Seminelí
‘Iuniti 8: ‘Aho 4, 2 Nīfai 31


‘Iuniti 8: ‘Aho 4

2 Nīfai 31

Talateú

Naʻe akoʻi ‘e Nīfai ‘a e tokāteline ‘a Kalaisí: kuo pau ke tau ngāue ʻaki ‘a e tui kia Sīsū Kalaisí, fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, pea tau papitaiso, mo maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ki he ngataʻangá. Naʻá ne toe fakamoʻoniʻi foki, ko e taimi ko ia te tau fakahoko ai ‘a e ngaahi akonaki ko ‘ení, ‘e tāpuakiʻi kitautolu ‘e he ‘Otuá ‘aki ‘a e feohi ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní pea tataki atu ‘a kitautolu ki he moʻui taʻengatá.

2 Nīfai 31:1–21

Ko e akonaki ʻa Nīfai ki he anga ʻo hono fokotuʻu ʻe he Fakamoʻuí ‘a e sīpinga haohaoa maʻatautolú

ʻĪmisi
Ko e Papitaiso ʻo Sīsū ʻe Sione Papitaisó

Naʻe ‘alu ‘a Sīsū kia Sione Papitaiso ke ne papitaiso Ia. Ka koeʻuhí naʻe ‘ikai fai ‘e Sīsū ha angahala, ‘okú ke pehē ko e hā nai ‘a e ‘uhinga naʻá Ne papitaiso aí? Ko e hā ‘a e ‘uhinga naʻá ke papitaiso aí? ‘E tokoniʻi koe ‘e haʻo fakalaulauloto ki he ongo fehuʻi ko ‘ení ke ke teuteu ki he lēsoni ko ‘ení.

Lau ‘a e 2 Nīfai 31:2, 21, pea fakaʻilongaʻi ‘a e kupuʻi lea ko e “tokāteline ‘a Kalaisí.” Fakatokangaʻi ange naʻe pehē ‘e Nīfai ‘i he veesi 2 “kuo pau ke u lea ‘aki ‘o kau ki he tokāteline ‘a Kalaisí.” Na‘á ne pehē leva ‘i he veesi 21, kuó ne lea ‘o kau ki he “tokāteline ‘a Kalaisí.” ‘Oku tau ako ‘i he 2 Nīfai 31:3–20 ki he ngaahi moʻoni ko ia naʻe ui ‘e Nīfai ko e tokāteline ‘a Kalaisí.” Ko e moʻoni ‘e ua kuo tau akó: Naʻe fakakakato ‘e Sīsū ‘a e māʻoniʻoni kotoa pē ‘i heʻene talangofua ki he ngaahi fekau ‘a e Tamaí, mo e kuo pau ke tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ‘a Sīsū Kalaisí ‘i Heʻene talangofua ‘o papitaiso mo maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní.

  1. Hiki ‘a e ongo ‘uluʻi tohi ko ‘ení ‘i ha kōlomu fakatafaʻaki ‘e ua ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Ngaahi ‘Uhinga naʻe Papitaiso ai ‘a Sīsuú mo e ‘Uhinga ‘oku Tau Papitaiso Aí. Hili ia pea lau ‘a e 2 Nīfai 31:4–12, pea lisi ‘a e meʻa naʻá ke akó ‘i lalo ‘i he ongo ‘uluʻi tohi ko iá.

Fakatatau ki he 2 Nīfai 31:11, ko e hā ‘a e meʻa kuo pau ke muʻomuʻa ‘i he papitaisó?

