‘Inisititiuti
Vahe 9: 2 Nīfai 9–10


Vahe 9

2 Nīfai 9–10

Talateú

ʻI hono fakatahatahaʻi ʻe Nīfai ʻene lekōtí, naʻá ne fakakau ai ha malanga ʻe ua ʻa hono tokoua ko Sēkopé. ʻI he ʻuluaki malanga ʻa Sēkopé, ʻa ia ʻoku ʻi he 2 Nīfai 6–9, naʻá ne fakamoʻoni ai ki he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke huhuʻi kitautolu mei he ngaahi nunuʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻo e Hingá. ‘Oku toe vahevahe pē ʻe Sēkope ha pōpoaki ki he huhuʻí ʻi he malanga hono uá, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he 2 Nīfai 10. Hili ʻene kikiteʻi ʻa hono fakamoveteveteʻi ʻo e kakai Siú, naʻá ne ʻomai ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki leleí maʻá e kakai kotoa pē ʻi he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ne poupouʻi kitautolu ke tau “manatu kia [Sīsū Kalaisi], pea siʻaki ʻa ʻetau ngaahi angahalá, pea ʻikai punou hifo hotau ʻulú, he kuo ʻikai ke liʻaki ʻa kitautolu” (2 Nīfai 10:20).

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • Naʻe hanga ʻe he Fakaleleí ʻo huhuʻi ʻa e kakai kotoa pē mei he Hingá pea teuteuʻi ʻa e hala ke maʻu ai ʻe he kakai māʻoniʻoní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai, 2 Nīfai 9:5–21, 41, 46).

  • ʻOku fakapapauʻi mai ʻe heʻetau ngaahi tōʻongá mo ʻetau ngaahi ngāué pe ʻoku tau maʻu kakato ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí (vakai, 2 Nīfai 9:21–54).

  • ʻI he taimi ʻoku tui ai ʻa e kau mēmipa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí kia Sīsū Kalaisí, ʻoku tānaki fakataha kinautolu ko Hono kakai ʻo e fuakavá (vakai, 2 Nīfai 10).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nīfai 9:5–21, 41, 46. Naʻe Hanga ʻe he Fakaleleí ʻo Huhuʻi ʻa e Kakai Kotoa pē mei he Hingá pea Teuteuʻi ʻa e Hala ke Maʻu ai ʻe he Kakai Māʻoniʻoní ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá

Kimuʻa pea fai e kalasí, teuteuʻi e meʻa ʻi he konga ko ʻení ke fakaʻaliʻali ʻi he palakipoé.

Fakamatala ange ko e 2 Nīfai 9 ʻa e taha ʻo e ngaahi vahe ʻoku lahi taha ai hono fakamatalaʻi ʻo e Fakaleleí ʻi he kotoa ʻo e ngaahi folofolá. ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e vahe ko ʻení, ʻe lava ke nau maʻu ai ha ʻilo lahi ange ki he tokāteline ʻo e Fakaleleí.

Vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe fā. Vahe ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi konga folofola ʻe fā ʻi he palakipoé. ʻE lava pē ke nau lau fakalongolongo pe leʻolahi e ngaahi vēsí ke nau fanongo ki ai. Hili iá ʻoku totonu leva ke nau aleaʻi ʻa e ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi naʻe vahe ange kiate kinautolú. ʻAi ke fokotuʻu ʻe he kulupu takitaha haʻanau tokotaha lea ke fakamatalaʻi ʻenau ngaahi talí ki he kalasí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻi heʻenau folofolá ʻa e ngaahi konga folofola ʻoku mahuʻinga kiate kinautolú lolotonga ʻenau fanongo ki he ngaahi tali mei he kulupu takitaha. (ʻE fie maʻu e ngaahi miniti lahi ia ke fakakakato ai ʻa e ʻekitivitī ko ʻení.)

Kulupu 1

2 Nīfai 9:7–13, 19; vakai foki, ʻAlamā 42:9; Hilamani 14:15–18

  • Ko e hā ʻe hoko ki hotau sinó kapau naʻe ʻikai ha Fakalelei? Ko e hā ʻe hoko ki hotau laumālié?

  • Ko e hā ʻa e mate fakatuʻasino? Ko e hā ʻa e mate fakalaumālie?

