Potutusi
E mafai faapefea ona ou valaaulia isi ina ia avea atili faapei o le Faaola?


E mafai faapefea ona ou valaaulia isi ina ia avea atili faapei o le Faaola?

Na valaaulia e Iesu Keriso Ona soo e mulimuli atu ia te Ia, tausi Ana poloaiga, ma avea faapei o Ia. I le avea ma tagata o le Ekalesia, ua ia i tatou le tiutetauave e mulimuli i Ana faataitaiga ma valaaulia isi e aoao e uiga ia te Ia. E mafai e i tatou uma ona faaleleia lo tatou tomai e valaaulia isi e o mai ia Keriso ma ia faaatoatoaina ia te Ia.

Saunia oe lava ia faaleagaga

O a ni valaaulia mai isi na fesoasoani ia te oe ia avea atili faapei o Keriso? Na faapefea ona e valaauliaina isi e fai ni suiga i o latou olaga lea o le a fesoasoani ia i latou ina ia avea atili faapei o le Faaola?

O a ni avanoa o i ai i le autalavou e valaaulia ai isi e fai ni suiga i o latou olaga? E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou ia maua le tomai e faalautele atu ai le valaaulia i isi ina ia avea atili faapei o Keriso?

Ia suesue ma le agaga tatalo ia mau ma punaoa nei. O le a se mea o le a fesoasoani i le autalavou ina ia malamalama ai i le ala e valaaulia ai isi e o mai ia Keriso?

Mareko 10:17–22; Luka 10:25–37; (O faataitaiga a Iesu o loo valaauliaina isi ia ola ai i mataupu faavae o le talalelei)

Mataio 11:28–30; Moronae 10:32 (Valaaulia e o mai ia Keriso)

D. Todd Christofferson, “O Le Leo o le Lapataiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 108–11

Bradley D. Foster, “E Leai se Taimi ua Vave Tele ma E Leai Foi se Taimi ua Tuai Tele,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2015, 50–52

Henry B. Eyring, “Ia Sii Ae o Tatou Leo o le Lapataiga,” Ensign po o le Liahona, Ian. 2009, 2–7

E Faapefea Ona Ou Fesoasoani i Tagata E Faia ma Tausia Tautinoga?Tala’i La’u Talalelei (2004), 211-20

Vitio: “Inviting All to Come unto Christ: Sharing the Gospel,” “Examples in Ministering,” “United as Members and Missionaries”

Aoao atu i le ala a le Faaola

Ina ua faaali atu Iesu Keriso ia sa Nifae, na Ia valaaulia i latou e o mai ia te Ia taitoatasi, ina ia mafai ona latou vaai, lagona, ma iloa o Ia mo i latou lava (tagai 3 Nifae 11:13–17). O a ni auala e mafai ona e valaaulia ai le autalavou ia o mai ina ia iloa Iesu Keriso mo i latou lava?

Ia fai fesootaiga

I nai minute muamua lava o vasega taitasi, fesoasoani i le autalavou e faia fesootaiga i le va o mea latou te aoaoina i nofoaga eseese (e pei o suesuega faaletagata lava ia, seminare, isi vasega faale-Ekalesia, po o aafiaga ma a latou uo). E mafai faapefea ona e fesoasoani ia i latou ia iloa le taua o le talalelei i o latou olaga i aso taitasi? E mafai ona fesoasoani manatu nei:

  • Valaaulia le autalavou e faasoa mai se aafiaga talu ai nei lea sa valaaulia ai i latou e ola i se mataupu faavae o le talalelei. Na faapefea ona fesoasoani nei valaaulia ia i latou e faaleleia ai o latou olaga ma avea atili ai faapei o le Faaola?

  • Valaaulia le autalavou e faitau i tusitusiga paia mo faataitaiga a le Faaola o loo valaauliaina ai isi e ola i se mataupu faavae o le talalelei (mo se faataitaiga, tagai i mau o i lenei otootoga). O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai faataitaiga a le Faaola e uiga i le valaauliaina o isi e ola ai i le talalelei?

Aoao faatasi

O gaoioiga taitasi nei o le a fesoasoani i le autalavou ina ia malamalama i le auala e valaaulia ai isi ia o mai ia Keriso ma maua le talitonuga e faia ai. I le mulimuli ai i le taitaiga a le Agaga, filifili se tasi pe sili atu e aoga mo lau vasega:

  • Valaaulia le autalavou e faasoa ni aafiaga ina ua logoina i latou e se tasi e uiga i se tulaga lamatia. E faapefea e nei aafiaga ona faapei o o tatou tiutetauave e lapatai o tatou tuaoi ma valaaulia i latou e mulimuli ia Iesu Keriso? Filifili ni vaega o le lauga a Elder D. Todd Christofferson “O Le Leo o le Lapataiga” mo le autalavou e iloilo, ma vaavaai mo le fautuaga na ia tuuina mai e uiga i le auala tatou te faia ai le tiutetauave o le lapataiina o o tatou tuaoi. Mafaufau e tuu atu i le autalavou se tala faatino lea latou te maua ai le avanoa e lapatai ai se uo e uiga i taunuuga o se filifiliga lea o le a solia ai se tasi o poloaiga. Tuu atu i le autalavou le taimi e tusi ma faasoa ai ni tali e mulimuli mai i le fautuaga a Elder Christofferson. E faapefea ona ese lou lapataiina o se tagata o le Ekalesia mai i se tasi e le o se tagata o lo tatou faatuatuaga?