Lau ‘a e fakamatala ko ‘eni naʻe fai ‘e he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ke tokoni ki hono fakamatalaʻi ‘a e ‘uhinga ‘oku fie maʻu ai ‘a e papitaiso ‘i he vaí: “Ko e papitaisó ko e fakaʻilonga ia ki he ‘Otuá, ki he kau ‘āngeló, pea ki he langí ‘oku tau fakahoko ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá, pea ‘oku ‘ikai ha toe founga ‘i he lalo langí kuo tuʻutuʻuni ‘e he ‘Otuá maʻá e tangatá ke haʻu pea fakahaofi ai ia, ‘o hū ki he puleʻanga ‘o e ‘Otuá, ka ko e tui pē kia Sīsū Kalaisí, fakatomala, pea papitaiso ki he fakamolemole ‘o e ngaahi angahalá, pea ka ‘i ai ha toe hala kehe ‘oku taʻeʻaonga ia; pea te ke toki maʻu leva ‘a e tala‘ofa ʻo e meʻafoaki ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní (Ngaahi Akonaki ‘a e Kau Palesiteni ‘o e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 105).

  1. Fakakaukau ‘oku ‘i ai haʻo kaungāmeʻa ‘oku ‘ikai mēmipa ‘i he Siasí pea ‘okú ne fehuʻi atu kiate koe pe ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘oku fuʻu mahuʻinga pehē ai ‘a e papitaisó. Hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá haʻo tali ‘e fai ki aí.

  2. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ‘a e founga kuo tākiekina mo tāpuekina ai hoʻo moʻuí ‘i hoʻo muimui ki he sīpinga ‘a Sīsū Kalaisí ‘o ke papitaisó.

‘Oku lahi ha meʻa ke tau fai hili ‘a e papitaisó. Lau ‘a e 2 Nīfai 31:13, pea fakaʻilongaʻi ‘a e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi ‘a e tōʻonga fakakaukau ‘oku totonu ke maʻu ‘e ha taha ‘i heʻene muimui ki he sīpinga ‘a e ‘Eikí.

Fakatatau ki he 2 Nīfai 31:13, ko e taimi ‘oku tau fakahoko ai ‘etau fuakavá ‘i he loto fakamātoato moʻoni pea ‘i he loto moʻoní, ko e hā ha talaʻofa ‘a e Tamai ‘i Hēvaní kiate kitautolú? (‘E lava ke ke fakaʻilongaʻi ‘eni ‘i hoʻo folofolá.) Lau ‘a e kupuʻi lea fakaʻosi ‘i he 2 Nīfai 31:17, pea kumi ki he ‘uhinga ‘oku fie maʻu ai ke tau maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní. Hiki ki he konga ‘oku ‘oatu hení ha fakamatala fakatokāteline pe tefitoʻi moʻoni ‘oku makatuʻunga ‘i he folofolá ‘a ia ‘okú ne fakamatalaʻi ‘a e meʻa ‘e fai ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní maʻatautolú.

‘Oku ngāue ʻaki ‘a e afí ke fakahaohaoaʻi ha ngaahi meʻa, hangē ko e ngaahi mētalé. ‘Okú ne tutu ke ‘osi ‘a e ngaahi meʻa ‘oku ‘ulí, kae toe pē ‘a e meʻa ‘oku maʻa angé. ‘Oku faitatau ‘eni mo e meʻa ‘oku hoko fakalaumālie kiate kitautolu ‘i heʻetau maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní. ‘Oku toe ui foki ia ko e “papitaiso ‘o e afí” (vakai, 2 Nīfai 31:13). ’Oku fakamoʻoni ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ki he Tamaí mo e ʻAló pea ‘omi ha fakamolemole ki he ngaahi angahalá. Naʻe akoʻi ‘e Palesiteni Melioni G. Lominī ‘o e Kau Palesitenisī ‘Uluakí, “Ko e papitaiso ko ‘eni ‘o e afí mo e Laumālie Māʻoniʻoní… ‘okú ne fakamaʻa, fakamoʻui, mo fakahaohaoaʻi ‘a e laumālié” (Learning for the Eternities, comp. George J. Romney [1977], 133).