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Fakaleleí ke tau ikunaʻi ʻa e mate fakatuʻasinó mo e mate fakalaumālié?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe ui ai ʻe Sēkope ʻa e mate fakatuʻasino mo fakalaumālié ko ha “fuʻu meʻa fakamanavaheé”?

Kulupu 2

2 Nīfai 9:12–16, 41, 46

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke ako ʻo kau ki he Fakamāú ʻi hoʻo lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Ko hai te ne fai hotau fakamāuʻi fakaʻosí? (Vakai foki, Sione 5:22.)

  • Ko e hā e meʻa ʻe fai ʻe he kakai faiangahalá ʻi he taimi ʻe fakamāuʻi ai kinautolú?

Kulupu 3

2 Nīfai 9:5–7

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e maté mo e toetuʻú ko ha ongo konga mahuʻinga ʻo e palani ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻa e “ ʻuluaki fakamaau” ʻoku lau ki ai ʻi he 2 Nīfai 9:7? ʻOku ikunaʻi fēfē ʻe he Fakaleleí ʻa hono ngaahi nunuʻá?

Kulupu 4

2 Nīfai 9:16–21

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻo e pehē ke kātekina ʻa e ngaahi kolosi ʻo e māmaní?

  • Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻaki ki he kakai māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi he Fakaleleí?

  • Naʻe akonaki ʻa Sēkope ʻo kau ki he fuesia ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ngaahi mamahi ʻa e kakaí kotoa pē. ʻOku ueʻi fēfē ʻe he moʻoni ko ʻení ʻa hoʻo ngaahi ongo ʻo kau ki he Fakamoʻuí? Kuo tākiekina fēfē nai hoʻo moʻuí ʻe he foʻi moʻoni ko ʻení?

ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kau akó ʻi he fakaʻosinga ʻo e ngāue ko ʻení ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ongo ʻo kau ki he akonaki ʻa Sēkopé. Te ke lava ʻo fakamatala fakanounouʻi ʻa e ongo ʻa e kau akó ʻi hoʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻo kau ki he ngaahi akonakí ni.

Ke tokoniʻi e kau akó ke nofo taha ʻenau tokangá ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke ke fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe mai e ngaahi laine ʻoku nau manako taha aí mei he ngaahi himi sākalamēniti ʻoku nau manako taha aí.

2 Nīfai 9:21–54. ʻOku Fakapapauʻi Mai ʻe Heʻetau Ngaahi Tōʻongá mo ʻEtau Ngaahi Ngāué pe ʻOku Tau Maʻu Kakato ʻa e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Fakaleleí

ʻOku tokoni ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sēkope ʻi he 2 Nīfai 9 ke mahino kiate kitautolu ʻa hono uesia ʻe heʻetau ngaahi tōʻongá mo ʻetau ngaahi ngāué ʻa ʻetau malava ko ia ke maʻu kotoa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ngāue ʻe niʻihi ke haʻu kia Kalaisi, lolotonga iá ʻoku hanga ʻe ha niʻihi ʻo taʻofi ʻetau haʻu kiate Iá.

Ke tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ngāue ko ʻení, ʻoange ke nau taki taha ha laʻipepa. Kole ange ke nau pelu ua ʻenau laʻipepá. Tohiʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e laʻipepá ʻa e ʻAve Mamaʻo Kitautolu meia Kalaisi. Tohiʻi he tafaʻaki ʻe tahá ʻa e Haʻu kia Kalaisi. Fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 9:21–54 pea hiki ʻa e ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ngāue mei he ngaahi veesi ko iá ʻi he ongo tafaʻaki ko ʻení. ʻE lava pē ke ke kole ki he kau akó ke nau tautau toko ua ʻo ngāue ai. ʻE lava foki ke ke poupouʻi kinautolu ke nau fakaʻilongaʻi e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú ʻi heʻenau folofolá ʻo kehe pē ia mei heʻenau hiki ia heʻenau ʻū laʻipepá.

ʻOsi ha ngaahi miniti lahi mei ai pea fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe mai e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú. Fehuʻi ange kiate kinautolu e niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ke nau fakalaulauloto mo moʻui ʻaki e ngaahi meʻa naʻa nau maʻú. ʻE lava foki ke ke teuteuʻi haʻo ngaahi fehuʻi pē ʻaʻau fekauʻaki mo e ngaahi veesi tatau pē ko ʻení pe ha ngaahi veesi kehe pē ʻi he ngaahi meʻa ʻoku vahe ke laú.

  • ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻi he veesi 23–24 mo ʻetau malava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí?

  • ʻI he veesi 27, ʻokú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa hono maumauʻi ʻa e ngaahi ʻaho ʻo hotau ʻahiʻahiʻí? (ʻE lava pē ke ke fakamahinoʻi ange ʻoku faʻa ui ʻa ʻetau moʻui fakamatelié he taimi ʻe niʻihi ko e “ngaahi ʻaho ʻo hotau ʻahiʻahiʻí”—ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko ha taimi ke siviʻi ai kitautolu.) Ko e hā ʻoku ʻikai hōifua ai ʻa e ʻEikí kapau te tau maumauʻi hotau ngaahi ʻahó?

  • ʻE lava fēfē ke tau moʻui ʻaki ʻa e faleʻi ʻi he veesi 28–29 ʻi heʻetau feinga ko ia ke ako mo maʻu ha ako fakaʻatamaí? ʻE lava fēfē ke tau moʻui ʻaki ʻa e faleʻi ʻi he veesi 30 ʻi heʻetau feinga ko ia ke tauhi kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí? Vakai ki he veesi 42–43 ʻi heʻene fehokotaki mo e ngaahi veesi ko ʻení. Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau lau kitautolu ko e “kau vale ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá”?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e tulí pe kuí ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he veesi 31–32? Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke fakaava ai hotau telinga mo e mata fakalaumālié?

  • Naʻe lea ʻa Sēkope ʻo kau kiate kinautolu ʻoku hū ki he ngaahi tamapuá (vakai, veesi 37). Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e hū ki he ngaahi tamapuá ʻi he ʻaho ní? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku “fiefia” ai ʻa e tēvoló ʻi he hū ki he ngaahi tamapuá?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fakakaukau fakakakanó”? (2 Nīfai 9:39).ʻOku taʻofi fēfē kitautolu ʻe he tōʻonga ko ʻení mei haʻatau haʻu kia Kalaisi? ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki ha hā ʻa e “fakakaukau fakalaumālié”? ʻOku tokoni fēfē ʻa e tōʻonga ko ʻení ke tau haʻu ai kiate Ia? (ʻE lava ke ke ʻoange ha taimi ki he kau akó ke nau ako maʻuloto ai ʻa e sētesi hono ua ʻo e 2 Nīfai 9:39. Hili iá pea fakaafeʻi ha toko taha pe tokolahi ange ai ʻo e kau akó ke lau maʻuloto e sētesí.)

  • ʻOku lau ʻa Sēkope ʻi he veesi 50–51 ki hono fakafiemālieʻi ʻetau fieinuá mo fakamākonaʻi ʻetau fiekaiá. ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi lea ko ʻení mo ʻetau feinga ke haʻu kia Kalaisí?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ke tākiekina ai kitautolu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi fili mahuʻingá?

Fakaafeʻi ʻa e tokotaha ako takitaha ke ne vakavakaiʻi ʻene lisí pea fakapapauʻi ha meʻa te ne fai ke ne maʻu kakato ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí.

2 Nīfai 10. ʻI he Taimi ʻOku Tui ai ʻa e Kau Mēmipa ʻo e Fale ʻo ʻIsilelí kia Sīsū Kalaisí, ʻOku Tānaki Fakataha Kinautolu ko Hono Kakai ʻo e Fuakavá

Hili ʻa e akonaki ʻa Sēkope ʻo kau ki he huhuʻi fakatāutaha mo fakafoʻituituí (vakai, 2 Nīfai 9), naʻe fakaʻosi leva ʻe Sēkope ʻene malangá. Naʻá ne fakahā ki he kakaí te ne “fakahā kiate [kinautolu] ʻa e toenga ʻo ʻene ngaahi leá” he ʻaho hono hokó (2 Nīfai 9:54). ʻI heʻene toe akonaki ki he kakaí, naʻá ne foki ki he kaveinga naʻá ne akonaki ʻaki ʻi he kamataʻanga ʻo ʻene ʻuluaki malangá: ko e huhuʻi ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne lea ʻo kau ki he kahaʻu ʻo e kau Siu ʻi Selusalemá, ʻa hono kakaí, pea ki he kau Senitaile te nau nofoʻi ʻa e ongo ʻAmeliká. ʻOku tokoni foki ʻa e vahe ko ʻení ke fakafeʻiloaki ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaia ʻoku ʻi he 2 Nīfai 12–24.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e 2 Nīfai 10:3–6. ʻOku ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e kikite ʻa Sēkope ʻo kau kiate kinautolu naʻe ʻi he fonua ko Selusalemá.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā e meʻa ne tupunga ai hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsileli hili e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ʻe taha ke ne lau ʻa e 2 Nīfai 10:7–8.

