E te talitonu ea i lenei mea? Ma sa fai mai o ia ia te ia: Ua leai se molimau o ia te a’u vagana ai lau upu, ma le upu a a ma’ua auauna; ae ui i lea ou te talitonu o le a faapea lava e pei ona e fai mai.

10 Ma sa fai atu Amona ia te ia: Amuia lava oe ona o lou faatuatua tele; ou te fai atu ia te oe, le tamaitai e, e le’i i ai lava se afaatuatua tele faapea i totonu o tagata uma o sa Nifaē.

11 Ma sa oo ina leoleo e ia le moega o lana tane, mai le taimi lena seia oo mai i le taimi o le aso na sosoo ai, lea na ta’u mai e Amona o le a tula’i mai ai o ia.

12 Ma sa oo ina tula’i mai o ia, e tusa ma upu a Amona; ma a’o tula’i a’e o ia, sa ia faaloloa mai lona lima i le fafine, ma fai mai: Ia faamanuina lava le suafa o le Atua, ma amuia lava oe.

13 Ona e pei ona mautinoa o loo e ola, faauta, sa ou vaai i lo’u Togiola; ma o le a afio mai o ia, ma afanau mai i se efafine, ma o le a ia togiolaina tagata uma o ē e talitonu i lona suafa. O lenei, ina ua uma ona ia fai mai o nei upu, sa faatumulia lona loto i totonu ia te ia, ma toe pa’ū ifo ai o ia i le olioli; ma sa pa’ū ifo foi le masiofo, ona ua lofituina i le Agaga.

14 O lenei ina ua vaai atu Amona ua liligi ifo le Agaga o le Alii e tusa ma ana atatalo i luga o sa Lamanā, o ona uso, o e sa avea ma pogai o le faanoanoa tele i totonu o sa Nifaē, po o totonu o tagata uma o le Atua ona o a latou amioletonu ma a latou euputuu, sa ia faapa’ū ifo i ona tulivae, ma amata ona ofoina atu lona agaga i le tatalo ma le faafetai i le Atua mo mea na ia faia mo ona uso; ma sa lofituina foi o ia i le iolioli; ma sa faapea ona opa’u’ū uma ifo ai le toatolu o i latou i le eleele.

15 O lenei, ina ua vaai atu auauna a le tupu ua latou pa’u’ū ifo, sa amata foi ona latou tagi atu i le Atua, ona ua oo mai foi ia te i latou le matata’u i le Alii, ona o i alatou ia sa tutula’i i luma o le tupu ma molimau atu ia te ia e uiga i le mana tele o Amona.

16 Ma sa oo ina latou valaau atu i le suafa o le Alii, ma lo latou malosi, seia oo ina latou pa’u’ū uma ifo i le eleele, vagana ai se tasi o fafine sa Lamanā, o lona igoa o Apiso, o ia o sē sa liua i le Alii i le tele o tausaga, ona o se faaaliga vaaia maoae a lona tamā—

17 O lea, ona ua liua mai i le Alii, ma sa ia le faailoa atu lava, o lea, ina ua ia vaai atu ua pa’u’ū uma ifo auauna a Lamonae i le eleele, ma lona matai tamaitai foi, le masiofo, ma o le tupu, ma Amona ua taatitia fāō i luga o le eleele, sa ia iloa o le mana lea o le Atua; ma i le manatu o le avanoa lenei e faailoa atu ai i tagata mea na tutupu i totonu ia te i latou, o lo latou vaai i lenei vaaiga o le a auunaia ai i latou ia talitonu i le mana o le Atua, o lea na ia momo’e atu ai mai lea fale i lea fale, ma faailoa atu i tagata.

18 Ma sa oo ina amata ona latou faapotopoto mai faatasi i latou lava i le maota o le tupu. Ma sa o mai se motu o tagata, ma i lo latou ofo, sa latou vaai atu ai i le tupu, ma le masiofo, ma a la’ua auauna ua fāō ifo i luga o le eleele, ma sa latou taatitia iina e peiseai ua feoti i latou; ma sa latou vaai atu foi ia Amona, ma faauta, o ia o se sa Nifaē.

19 Ma o lenei sa amata ona tomumumu tagata i totonu o i latou lava; ua fai mai ni isi o se mea leaga tele lenei ua oo mai i o latou luga, po o luga o le tupu ma lona auaiga, ona ua ia tuu le sa Nifaē e anofo i le laueleele.

20 Ae o isi, ua tetee mai ia te i latou, fai mai: Ua aumai e le tupu lenei leaga i lona auaiga, ona sa ia fasiotia ana auauna o ē sa latou tuu ia faasalalauina a latou lafu manu i avai o Sevusa.

21 Ma sa tetee mai foi ia te i latou tagata ia sa tutu i vai o Sevusa ma afaasalalau lafu manu a le tupu, ona sa latou feitai ia Amona ona o ni isi o o latou uso na ia fasiotia i vai o Sevusa, a’o puipuia e ia lafu manu a le tupu.

