‘Inisititiuti
Vahe 40: 3 Nīfai 8–11


Vahe 40

3 Nīfai 8–11

Talateú

ʻI he hā ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ongo ʻAmeliká ʻi he kuonga muʻá, ko ha fakamoʻoni ia ʻoku fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá pea ʻoku moʻoni ