Potutusi
O le a se mea e mafai ona ou aoao mai e uiga i le aoaoina o le talalelei mai le faataitaiga a le Faaola?


O le a se mea e mafai ona ou aoao mai e uiga i le aoaoina o le talalelei mai le faataitaiga a le Faaola?

I le aoaoina o le talalelei, e pei o mea uma lava, o Iesu Keriso o lo tatou faataitaiga sili. Talu ai ona sa Ia usiusitai ma le atoatoa ma le loto i ai i Lona Tama, na Ia “tupu [i] le poto ma le tino…ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata” (Luke 2:52). E pei lava foi ona mauaina e le Faaola o le “alofa tunoa mo le alofa tunoa” (MF&F 93:12), e tatau ona tatou saili ma le onosai le malamalama ma le poto mai le Atua i a tatou taumafaiga o le aoaoina o le talalelei.

Saunia oe lava ia faaleagaga

O a ni uiga faaKeriso e te lagona e taua i le aoaoina o le talalelei? O faapefea e le atinaeina o nei uiga ona fesoasoani ia te oe i au taumafaiga e suesue ma aoao atu le talalelei?

O le a se mea o malamalama ai le autalavou e uiga i le Faaola o le a fesoasoani ia i latou ina ia avea ma tamaiti aoga sili ona lelei o le talalelei?

Suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea o le a uunaia ai le autalavou o e aoaoina?

Luka 2:40–52 (Na tuputupu Iesu Keriso i le atamai ma le agaga ao tamaitiiti)

Ioane 5:30 (E sailia e le aunoa e Iesu Keriso le finagalo a Lona Tama)

1 Korinito 2:14 (O le tagata o le natura e le mauaina ia mea a le Agaga)

MF&F 1:26–28; 112:10 (Afai tatou te naunautai ma lotomaualalo, o le a aoaoina i tatou e le Alii)

MF&F 93:11–20 (E mafai ona tatou maua le alofa tunoa mo le alofa tunoa e pei ona maua e le Faaola)

MF&F 130:18–19 (E mafai ona tatou maua le malamalama ma le poto e ala i le filiga ma le usiusitai)

Richard G. Scott, “Ausia o le Malamalama Faaleagaga,” Liahona, Ian. 1994, 101–04

Robert R. Steuer, “Ia Mafai Ona Aoaoina,” Ensign po o le Liahona, Iulai 2002, 34–36

Aoao atu i le ala a le Faaola

Na alofa le Faaola ia i latou na Ia aoaoina. Na Ia tatalo mo i latou ma faaauau pea ona auauna ia i latou. E mafai faapefea e le tatalo mo ma auauna atu i le autalavou o e aoaoina ona fesoasoani ia i latou ina ia lagona lou alofa mo i latou? O le a faapefea ona aafia e lenei mea le tulaga lelei o au aoaoga?

Ata

Vitio: “Fefaasoaai Tala ma Faataitaiga”

Matamata atili

Ia fai fesootaiga

I nai minute muamua lava o vasega taitasi, fesoasoani i le autalavou e faia fesootaiga i le va o mea latou te aoaoina i nofoaga eseese (e pei o suesuega faaletagata lava ia, seminare, isi vasega faale-Ekalesia, po o aafiaga ma a latou uo). E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou ia iloa le taua o le talalelei i o latou olaga i aso taitasi? E mafai ona fesoasoani manatu nei:

  • Valaaulia le autalavou e faasoa atu se mea o loo latou aoaoina e uiga i le Faaola i a latou suesuega patino. O le a se mea o latou faia e taumafai ai ina ia avea atili faapei o Ia?

  • Fai atu i le autalavou e lisi i luga o le laupapa ia uiga o Iesu Keriso (mo nisi o manatu, tagai i le Tala’i La’u Talalelei,itulau e 135). O fea o nei uiga e lagona e le autalavou o le a fesoasoani ia i tatou ina ia avea ai ma ni tagata sili ona lelei e aoaoina le talalelei? Fai atu ia i latou e faamalamalama mai a latou tali ma tuu mai ni faataitaiga o ni auala na faaalia ai e le Faaola nei uiga.