Lau ‘a e 2 Nīfai 31:15–16, ke ‘ilo mei ai ha konga ‘e taha ‘o e “tokāteline ‘a Kalaisí,” pea fakaʻilongaʻi ‘a e meʻa naʻá ke ‘iló. Fakafekauʻaki ‘a e ngaahi kupuʻi lea naʻá ke ‘ilo ‘i he 2 Nīfai 31:13 mo e ngaahi fakahinohino ‘oku fai mai ‘i he 2 Nīfai 31:15–16, peá ke fakakaukau ki ha founga te ke lava ai ‘o kātaki ki he ngataʻangá “‘i he loto moʻoni” pea ‘i he “loto fakamātoato moʻoni.”

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. ‘Oku fekauʻaki fēfē ‘a e ngaahi lea ko ‘ení “ʻi he loto fakamātoato moʻoni,” “pea ‘ikai fai ha mālualoi,” mo e “loto moʻoní” mo e ngaahi ‘ekitivitī hangē ko e ako fakaʻaho ‘o e folofolá pe maʻu lotú?

    2. Ko e hā ha faikehekehe ‘i he tokotaha ‘oku “fai ‘ene ngaahi lotú” mo ha taha okú ne lotu ‘i he “loto fakamātoato moʻoní”?

    3. Ko e hā ha faikehekehe ‘i he tokotaha ‘okú ne “maʻu ‘a e sākalamēnití” mo ha taha ‘okú ne maʻu ‘a e sākalamēnití “‘i he loto moʻoní”?

Lau ‘a e 2 Nīfai 31:18, pe kumi ki he tuʻunga ‘oku tau ‘i ai hili ‘etau hū atu ‘i he matapā ‘o e fakatomalá mo e papitaisó. Ko e taimi ko ia ‘oku tau ngāue ʻaki ai ‘etau tuí, fakatomala, pea papitaiso, mo maʻu ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní, ‘oku tau hū atu ai ki he hala fāsiʻi mo lausiʻí.” Ko hono ‘uhinga ‘o e fāsiʻí ko e fāsiʻi, fakangatangata, pe fai pau pē ki ai, pea ‘ikai ngofua ke mavahe mei ai. Fakatatau ki he 2 Nīfai 31:18, te tau lava fēfē ‘o ‘iloʻi pe ‘oku tau ‘i he hala fāsiʻi mo lausiʻí pe ‘ikai?

Ko hono ongoʻi ko ia ‘o e meʻafoaki ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní ‘oku ‘ikai ko ha ongo fakafiemālie pē ‘oku tau maʻu mei he taimi ki he taimi. ‘Oku hoko ‘a e feohi ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha fakamoʻoni mei he ‘Otuá ‘oku tau ‘i he hala ‘oku fakatau atu ki he moʻui taʻengatá.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    1. Kuo tokoniʻi fēfē koe ‘e he feohi ‘a e Laumālie Māʻoniʻoní ke ke nofo maʻu ‘i he hala fāsiʻi mo lausiʻí?

    2. Ko e hā ha ngaahi founga kehe kuo tāpuekina ai hoʻo moʻuí ‘e he Laumālie Māʻoniʻoní?

Lau ‘a e 2 Nīfai 31:19–21, pea faʻu ha lisi ‘aki haʻo fakafikefika ‘i hoʻo folofolá ha ngaahi meʻa kehe kuo pau ke tau fai koeʻuhí ke tau lava ai ‘o nofo maʻu ‘i he halá. (Fakatokangaʻi ange, ko e 2 Nīfai 31:19–20 ko ha veesi fakataukei folofola ia. Te ke lava ‘o fakaʻilongaʻi ia ‘i ha founga ‘oku mahinó koeʻuhí ke faingofua haʻo kumi ki ai ‘i he kahaʻú.)

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá ha sētesi ‘e taha ‘o fakamatalaʻi ai hono ‘uhinga kiate koe ‘o e “vivili atu ki muʻa ‘i he tui mālohi kia Kalaisí” (2 Nīfai 31:20).