  • Valaaulia tagata o le vasega e faitau le tala ia Pablo ma lona tama i le lauga a Elder Bradley D. Foster, “E Leai se Taimi ua Vave Tele ma E Leai Foi se Taimi ua Tuai Tele.” Na faapefea ona fesoasoani le tama o Pablo ia te ia ia avea atili e pei o Keriso? E mafai faapefea e le autalavou ona faaaoga mea ua latou aoaoina mai le tala ao latou valaaulia isi e avea atili e pei o Keriso? Mo se faataitaiga, valaaulia le autalavou e faatino se tala pe mafai faapefea ona latou mulimuli i le mamanu na faaaoga e le tama o Pablo e fesoasoani ai i se uo po o se tagata o le aiga e ola i se mataupu faavae o le talalelei o loo ia tauivi ai. 

  • Faitau faatasi o se vasega, le vaega ua faaulutalaina “ Fesili i Fesili Tuusao” i le Tala'i La'u Talalelei, itulau 213. Fai atu i le autalavou e mafaufau i ni tulaga lea e mafai ona latou faaaoga ai ni fesili e fesoasoani ai i se uo po o se tagata o le aiga e fai ni suiga lelei i lona olaga (o nisi o faataitaiga e ono aofia ai le fesoasoani atu i se uo e foia se uiga masani o le palauvale po o le uunaia o se tagata o le aiga e auai i le lotu). O a nisi o fesili tuusao e mafai ona latou tuuina atu i nei tulaga? E mafai faapefea ona latou fesiligia nei fesili? O a fea e mafai ai ona latou fesili atu i nei fesili? Mafaufau e talanoaina isi vaega o le mataupu “ E Faapefea Ona Ou Fesoasoani i Tagata E Faia ma Tausia Tautinoga?” i itulau e 211-20 o le Tala'i La'u Talalelei.

  • Fai atu i le autalavou e mafaufau i se tasi latou te mananao e valaaulia e ola i se mataupu faavae o le talalelei. Fai atu ia i latou e faitau le vaega o loo faaulutalaina “E Muamua le Alofa” i le tusiga a Peresitene Henry B. Eyring “Ia Sii Ae o Tatou Leo o le Lapataiga“ pe matamata i le vitio “Examples in Ministering.” Fai atu ia i latou e tusi i luga o le laupapa ni mataupu faavae sa latou aoaoina lea o le a fesoasoani ia i latou e faalautele atu se valaaulia. E faapefea ona latou faalautele atu le valaaulia? O le a sa latou tala e fai atu i ai?

  • Fai atu i le autalavou e faitau ni mau o i le otootoga lenei lea e aofia ai ni valaaulia ia o mai ia Keriso. O a ni faamanuiaga o folafola mai ia i latou o e o mai ia Keriso o i nei tusitusiga paia? Faaali se tasi o vitio o fautuaina mai i lenei otootoga, ma fai atu i le autalavou e faasoa mai le auala na faamanuiaina tagata o i le vitio e ala i valaaulia faigofie a a latou uo ma tagata o le aiga. O a ni valaaulia faigofie e mafai ona faia e le autalavou ia latou uo ma tagata o le aiga? O le a faapefea ona faamanuiaina a latou uo ma aiga e ala i le taliaina o valaaulia?

Fai atu i le autalavou e faasoa mai mea ua latou aoaoina i le aso. O latou malamalama i le auala e valaaulia ai isi ina ia avea atili faapei o le Faaola? O a ni o latou lagona po o ni uunaiga o i ai? Pe o i ai ni a latou fesili faaopoopo? Mata e aoga le faaaluina o se isi taimi i lenei autu?

Motugaafa faafaiaoga

“Afai tatou te mananao e faaaafia tagata o loo aoao mo le lelei, e le tatau ona tatou na ona fiafia e aoao atu; ae tatau ona tatou alolofa i tagata uma tatou te aoaoina” (Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 34).

Ata

Vitio: “Maimoaina o se Vitio”

Matamata atili

Valaaulia e faatino

Fesili atu i le autalavou po o le a se mea o latou lagona le musuia e fai e faatatau lea i mea sa latou aoaoina i le aso. Uunaia i latou e faatino nei lagona. Mafaufau i ni auala e mafai ona e tulitataoina ai.