Potutusi
E mafai faapefea ona ou faaaogaina ia tusitusiga paia e fesoasoani ai i isi ia avea atili e faapei o Keriso?


E mafai faapefea ona ou faaaogaina ia tusitusiga paia e fesoasoani ai i isi ia avea atili e faapei o Keriso?

O Iesu Keriso o le faataitaiga sili o le aoao atu. Na Te faaaogaina ia tusitusiga paia e aoao atu ai Lana talalelei. Ua aoaoina i tatou e perofeta o aso e gata ai e leai se mea e suitulaga i tusitusiga paia ma upu a perofeta soifua pe a tatou aoao atu le talalelei i isi. Ina ia aoao mai tusitusiga paia e tatau ona tatou suesue i ai mo i tatou lava. Ona mafai lea ona tatou faasoa atu ia tala faatusipaia ma faataitaiga ma fesoasoani ia i latou o tatou aoaoina e faatusa ia tusitusiga paia ia i latou lava.

Saunia oe lava ia faaleagaga

O a mau na e faaaogaina talu ai nei e aoao atu ai se mataupu faavae o le talalelei? O faapefea ona fesoasoani lou suesue i tusitusiga paia e te avea ai ma faiaoga sili ona lelei? O faapefea ona e faaaogaina ia tusitusiga paia pe a e aoao atu?

O a tala faatusipaia po o fuaitau e mafai ona sili ona aoga ma taua i le autalavou? Aisea e taua ai mo le autalavou e faaaoga ia tusitusiga paia pe a latou aoao atu?

Suesue ma le agaga tatalo mau ma punaoa nei. O le a se mea o le a musuia ai le autalavou e fia mananao ai e faaaoga ia tusitusiga paia pe a latou aoao atu?

Mataio 12:1–8; 13:38–41 (O faataitaiga o le Faaola o faatusatusa i tusitusiga paia)

Luka 4:17–27 (Na faaaoga e Iesu ia tusitusiga paia e aoao ai tagata Nasareta)

3 Nifae 23:1–6 (Na faaaoga e Iesu ia tusitusiga paia e aoao atu ai sa Nifae)

“Aoao Atu Mai i Tusitusiga Paia,” ia Jeffrey R. Holland, “Aoao Atu ma le Aoaoina Mai i le Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Iuni 2007, 94–97

Aoao atu i le ala a le Faaola

Sa aoao e le Faaola ia tagata ia mafaufau i tusitusiga paia mo i latou lava ma faaaoga e sue ai tali i a latou lava fesili. E mafai faapefea ona e uunaia le autalavou e aoao atu faapei o le Faaola?

Ata

Vitio: “Filifili po o le a le Mea e Aoao Mai”

Matamata atili

Ia fai fesootaiga

I nai minute muamua lava o vasega taitasi, fesoasoani i le autalavou e faia fesootaiga i le va o mea latou te aoaoina i nofoaga eseese (e pei o suesuega faaletagata lava ia, seminare, isi vasega faale-Lotu, po o aafiaga ma a latou uo). E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou ia iloa le taua o le talalelei i o latou olaga i aso taitasi? E mafai ona fesoasoani manatu nei:

  • Fai i le autalavou e faasoa mai i le vasega se mau latou te fiafia lava i ai. Aisea e aoga ai lenei mau ia i latou?

  • Valaaulia le autalavou e faitau i tusitusiga paia i faataitaiga a le Faaola o loo faaogaina ia mau e aoao atu ai isi, e pei o na mau o loo fautuaina atu i lenei otootoga po o nisi foi tou te iloaina. Talanoa ma le autalavou i fesili faapei o fesili nei: Aisea na faaaoga ai e le Faaola ia mau e aoao atu ai? Na faapefea i le faaaogaina o mau ona uunaia ai i latou na Ia aoaoina? O a avanoa o maua e le autalavou e aoao atu ai? E mafai faapefea e le autalavou ona faaaogaina ia tusitusiga paia ia latou aoaoga?