  • Ko e hā e meʻa kuo pau ke hoko kiate kinautolu ʻoku ʻo e fale ʻo ʻIsilelí kimuʻa pea toki lava ke nau foki ki he ngaahi fonua ʻo honau tofiʻá?

  • Ko e hā e fatongia ʻoku fai ʻe he kau faifekau taimi kakató ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?

  • Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke tokoni ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí?

Lolotonga hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení, ʻe lava ke ke ʻai ke nau lau ʻa e lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī he peesi 80–81 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó mo e lea ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni he peesi 81 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. ʻOku lava foki ke maʻu e lea ʻa ʻEletā Nalesoní ʻi he DVD ʻoku ʻomai fakataha mo ʻení A.

Naʻe hoko atu ʻa Sēkope ʻo ne fakamatalaʻi ha ngaahi meʻa lahi ʻe hoko ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé. Kole ki he kau akó ke nau hiki e lisí ʻi ha laʻipepa.

2 Nīfai 10

Kole ki he kau akó ke nau lau fakafoʻituitui ʻa e fakamoʻoni fakafolofola kotoa pē pea fakamatala fakanounouʻi e ngaahi akonaki ʻa Sēkopé ʻi he lea ʻanautolu pē. (Mahalo ʻe fehuʻi atu ha niʻihi ʻo e kau akó ʻo kau ki he kikite ʻa Sēkope ʻi he veesi 10–12 ʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi tuʻí. Mahalo te nau pehē ʻe kinautolu ʻoku ʻikai tatau ʻa e kikité mo e ngaahi lekooti kimui mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku kau ai ha ngaahi tuʻi hangē ko Mōsaiá, ko hono foha ko Penisimaní, mo e foha ʻo Penisimani ko Mōsaiá. Fakamahinoʻi ange ko e kau ʻIsileli ʻa e ngaahi tuʻi ʻo Nīfaí, ʻo ʻikai ko ha kau Senitaile. Naʻe ʻuhinga e kikite ʻa Sēkopé ki he kau Senitaile ʻo e ngaahi ʻaho fakaʻosí, kae ʻikai ki he ngaahi tuʻi ʻo honau kuongá.)

ʻOsi pē ha ngaahi miniti siʻi pea kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa kuo nau maʻu ʻi he fakamoʻoni fakafolofola takitaha. Mahalo naʻe lahi ange ʻi he fakakaukau ʻe tahá naʻe maʻu ʻe he kau akó ʻo fekauʻaki mo e kupuʻi folofola takitaha.

ʻAi ke lau ʻe ha tokotaha ako ʻa e 2 Nīfai 10:22–25.

  • Ko e hā e ngaahi moʻoni ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻe lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke “fakafiefiaʻi [hotau] lotó”? (veesi 23). Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku mahuʻingamālie ai kiate koe ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení?

  • ʻI he taimi naʻe fekau ai ʻe Sēkope ki he kakaí ke “fakalelei ʻa [kinautolu] ki he finangalo ʻo e ʻOtuá” (veesi 24), ko ʻene fakalotolahiʻi ia kinautolu ke fai pē ʻe kinautolu ʻenau fakalelei ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe ala fie maʻu ke tau fai ʻi he ʻahó ni ke tau fakalelei ai kitautolu ki he finangalo ʻo e ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau manatuʻi neongo ʻa e hili ange haʻatau ngāue faivelenga ke fai hotau fakaleleí ki he finangalo ʻo e ʻOtuá , ka ʻoku toki fakamoʻui pē kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá?

Fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe kuo aleaʻi ʻe he kau akó ʻi he lēsoni ko ʻení. Vahevahe ange ʻa e ngaahi ongo ʻokú ke maʻu fekauʻaki mo hono faitāpuekina ʻe he ngaahi moʻoní ni ʻa hoʻo moʻuí.