Aoao faatasi

O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i le autalavou ina ia malamalama i le ala e mafai ai ona fesoasoani le atinaeina o uiga faaKeriso ia i latou ina ia avea ai ma ni tagata lelei atili o suesueina le talalelei. I le mulimuli ai i uunaiga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu e aoga mo lau vasega:

  • Faitau faatasi o se vaega se tasi po o le sili atu foi o mau nei: Luka 2:40–52; Ioane 5:30; Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:11–20. Valaaulia le autalavou e tagai i mau nei mo ni uiga o ni tagata aoao lelei lea na faaalia mai e le Faaola. Fai atu ia i latou e faasoa mai ni mea sa latou mauaina, faatasi ai ma nisi uiga o ni tagata aoao lelei latou te fia mananao e atiina ae i o latou lava olaga.

  • Tusi le mau faasino lenei i luga o le laupapa: Ioane 5:30; MF&F 1:26–28; 112:10; 130:18–19. Fai atu i talavou taitasi e filifili se tasi o mau faasino, faitau i ai, ma saili i tusitusiga paia se uiga o ni tagata aoao lelei. Aisea e taua ai nei uiga i le aoaoina o le talalelei? Valaaulia le autalavou e fuafua ni auala e mafai ona latou faaaoga ai nei uiga i a latou suesuega o le talalelei.

  • Valaaulia tagata taitasi o le vasega e faitau i se tasi o mataupu faavae e fa mo le mauaina o le malamalama faaleagaga i le saunoaga a Elder Richard G. Scott “Ausia o le Malamalama Faaleagaga.” Fai i le autalavou e faasoa mai mea sa latou aoaoina e uiga i le aoao mai le savali a Elder Scott. O a ni auala na faalautele ai e le Faaola nei mataupu faavae? Valaaulia i latou e faasoa mai ni auala e mafai ona latou faatatau i ai nei mataupu faavae i a latou lava aoaoga o le talalelei.

  • Valaaulia le autalavou e faitau i le saunoaga a Elder Richard R. Steuer “Ia Mafai Ona Aoaoina.” Fai atu ia i latou e filifili se faataitaiga faatusipaia na faaaogaina e Elder Steuer latou te fiafia i ai. Valaaulia i latou e vaai i le tala i tusitusiga paia (e faaaoga i ai ia mau faasino o i le lauga), faitau atili i ai, ma faasoa mai se mea sa latou faitauina i le vasega atoa. O le a se mea sa latou aoaoina e uiga i le mafai ona aoaoina mai nei tala? O a ni faataitaiga talitutusa mai o latou lava olaga e mafai ona latou faasoa maia? E mafai faapefea ona latou mulimuli i nei faaitaiga i a latou lava suesuega o le talalelei?

Fai atu i le autalavou e faasoa mai mea ua latou aoaoina i le aso. O latou malamalama i le ala e mafai ai ona fesoasoani le avea atili faapei o Keriso e avea ai i latou ma tagata lelei atili i le aoaoina o le talalelei? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu?

Tomai e suesue ai le talalelei

Vaavaai mo uiga o Iesu Keriso. I le gaoioiga muamua i lenei vaega, ua valaaulia le autalavou e vaavaai mo uiga o Keriso i totonu o tusitusiga paia. Uunaia le autalavou e fai le mea lenei i soo se taimi lava latou te faitau ai i tusitusiga paia. E mafai ona latou fesiligia i latou lava i ni fesili faapenei “O le a se mea na ou aoao e uiga ia Iesu Keriso? O le a se mea e manaomia le suia i lou olaga ia avea atili ai faapei o Ia?”

Valaaulia e faatino

Fesili atu i le autalavou po o le a se mea o latou lagona le musuia e fai e faatatau lea i mea na latou aoaoina i le aso. Uunaia i latou e galue i nei lagona. Mafaufau i ni auala e mafai ona e tulitataoina.