Aoao faatasi

O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i le autalavou ina ia malamalama ai i le ala e mafai ai ona latou faaaogaina ia tusitusiga paia e fesoasoani ai i isi ina ia avea atili faapei o Keriso. I le mulimuli ai i uunaiga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu e aoga mo lau vasega:

  • Faailoa atu pe faapefea ona e faaaogaina ia fesoasoani i suesuega o i tusitusiga paia (e pei o vaefaamatalaga, ulutala o mataupu, Topical Guide, po o le Lomifefiloi o Tusitusiga Paia) i le avea o se faiaoga. Valaaulia le autalavou e faaaoga ia fesoasoani i suesuega o i tusitusiga paia e saunia ai se lesona o se afiafi faaleaiga e faatatau i se tasi o uiga faaKeriso o loo latou suesueina i nisi o a latou vasega. Afai e mafai, valaaulia nisi o i latou e faasoa atu i le vasega mea sa latou sauniaina.

  • Fai atu i le autalavou e mafaufau faapea sa talosagaina i latou e aoao atu i le fanau laiti se uiga faaKeriso e faaaoga ai se tala faatusipaia, e pei o le Samaria agalelei (Luka 10:25–37) po o le faataoto i le mamoe na leiloa (Luka 15:1–7). E mafai foi ona matamata le autalavou ia “Elder na Sister Bednar—Faamaualuga” (mai le pe a mai le minute 32 i le minute 36) ma faaaoga aafiaga o Mose (Mose 1:1–11) ma Nifae (2 Nifae 4:12–35) e aoao atu ai le uiga faaKeriso o le lotomaualalo. Valaaulia le autalavou e faaaoga ia taiala o i itulau 180-81 o le Tala’i La’u Talalelei e fuafua ai le auala o le a latou aoao atu ai le fanau e faaaoga ai le tala faatusipaia po o le aafiaga sa latou filifilia. Afai e talafeagai, tuu atu se taimi ia i latou e faataitai ai ia aoaoga ma faatulaga se avanoa mo i latou e aoao  atu ai i le fanau a latou tala.

  • Faataitai pe faapefea ona tuuina atu le faapogai pe afai o aoao atu e uiga i tusitusiga paia e ala i faasoaina atu o le tala ia Kapeteni Moronae ma le tagavai o le saolotoga. Mo se faataitaiga, e mafai ona e otootoina ia faamatalaga o le talaaga o i le Alema 46:1–11 ao lei faitauina ia fuaiupu e 12–13. Fesili atu i le autalavou po o le a se auala o le a fesoasoani ai le iloaina o faamatalaga e uiga i le talaaga latou te malamama ai i le tala faatusipaia. Valaaulia le autalavou e filifili se mau ma faataitai le aoao atu i isi ma tuuina atu le faapogai ma se faamatalaga e faatatau i tagata taitoatasi.

  • Faataitai pe faapefea ona valaaulia isi e tagai mo se mea patino o i tusitusiga paia. Valaaulia le autalavou e sue se mau e faatatau i se uiga faaKeriso ma faailoa mai se mea e mafai ona latou talosagaina ia tagata suesue e vaavaai ai ao faitauina lena mau. Tuu atu ia i latou e aoao atu a latou mau i le vasega e faaaoga ai le metotia o le “saili mo”.

Fai atu i le autalavou e faasoa mai mea ua latou aoaoina i le aso. Pe o latou malamalama i le ala o faaaoga ai ia tusitusiga paia i a latou taumafaiga e fesoasoani atu ai i isi ia o mai ia Keriso? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu?

Tomai e suesue ai le talalelei

Faaaogaina o vaefaamatalaga. I le gaoioiga muamua o lenei vaega, ua fautuaina le autalavou e faaaoga ia fesoasoani mo suesuega o tusitusiga paia, e aofia ai ia vaefaamatalaga. Valaaulia i latou e faitau se mau e faatatau i uiga faaKeriso ma suesue ia vaefaamatalaga taitasi mo lena mau, e tali ai le fesili lenei: O le a se mea ua faaopoopoina e lenei vaefaamatalaga i lou malamalamaaga e uiga i le mau? Uunaia le autalavou e faasino soo i vaefaamatalaga ao latou suesue i tusitusiga paia i o latou lava taimi.

Valaaulia e faatino

Fesili atu i le autalavou pe mafai faapefea ona latou faaaogaina mea sa latou aoaoina i le vasega e faaaleleia ai a latou suesuega ma aoaoga faaletalalelei. Valaaulia i latou e faasoa atu i ni vasega o i le lumanai ni aafiaga sa latou mauaina a o faaaoagaina ia tusitusiga paia e aoao atu ai isi.