Fakamatalaʻi fakanounou ‘a e 2 Nīfai 31:19–20 ‘aki hano fakamatala‘i ‘o ha tefitoʻi moʻoni ‘i he konga ‘oku ‘oatu hení:

Kapau te tau , pea te tau toki . (Mahalo te ke lava ‘o hiki ia ki hoʻo folofolá.)

Naʻe fai mai ‘e ‘Eletā Lāsolo M. Nalesoni ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘a e akonaki ‘o e ʻamanaki lelei ko ‘ení kiate kinautolu ‘oku nau ongoʻi kuo nau hē atu mei he hala fāsiʻi mo lausiʻí: “ʻOku mou fehangahangai ‘i hoʻomou fononga ‘i he moʻuí mo ha meʻa faingataʻa pea mou fai ha ngaahi fehalaaki. ‘E tokoniʻi kimoutolu ‘e he ngaahi fakahinohino mei he folofolá ke mou ‘iloʻi ‘a e meʻa ‘oku halá pea fai ‘a e fakatonutonu ‘oku fie maʻú. Tafoki leva mei homou hala taumuʻavaleá. Mou ako fakalelei ki he mape hala ‘i he folofolá. Pea mou ngāue leva ki hoʻomou fakatomalá mo e totongi fakafoki ko ia ‘oku fie maʻu ke mou fononga ai ‘i he “hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻa ia ‘oku fakatau ki he moʻui taʻengatá’ [2 Nīfai 31:18]” (“Living by Scriptural Guidance,” Ensign, Nov. 2000, 17).

Fakalaulauloto ki he founga ʻoku ‘omi ai kiate koe ‘e he fakamatala ko ‘ení mo e ngaahi potufolofola kuó ke ako he ‘aho ní “ha ‘amanaki ‘oku mālohi haohaoa” (2 Nīfai 31:20).

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá—2 Nīfai 31:19–20

  1. Fakaʻaongaʻi ha miniti ‘e nima ke ke ako maʻuloto ai ‘a e 2 Nīfai 31:20. Kole ki ha mēmipa ‘o e fāmilí pe ko haʻo kaungāmeʻá ke ne siviʻi hoʻo ‘ilo ki he potufolofolá pe te ke ‘ufiʻufi ‘a e vēsí ‘aki ho nimá peá ke feinga ke lau maʻuloto ia pea ‘ikai te ke sio ki ai. ‘Ahiʻahi hiki maʻuloto ‘a e vēsí ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

  2. Ngāue ʻaki ‘a e 2 Nīfai 31:20, peá ke fili ha taha ‘o e ngaahi meʻa kuo pau ke tau fai ke tau nofo ai ‘i he hala totonú, pea ‘oku lelei hoʻo fai ‘a e meʻa ko iá. Hili ia peá ke hiki ki hoʻo tohinoa ki he ako folofolá haʻo fakamatala ki he anga hoʻo fai iá. Hili ia peá ke fili ha tafaʻaki ‘okú ke fie fakalakalaka ai peá ke fakamatalaʻi ‘a e founga te ke fakahoko ai iá.

Ngaahi Fakamatala Fakamahino mo e Puipuituʻá

Te tau fakaʻehiʻehi fēfē mei he mālualoí?

Na‘e fakatokanga mai ‘e Nīfai ki he mālualoí ‘i he 2 Nīfai 31:13. Ko e mālualoí ko e fakangalingali ia pe ko ‘ete fai ha meʻa ke sio ki ai ‘a e niʻihi kehé, ka ‘oku ‘ikai ke hā ai hotau anga totonú. Naʻe lea ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo kau ki he ngāue taʻe ha mālualoí:

ʻĪmisi
ʻEletā Joseph B. Wirthlin

“ʻOku tau moʻui ʻaki moʻoni nai ʻa e ongoongoleleí pe ʻoku tau fakafōtungaʻi pē ʻa e fōtunga ʻo e māʻoniʻoní koeʻuhí ke pehē ʻe kinautolu hotau tafaʻakí ʻoku tau faivelenga, ka ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai tuku moʻoni hotau lotó mo ʻetau ngaahi tōʻonga liló ki he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí?

