Seminelí
‘Iuniti 9: ‘Aho 4, Sēkope 3–4


‘Iuniti 9: ‘Aho 4

Sēkope 3–4

Talateú

‘Oku kau ‘i he Sēkope 3 hono fakaʻosi ‘o ha malanga naʻe fai ‘e Sēkope ki hono kakaí. Naʻe tuku ‘e Sēkope ‘i heʻene lea fakaʻosi ko ‘ení ha ngaahi lea fakafiemālie mo ha palōmesi ki he kau loto maʻá. Naʻá ne toe valokiʻi foki mo e kau pōlepole mo anga taʻe maʻa ‘i hono kakaí, ‘o ne fakatokanga kiate kinautolu ki he ngaahi nunuʻa ‘e hokó kapau ‘e ‘ikai te nau fakatomala. ‘Oku kau ‘i he Sēkope 4 ha ngaahi lea naʻe ueʻi fakalaumālie ‘a Sēkope ke ne tohi ki he kakai te nau lau ‘ene tohí ‘i ha taimi. Naʻá ne fakamoʻoni ki he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí peá ne naʻinaʻi kiate kinautolu te nau lau ‘ene tohí ke nau fakalelei (fakafoki ke nau taha) ‘a kinautolu ki he ‘Otua ko e Tamaí ‘i he Fakaleleí. Naʻá ne fakahā ‘i ha leʻo ‘o e fakatokangá, ‘e fakaʻikaiʻi ‘e he kau Siú ‘a Sīsū Kalaisi mo hono mahinongofua ‘o ‘Ene ongoongoleleí.

Sēkope 3.

‘Oku fakalotolahiʻi ‘e Sēkope ‘a e kau loto-maʻá pea naʻinaʻi ki he niʻihi kehé ke nau fakatomala.

Fakakaukau ki ha faleʻi te ke fai ki ha talavou pe finemui ‘i he ngaahi meʻa ‘oku hoko ko ‘ení:

  • ‘Oku faingataʻaʻia ha finemui ‘okú ne feinga ke moʻui māʻoniʻoni koeʻuhí ko hono lahi ‘o e maʻu ‘e heʻene tamaí ‘a e kava mālohí.

  • ‘Oku faingataʻaʻia ha talavou ‘okú ne feinga fakamātoato ke moʻui ʻaki ‘a e ongoongoleleí, koeʻuhí ko e vete ‘ene ongomātuʻá.

  • ‘Oku feinga fakamātoato ha finemui ke ‘ofa ‘i hono fāmilí, ka ‘okú ne faingataʻaʻia ‘i hono ‘apí koeʻuhí ko e siokita mo e ngaahi ngāue taʻe fakaʻatuʻi ‘a hono tokouá.

Fakalaulauloto ki ha taimi naʻá ke fepaki ai mo ha ngaahi faingataʻa neongo hoʻo feinga ke ke moʻui māʻoniʻoní. Naʻe akoʻi mai ‘e Sēkope ‘a e meʻa ke tau fai ‘i he hoko ha ngaahi meʻa peheé. Lau ‘a e sētesi ‘uluaki ‘o e Sēkope 3:1, pea feinga ke ‘iloʻi pe ko hai naʻe ‘uluaki lea ki ai ‘a Sēkope ‘i he vahe 3.

Naʻe pehē ‘e Sēkope koeʻuhí ko e loto-hīkisia mo e anga taʻe maʻa fakaangamaʻa ‘a ha niʻihi kehe (naʻá ne ‘osi fakatokanga ki aí, ‘o hangē ko ia kuo tohi ‘i he Sēkope 2) kuo faingataʻaʻia ai ‘a e kau loto maʻá. Lau ‘a e Sēkope 3:1–2, pea fakafonu ‘a e saati ‘i laló:

Ko e hā ‘a e meʻa naʻe naʻinaʻi ‘a Sēkope ki he kau loto maʻá ke nau faí?

Ko e hā ha talaʻofa ‘a e ‘Otuá ki he kau loto maʻá?

  1. Vakaiʻi hoʻo ngaahi tali ‘i he kōlomu ‘uluakí. Tali ha fehuʻi ‘e ua ‘i he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ke tokoniʻi koe ke ke toe fakakaukauʻi lahi ange ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení:

    1. ‘Okú ke pehē ‘e feinga fēfē ha talavou pe finemui ke “sio ki he ‘Otuá ‘i he ‘atamai ‘oku tuʻu maʻu”?

