Potutusi
E mafai faapefea ona ou fesoasoani i isi ia auai i le aoaoina?


E mafai faapefea ona ou fesoasoani i isi ia auai i le aoaoina?

Ua ia i tatou uma le matafaioi mo le aoaoina o mataupu autu o le talalelei e ala i a tatou lava taumafaiga ma le filiga. I le avea ai ma faiaoga o le talalelei, e mafai ona tatou fesoasoani ia i latou o loo tatou aoaoina e taulimaina lo latou lava aoaoina. E mafai ona tatou faaatupulaia se manao i totonu o se tasi e suesue ai, malamalama ai, ma ola i le talalelei. E sili ona faamanuiaina i tatou i le avea ai ma faiaoga, pe a mafai ona tatou fesoasoani ia i latou tatou te aoaoina e iloa mataupu faavae o le talalelei mo i latou lava, ma mauaina mai lo latou malosiaga mai le Atua.

Saunia oe lava ia faaleagaga

O a ni aafiaga na e mauaina, i le avea ai o se tagata o le vasega, lea na e auai ai atoatoa i le faatinoina? E faapefea ona ese le aafiaga, pe ana faapea e te le faasoa?

O a nisi o auala e mafai ai e se tagata ona auai ma le atoatoa i le aoaoga, e faaopoopo atu i le faia o ni faamatalaga? O le a le mea o loo e faia e uunaia ai le auai?

O a ni poto masani o le aoao atu ua i ai i le autalavou? Na faapefea ona latou valaauliaina i latou na latou aoaoina e auai i le aoaoina? E mafai faapefea ona e faaopoopo atu i o latou aafiaga?

Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa o loo i lalo. O le a le mea ua e lagonaina o le a sili ona fesoasoani i le autalavou o loo e aoaoina.?

Mataio 16:13–16 (Ua valaaulia e le Faaola ia Peteru ina ia molimau atu)

Mataio 28:18–19; Luka 10:1–9 (Ua tuu atu e le Faaola i Ona soo tiutetauave e aoao atu ai ma auauna atu i isi)

Mareko 10:17–21 (Ua valaaulia e le Faaola i latou ua Ia aoaoina ina ia galulue i le faatuatua)

Luka 7:36–43 (Ua faia e le Faaola fesili ia e valaaulia ai i latou ua Ia aoaoina e mafaufau loloto i Lana savali)

Ioane 3:1–13 (Ua tali atu le Faaola i fesili mai ia i latou ua Ia aoaoina)

3 Nifae 11:13–15 (Ua valaaulia e le Faaola i latou ua Ia aoaoina ina ia iloa o Ia mo i latou lava)

3 Nifae 17:1–3 (Ua valaaulia e le Faaola i latou ua Ia aoaoina e saunia i latou lava ina ia aoaoina atili)

MF&F 88:122 (E lagona e tagata aoao le faagaeetia, pe a latou fefaasoaai manatu ma vaaiga loloto ma faalogo le tasi i le isi)

David A. Bednar, “Ia Mataala Pea ma le Maelega Atoatoa,” Ensign ma le Liahona, Me 2010, 40–43.

Aoao atu i le ala a le Faaola

Na faaaoga e le Faaola tala faigofie, faataoto, ma faataitaiga o mea moni na tutupu e fesoasoani ai i isi e malamalama ai i mea na Ia aoao atu. Na Ia fesoasoani ia i latou ia iloa lesona o le talalelei i o latou lava aafiaga. E mafai faapefea e le autalavou ona fesoasoani i isi ina ia avea ma tagata e auai malosi i le aoaoina o le talalelei?

Ia fai fesootaiga

I uluai minute o vasega taitasi, fesoasoani i le autalavou e faia fesootaiga i le va o mea o loo latou aoaoina i nofoaga eseese (e pei o suesuega faaletagata lava ia, seminare, isi vasega a le Ekalesia, po o aafiaga ma a latou uo). E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou ia iloa le fesootaiga o le talalelei ma le olaga o aso faisoo? Atonu e fesoasoani manatu o loo i lalo ia te oe:

  • Fai atu i le autalavou e faasoa mai se aafiaga o le aoao mai po o le aoao atu lata mai nei na latou mauaina i fafo atu o le vasega. Na faapefea ona fesoasoani mataupu faavae na aoaoina i vaiaso ua tuanai ia i latou?

  • Valaaulia le autalavou e talanoaina itu le lelei o le i ai i se vasega, e faia uma e le faiaoga le talanoaga ae le o uunaia tagata o le vasega e faasoa. Fesoasoani ia i latou e faia se lisi o auala eseese e mafai ai e tagata aoao ona auai i le aoaoga (e aofia ai totonu ma fafo o le vasega). E mafai faapefea ona uunaia e le faiaoga nei ituaiga o le auai?

Aoao faatasi

O gaoioiga taitasi o loo i lalo o le a fesoasoani i le autalavou e malamalama ai i le auala e fesoasoani ia i latou o loo latou aoaoina ia auai i le aoaoina. E ala i le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, filifili se gaoioiga se tasi poo le sili atu lea o le a sili ona fetaui mo lau vasega:

  • Valaaulia le autalavou e sue i le itulau 4–5 o le Aoaoina o le Talalelei i le Auala a le Faaola, ma faia se lisi i luga o le laupapa o auala na valaaulia ai e le Faaola i latou na Ia aoaoina ina ia auai i lo latou lava aoaoina. Fai atu i se talavou e filifili se aitema mai le lisi ma galulue taitoalua e saili se faataitaiga i tusitusiga paia, lea na aoao atu ai e le Faaola lenei auala (e pei o ia na fautuaina mai i lenei otootoga). Atonu foi e te manao e valaaulia i latou e manatunatu i se aafiaga o le tagata lava ia, lea na aoaoina ai i latou e se faiaoga i se auala tutusa. Fai atu i paga taitasi e faasoa mai i le vasega mea latou te maua. Talanoaina auala e mafai ai e talavou ona faataitaia metotia a le Faaola pe a latou aoao atu. Aisea e taua ai le faaauai o i latou o loo e aoaoina i nei auala?

Fai atu i le autalavou e faasoa mai mea na latou aoaoina i le aso. Ua latou malamalama ea i le auala e fesoasoani ai i isi e auai i le aoaoga? O a lagona po o uunaiga ua latou mauaina? O i ai nisi a latou fesili? Mata e talafeagai le faaalu o se isi taimi i lenei autu?

Motugaafa faafaiaoga

“O le faalogo o se faailoga lea o le alofa. E masani ona manaomia ai le ositaulaga. Pe a tatou faalogo moni atu lava i isi, e masani ona tatou tuuese mea tatou te mananao e fofogaina atu ina ia mafai ona faaalia mai o latou lava lagona” (O Le Aoao Atu: E Leai Se Isi Valaauga E Sili Ai [1999], 69).

Valaaulia e faatino

Valaaulia le autalavou e manatunatu e uiga i avanoa latou te maua e aoao ai isi e uiga i le ata o le faaolataga.Uunai i latou e fuafua auala e mafai ai ona latou fesoasoani ia i latou o loo latou aoaoina ina ia auai atoatoa i le faatinoina.I se lesona i le lumanai, valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou faia.