“ʻOku tau fakangalingali pē nai e ‘ʻ[ulungaanga faka-ʻOtuá]’ ka ʻoku [tau] fakaʻikaiʻi ‘hono ‘mālohí’? [vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19].

“ʻOku tau angatonu moʻoni nai, pe ʻoku tau fakangalingali pē ʻoku tau talangofua ʻi he sio mai ʻa e kakaí?

“Kuo ʻosi fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí he ʻikai kākaaʻi Ia ʻe he fōtungá, pea kuó Ne ʻosi fakatokanga mai ke ʻoua naʻa tau kākā ki Ai pe ki he niʻihi kehé. Kuó ne ʻosi fakatokanga mai ke tau tokanga telia ʻa kinautolu ʻoku ngāue fakamamatá, he ʻoku nau fakangalingali lelei ke ne fakapuliki hono moʻoni ʻenau koví. ‘Oku tau ‘ilo ‘oku ‘‘afio‘i [‘e he ʻEikí] ‘a e lotó’ kae ‘ikai ki he ‘anga ‘oku hā ‘i tu‘á’ [vakai, 1 Sāmuela 16:7]” (“Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí,” Liahona, Mē 1997, 15–16).

‘Oku tau “kātaki [fēfē] ki he ngataʻangá”?

‘Oku lahi hono faʻa ngāue ʻaki ‘o e “kātaki ki he ngataʻangá” (2 Nīfai 31:16) ke fokotuʻu mai ‘a e fie maʻu ke kātakiʻi ‘i he faʻa kātaki ‘a e ngaahi faingataʻá ‘i heʻetau moʻuí. Na‘e fakamatala ‘a ‘Eletā Siosefa B. Uefilini ‘oku toe ‘uhinga foki ‘a e kātaki ki he ngataʻangá ke fai atu ‘i he tui faivelenga kia Kalaisi ‘o aʻu ki he ngataʻanga ‘o ‘etau moʻuí.

“Ko e kātaki ki he ngataʻangá ko e tokāteline ia ‘o e fai atu ‘i he hala ‘oku fakatau ki he moʻui taʻengatá, hili ‘a e aʻu mai ha taha ki he halá tuʻunga ‘i he tui, fakatomala, papitaiso, mo e maʻu ‘o e Laumālie Māʻoniʻoní. ‘Oku fie maʻu hotau lotó kotoa ‘i he kātaki ki he ngataʻangá. …

“Ko hono ‘uhinga ‘o e kātaki ki he ngataʻangá, kuo tau fokotuʻu maʻu ‘etau moʻuí ‘i he kelekele ‘o e ongoongoleleí, pea tau nofo maʻu ‘i he meʻa ‘oku tui ki ai ‘a e Siasí, mo tokoni ‘i he loto-fakatōkilalo ki hotau kāingá, pea moʻui faka-Kalaisi, mo tauhi ‘etau ngaahi fuakavá. Ko kinautolu ko ia ‘oku nau kātakí, ‘oku potupotu tatau ‘enau moʻuí, fai ‘a e meʻa tatau, loto-fakatōkilalo, fakalakalaka maʻu pē, pea ‘ikai ha kākā. ‘Oku ‘ikai makatuʻunga ia ‘i he ngaahi ‘uhinga fakamāmaní—ka ‘oku makatuʻunga ia ‘i he moʻoní, ‘iló, meʻa kuo nau aʻusiá, mo e Laumālié” (“Press On,” Ensign, Nov. 2004, 101).

  1. Hiki ‘a e fakamatala ko ‘ení ‘i lalo ‘i he ngaahi ngāue ke fai he ‘aho ní ‘i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e 2 Nīfai 31 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ‘oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: