Potutusi
E faapefea ona fesoasoani mai le Agaga Paia ia ou aoao?


E faapefea ona fesoasoani mai le Agaga Paia ia ou aoao?

Sa folafola mai e le Faaola o le a aoaoina i tatou e le Agaga Paia i mea uma ma faamanatu mai ia i tatou mea uma (tagai Ioane 14:26). O se vaega o lo tatou tiutetauave o ni tagata o loo aoao i le talalelei, o le sailia lea o le mafutaga ma le Agaga Paia e musuia i tatou a o tatou suesue i le talalelei—i le vasega, i a tatou lava suesuega patino, ma isi faatulagaga faaletalalelei. O le aoao e ala i le Agaga o loo aofia ai le tatalo atu mo Lana uunaiga ma faalogologo i uunaiga e faalautele ai lo tatou malamalama (tagai Alema 32:28).

Saunia oe lava ia faaleagaga

Na faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia te oe e aoao le talalelei? O a ni aafiaga e mafai ona e faasoa atu i le autalavou?

Pe o mai le autalavou i le vasega a ua saunia faaleagaga e aoao? O le a faapefea ona faaleleia lo latou aoaoina a o latou sailia le Agaga?

Faitau ma le agaga tatalo mau nei ma punaoa. O le a se mea e te lagona o le a musuia ai le autalavou e saili e aoao e ala i le Agaga?

Ioane 16:13 (O le a taialaina i tatou e le Agaga Paia i le upumoni)

1 Korinito 2:9–14 (O mea a le Atua e na o le Agaga Paia lava e mafai ona malamalama ai)

1 Nifae 10:19 (Afai tatou te saili ma le maelega, o le a faaalia mai e le Agaga Paia mealilo a le Atua)

Alema 5:45–46; Moronae 10:3–5 (O le Agaga Paia e mafai ai ona tatou maua se molimau o le upumoni)

MF&F 11:12–14 (E faamalamalama e le Agaga o tatou mafaufau)

Donald L. Hallstrom, “Liua i Lana Talalelei e ala i Lana Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 13–15

A. Roger Merrill, “Mauaina e ala i le Agaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 92–94

Aoaoina e ala i le Agaga Paia,” Talai La’u Talalelei (2004), 18

Aoao atu i le ala a le Faaola

Sa faatuatuaina e le Faaola Ona soo ma tuuina atu ai ia te i latou ni tiutetauave e aoao atu, faamanuia, ma auauna atu i isi. O a avanoa e mafai ona tatou tuu atu i le autalavou e faasoa atu ai i isi mea latou te aoaoina?

Ia fai fesootaiga

I nai minute muamua lava o vasega taitasi, fesoasoani i le autalavou e faia fesootaiga i le va o mea latou te aoaoina i nofoaga eseese (e pei o suesuega faaletagata lava ia, seminare, isi vasega faale-Ekalesia, po o aafiaga ma a latou uo). E mafai faapefea ona e fesoasoani ia latou iloa le taua o le talalelei i o latou olaga i aso taitasi? E mafai ona fesoasoani manatu nei:

  • Valaaulia le autalavou e faasoa mai se aafiaga i o latou aiga, lea na aoaoina ai i latou i se mea e uiga i le Atua.

  • Valaaulia le autalavou e faitau le tali a Peresitene Spencer W. Kimball i le fesili “O le a lau mea e fai pe afai ua e i ai i se sauniga faamanatuga e le manaia pe ‘iva?” (i le lauga a Elder Donald L. Hallstrom o le “Liua i Lana Talalelei e ala i Lana Ekalesia”). Aisea na saunoa mai ai Peresitene Kimball e lei alu lava i se sauniga faamanatuga e le manaia pe ‘iva? Fai i le autalavou e faasoa mai ni o latou aafiaga sa latou lagonaina ai le Agaga i le taimi o le sauniga faamanatuga po o se isi vasega i le Lotu. O le a se mea sa latou faia e saunia ai faaleagaga mo nei aafiaga? Valaaulia i latou e lisi a latou tali i luga o le laupapa.

Aoao faatasi

O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i le autalavou e malamalama ai i le uiga o le aoao mai e ala i le Agaga. I le mulimuli ai i musumusuga a le Agaga Paia, filifili se tasi pe sili atu foi o le a sili ona aoga mo lau vasega:

  • Fai i tagata taitasi o le vasega e faitau se tasi o mau o loo fautuaina atu i lenei otootoga, ma vaavaai mo matafaioi a le Agaga Paia e fesoasoani ai ia tatou aoaoina le talalelei. O a ni nai taunuuga e ono tulai mai i le taumafai e suesue i le talalelei e aunoa ma le uunaiga a le Agaga? Mafaufau e faasoa sou lava aafiaga patino, ina ua e lagonaina le uunaiga a le Agaga Paia a o e aoaoina le talalelei. Valaaulia talavou e faasoa mai ni aafiaga faapena.

  • Valaaulia le autalavou e faitau le lisi a A. Roger Merrill o mea e tolu e tatau ona tatou faia e maua ai le Agaga (i lana lauga o le “Mauaina e ala i le Agaga”). Fai i tamaiti taitoatasi o le vasega e filifili se mea se tasi o mea ia e tolu ma faasoa mai se mau po o se aafiaga faaletagata lava ia, e faatatau i lena mea. Valaaulia talavou e faasoa mai o latou manatu pe mafai faapefea ona latou faaaogaina le fautuaga a Uso Merrill i a latou lava suesuega, i le Aoga Sa, ma isi nofoaga latou te aoaoina ai le talalelei.

  • Valaaulia le autalavou e faitau le “Aoaoina e ala i le Agaga Paia” mai le Talai La’u Talalelei (itulau 18) ma faailoa mai faamanuiaga e maua pe a tatou aoao e ala i le Agaga. Faatasi ai ma se faatagaga a le epikopo, valaaulia faifeautalai faamisiona (po o se faifeautalai faatoa foi mai le misiona) e faasoa mai i le vasega pe na faapefea ona latou vaai i nei faamanuiaga o faataunuuina a o latou saili e aoao e ala i le Agaga. Fai i le autalavou e faasoa mai ni auala patino e mafai e le aoao e ala i le Agaga ona faamanuiaina ai o latou olaga i le taimi nei. O le a se mea o le a latou faia e valaaulia ai le Agaga i lo latou aoaoina o le talalelei?

Fai i le autalavou e faasoa mai mea sa latou aoaoina i le asō. O a ni lagona po o ni uunaiga ua latou maua? Pe ua latou malamalama i le uiga o le aoao e ala i le Agaga? Pe i ai ni isi a latou fesili? Pe aoga pe a toe faaalu se isi taimi i lenei autu?

Motugaafa Faafaiaoga

“E tatau ona i ai le agaga ina ia mafai ai ona molioo se savali o le talalelei i loto o i latou e te aoaoina (tagai i le 2 Nifae 33:1; MF&F 42:14). O le mea lea, e tatau ai ona e faaaogaina metotia o le a seti ai le tulaga auaumama o le lesona ma valaaulia ai le Agaga” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 91).

Valaaulia e faatino

Fesili i le autalavou po o a ni mea ua musuia i latou e fai ona o mea sa latou aoaoina i le asō. Fautuaina i latou e faatino na lagona. Saili le Agaga a o e mafaufau ma le agaga tatalo i ni auala e mafai ai ona e tulitataoina.