22 O lenei, o se tasi o i latou ia, o lē o lona uso lea na afasiotia i le pelu a Amona, ona o lona ita tele ia Amona, na se’i ai lana pelu ma alu atu ia mafai ona ia faapa’ūina i luga o Amona, e fasioti ai o ia; ma a’o ia sii a’e le pelu e ta ia te ia, faauta, na pa’ū ifo o ia ua oti.

23 O lenei ua tatou iloa sa lē mafai ona fasiotia Amona, ona sa fetalai le aAlii ia Mosaea, lona tamā: O le a ou faasaoina o ia, o le a faia ia te ia e tusa ma lou faatuatua—o lea, na etuuina atu ai o ia e Mosaea i le Alii.

24 Ma sa oo ina ua vaai mai le motu o tagata ua pa’ū ifo le tagata lea ua oti, o lē na sii a’e lana pelu e fasioti ia Amona, sa oo ifo le matata’u i luga o i latou uma, ma sa latou fefefe e aapa atu o latou lima e pa’i ia te ia, po o soo se tasi o i latou o e ua pa’u’ū; ma sa amata ona latou toe taufaiofo i totonu o i latou lava po o le a le mafuaaga o lenei mana tele, pe o le a foi le uiga o nei mea uma.

25 Ma sa oo ina sa i ai se toatele i totonu o i latou o ē na fai mai o Amona o le aAgaga Silisili lea, ae sa fai mai isi na auina mai o ia e le Agaga Silisili;

26 Ae o isi, ua latou a’oa’i atu ia i latou uma, fai mai, o ia o se sau’ai, o lē ua auina mai e sa Nifaē e faatigā mai ia i latou.

27 Ma sa i ai ni isi sa fai mai o Amona na auina mai e le Agaga Silisili e faapuapuagatia i latou ona o a latou amioletonu; ma o le Agaga Silisili lea sa i ai pea ia sa Nifaē, o lē na lavea’ia pea i latou mai o latou lima; ma sa latou fai mai o le Agaga Silisili lenei o lē na ia faaumatiaina le toatele o o latou uso, sa Lamanā.

28 Ma sa faapea ona amata ona matuā tetele le finauga i totonu o i latou. Ma a’o faapea ona latou fefinaua’i, sa sau le aauauna fafine o lē na ala ai ona faapotopoto faatasi le motu o tagata, ma ina ua vaai atu o ia i le finauga ua i ai i totonu o le motu o tagata, sa faanoanoa tele o ia, ua oo lava ina tagi.

29 Ma sa oo ina alu atu o ia ma tago i le lima o le masiofo, atonu pe mafai ona ia faatulai mai o ia mai le eleele; ma o le vave lava na pai atu ai o ia i lona lima na tulai mai ai o ia ma ua tu i luga i ona vae, ma alaga i le leo tele, fai mai: E, Iesu e faamanūina, o lē ua ia lavea’i a’u mai se aseoli mata’utia! E, le Atua e faamanūina, ia e ealofa mutimutivale mai i lenei nuu!

30 Ma ina ua uma ona ia fai mai o nei upu, sa tuufaatasi e ia ona lima, ua tumu i le olioli, ma tautala mai i upu e tele sa lē malamalama i ai se tasi; ma ina ua uma ona ia faia o lenei mea, sa tago atu o ia i le tupu, o Lamonae, i le lima, ma faauta ua tula’i mai o ia, ma ua tu i luga i ona vae.

31 Ma o ia, i le taimi lava lea, i le vaai atu i le finauga ua i totonu o lona nuu, ua ia alu atu ma amata ona ia a’oa’iina i latou, ma a’oa’o atu ia te i latou aupu na ia faalogo i ai mai le fofoga o Amona; ma o le toatele o i latou sa faalogo i ana upu, sa talitonu, ma sa liua i le Alii.

32 Peitai sa i ai le toatele i totonu o i latou o e sa le fia faalogo i ana upu; o lea sa latou o ese atu ai i o latou ala.

33 Ma sa oo ina ua tula’i mai Amona, sa ia fesoasoani atu foi ia te i latou, ma sa faapea foi ona faia e auauna uma a Lamonae; ma sa latou tautino uma atu i le nuu le mea e tasi—e faapea ua asuia o latou loto; ua lē toe i ai ia te i latou se manao e fai emea leaga.

34 Ma faauta, e toatele sa latou tautino atu i le nuu, sa latou vaai i aagelu ma sa fetautalatalaa’i ma i latou; ma o lea na latou ta’u atu ai ia te i latou mea a le Atua, ma lana amiotonu.

35 Ma sa oo ina sa i ai le toatele sa talitonu ia latou upu; ma o le toatele na talitonu sa apapatisoina; ma sa oo ina avea i latou ma tagata amiotonu, ma sa latou faatuina se aulotu i totonu o i latou lava.

36 Ma sa faapea ona amata o le galuega a le Alii i totonu o sa Lamanā; o lea sa faapea ona amata ona liligi ifo e le Alii lona Agaga i luga o i latou; ma ua tatou vaai, ua faaloaloa mai lona aao i tagata auma o ē e salamo ma talitonu i lona suafa.