    2. ‘Okú ke pehē ko e hā hono ‘uhinga ‘o e lotu ki he ‘Otuá “ʻi he fuʻu tui lahi” ‘i ha taimi ‘o e faingataʻaʻia?

    3. ‘Okú ke pehē ko e hā nai ha meʻa ‘e lava ‘e ha talavou pe finemui ‘o fai ke ne “tali ‘a e folofola fakafiemālie ‘a e ‘Otuá”?

  2. Vakaiʻi hoʻo ngaahi tali ‘i he kōlomu hono uá. ‘Oku akoʻi mai ‘e he ngaahi veesi ko ‘ení ʻoku fakafiemālieʻi ‘e he ‘Otuá ‘a e kau loto maʻá ‘i honau ngaahi faingataʻaʻiá. Tali ha fehuʻi ‘e taha pe lahi ange ‘i he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, ke tokoniʻi koe ke ke toe fakakaukauʻi lahi ange ‘a e tefitoʻi moʻoni ko ‘ení:

    1. Kuo fakafiemālieʻi fēfē koe ‘e he ‘Otuá ‘i ho ngaahi faingataʻaʻiá ‘i he taimi ‘okú ke feinga ai ke muimui kiate Iá?

    2. Kuo tokoniʻi fēfē koe ‘e he lotu “ʻi he fuʻu tui lahi” ‘i ha taimi faingataʻa?

    3. Ko e fē ha taimi kuo tokoniʻi ai koe ‘i hoʻo tali ‘a e folofola ‘a e ‘Otuá ke ke ongoʻi ‘Ene ‘ofá?

Hili ‘a e lea ‘a Sēkope ki he kau loto maʻá, naʻá ne lea leva kiate kinautolu ‘oku ‘ikai loto maʻá. Lau ‘a e Sēkope 3:3–4, 10–12, pea kumi ki he meʻa naʻe enginaki ʻaki ‘e Sēkope ki he kakai ko iá ke nau faí. ‘E tokoni haʻo ‘iloʻi ko e ‘uhinga ‘o e kupuʻi lea ko e “fakaake ‘a e ngaahi iví” ke fakaake hotau ngaahi potó mo hotau lotó, pea ‘oku ‘uhinga ‘a e ongo foʻi lea ko e feʻauaki mo e holi kovi fakakakanó ki he ngaahi angahala fakasekisualé mo e holi koví.

‘Oku tau lau foki ‘i he Sēkope 3:3–4, 10–12, ki he ngaahi fakatokanga ‘a Sēkope ki he meʻa ‘e hoko kapau ‘e ‘ikai fakatomala hono kakaí. Ka hili hoʻo ako ki he ngaahi veesi ko ‘ení, siakaleʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ‘oku nau fakamatalaʻi ‘a e ngaahi tautea ko ‘ení: (a) ‘E fakaʻauha kinautolu ‘e he kau Leimaná. (e) ‘E tākiakiʻi ‘e heʻenau sīpingá ‘a ‘enau fānaú ki he fakaʻauhá. (f) ‘E hoko kiate kinautolu ‘a e mate ‘angauá, pe ko hono fakalea ‘e tahá, ko ha mavahe mei he ‘Otuá.

Fakakaukau ki ha founga ‘e lava ke lau ai ‘a e fakatokanga ‘a Sēkopé ko ha tāpuaki ki hono kakaí.

Hangē ko ia kuo tohi ‘i he Sēkope 3:5–7, naʻe fakahā loto-toʻa ‘e Sēkope ‘oku “māʻoniʻoni ange ‘a e kau Leimaná ‘i he kau Nīfaí koeʻuhí, he “ʻoku ʻofa ‘a honau ngaahi husepānití ‘i honau ngaahi uaifí, pea ‘oku ‘ofa ‘a honau ngaahi uaifí ‘i honau ngaahi husepānití; pea ‘oku ‘ofa ‘a honau ngaahi husepānití mo honau ngaahi uaifí ‘i heʻenau fānaú.” Naʻe fie maʻu ke fakatomala ‘a e kau Nīfaí mei heʻenau ngaahi angahala kotoa pē, kae tautautefito ki he ngaahi angahala ko ia ‘oku tupu ai ‘a e fakaʻauʻauhifo ‘a e ‘ofá mo e falalá ‘i honau ngaahi fāmilí.

Fakalaulauloto ki he Sēkope 3:11–12, peá ke fakamatalaʻi fakanounou ‘a e pōpoakí ‘i hoʻo fakalea pē ‘aʻau.

Fakakaukau siʻi ki he ngaahi ‘ahiʻahi ‘okú ke fehangahangai mo iá, mo e ngaahi nunuʻa fakamamahi kuó ke hao mei ai ‘i hoʻo fakatomala mei hoʻo ngaahi fai halá.

Sēkope 4

‘Oku naʻinaʻi ‘a Sēkope ki hono kakaí ke nau maʻu ha ‘amanaki lelei te nau lava ‘o toe foki ki he ‘ao ‘o e ‘Otuá.

Teuteu ke ako ʻa e Sēkope 4, ‘aki haʻo hiki hoʻo pení pe peni vahevahé ke māʻolunga ‘aki ha mita ‘e taha mei hoʻo tohi lēsoní, peá ke feinga ke tukuange ia ke tō ‘i he loto-mālie ‘o e tohí—“ʻa e meʻa mahuʻingá.” Te ke lava ‘o fai tuʻo lahi ‘eni. Fakakaukau ki hano ola hoʻo feingá kapau te ke sio koe ki ha feituʻu kehe kae ‘ikai ki he tāketí. ‘E fēfē nai ha ola ‘o ha feinga ‘a ha kau fana ngahau kapau ‘oku ‘ikai te nau sio ki he tāketí pe fakaʻilongá lolotonga ‘enau fana ngahaú pe ‘oku nau sio kinautolu ki ha meʻa mei mui ‘i he fakaʻilongá? Lau ‘a e Sēkope 4:14, peá ke feinga ke ‘iloʻi ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ‘o e kakai naʻe kikiteʻi ‘e Sēkope ‘e ‘ikai te nau sio ki he “meʻa mahuʻingá [fakaʻilongá].”

ʻĪmisi
ngaahi siakale tāketi

‘E lava ke ke hiki ki hoʻo folofolá ‘i he tafaʻaki ‘o e Sēkope 4:14 ko e “meʻa mahuʻingá [pe fakaʻilongá]” ‘a Kalaisi” (Neal A. Maxwell, “Jesus of Nazareth, Savior and King,” Ensign, May 1976, 26). ‘Oku pehē pē mo hono ako‘i ‘e Paulá “ʻOku ou mafao atu ki he fakaʻilongá, ko e koloa ‘o e ui māʻolunga ‘a e ‘Otuá ‘ia Kalaisi Sīsū.” Filipai 3:14.

Naʻe ‘uhinga ‘a e palōfita ko Sēkopé ki he kau Siu naʻe ‘ikai mahino kiate kinautolu ‘a e fono ‘a Mōsesé mo ‘ene taumuʻa ke tākiakiʻi kinautolu ki he Fakamoʻuí. Naʻe kumi ha tokolahi ‘o e kau Siú ki ha faʻahinga fakamoʻui kehe mei he fakamoʻui naʻe foaki ‘e Sīsū, ko e Mīsaiá kiate kinautolú—naʻa nau kumi kinautolu ki ha fakahaofi mei he pule mo e fakamālohi mei ha fonua muli.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kumi ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahuʻingá (Sīsū Kalaisi)?

    2. Ko e hā ha ngaahi tōʻonga fakakaukau mo e ngaahi ngāue ‘oku fokotuʻu mai ‘i he Sēkope 4:14 ‘a ia naʻa nau fakakuihi ‘a e kau Siú pea taʻofi kinautolu mei heʻenau tali ‘a Sīsū Kalaisí?

    3. Ko e hā nai ha ngaahi fakatātā ‘e niʻihi ‘i he ‘ahó ni ‘o e kumi ki he ngaahi meʻa ‘oku ʻikai mahuʻingá, pe ‘ikai tāfataha pē ki he Fakamoʻuí?

Naʻe loto ‘a Sēkope ke maʻu ‘e kinautolu te nau lau ‘ene lekōtí ha tōʻonga fakakaukau ‘oku kehe ‘aupito mei he tōʻonga fakakaukau ‘a e kau Siú ‘a ia naʻe ‘ikai te nau kumi ki he meʻa mahuʻingá. Lau ‘a e Sēkope 4:4, peá ke kumi ki he meʻa naʻe loto ‘a Sēkope ke ‘iloʻi ‘e kinautolu kotoa pē te nau lau ‘ene lekōtí. Lau foki mo e Sēkope 4:12, pea fakaʻilongaʻi ‘a e kupuʻi lea “ko e hā ‘oku ‘ikai te tau lau ai ki he Fakalelei ‘a Kalaisí.” Hangē ko ia kuo tohi ‘i he Sēkope 4:4–12, na‘e fokotuʻu mai ‘e Sēkope ha ngaahi ‘uhinga ‘okú ne tui ai kia Sīsū Kalaisí, mo e ‘uhinga ‘okú ne ongoʻi ai ‘oku mahuʻinga ke fakahā ke ‘ilo ‘e he kakai kehé ki he Fakaleleí.

  1. Hiki ‘a e ngaahi potufolofola ko ‘ení ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, hili ia peá ke hiki ha kiʻi fakamatala fakanounou ki he meʻa naʻe akoʻi ‘e Sēkope ‘o kau kia Sīsū Kalaisí pe ko e Fakaleleí ‘i he potufolofola takitaha:

    1. Sēkope 4:4–6

    2. Sēkope 4:7–8

    3. Sēkope 4:9–10

    4. Sēkope 4:11

Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ‘i he Sēkope 4:4–6 ‘oku hā mei ai naʻe mahino ki he kakai ʻo Sēkopé ‘a e anga ‘o e Toluʻi ‘Otuá?

‘E tokoni kapau te ke ‘ilo ‘oku ‘uhinga ‘a e “pea mou hoko ai ko e ‘uluaki fua ‘o Kalaisi ki he ‘Otuá” (Sēkope 4:11) ki heʻete tuʻu ‘i he ‘ao ‘o e ‘Otuá ‘okú te feʻunga ke te hū atu ki he puleʻanga fakasilesitialé. ‘Oku toe mahuʻinga foki ke mahino, kapau ‘oku fie maʻu ke tau maʻu ha “ʻamanaki lelei ki [he] nāunau ]ʻo e Fakamoʻuí” (Sēkope 4:4), kuo pau ke tau tui kuo fokotuʻu mai ‘e Sīsū Kalaisi ‘a e hala ke huhuʻi ai kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá pea tau toetuʻu koeʻuhí ke tau lava ‘o foki atu ki he ‘ao ‘o ‘etau Tamai Hēvaní.

Ko e foʻi moʻoni ‘e taha te tau lava ‘o ako ‘i he Sēkope 4 ko e: ʻE lava ke fakafonu kitautolu ‘aki ‘a e ‘amanaki leleí pea tau fakalelei mo e ‘Otuá tu‘unga ‘i he Fakalelei ‘a Sīsū Kalaisí.

  1. Hiki ha tali nounou ki he ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Toe fakamanatu ‘a e ngaahi moʻoni ‘oku kau kia Sīsū Kalaisí ‘a ia naʻá ke ako ki ai ‘i he Sēkope 4:4–12, pea fili ha foʻi moʻoni ‘e taha ‘okú ne fakalotolahiʻi makehe koe ke ke talanoa ‘o kau ki he Fakaleleí. Hiki ‘a e foʻi moʻoni ko iá pea fakamatala ki he ‘uhinga ‘okú ke fili ai iá.

    2. Ko e hā ha ngaahi ‘uhinga fakatāutaha kehe ‘oku nau fakalotolahiʻi koe ke ke talanoa ‘o kau kia Sīsū Kalaisi mo e Fakaleleí?

Fakalaulauloto ‘i hoʻo fakaʻosi ‘a e lēsoni ko ‘ení, ki he ‘uhinga ‘okú ke houngaʻia ai ‘i he Fakamoʻuí. Fakakaukau ke ke fakahā hoʻo ngaahi ‘uhingá ki ha mēmipa ‘o e fāmilí pe ko haʻo kaungāmeʻa ofi.

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Sēkope 3–4 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: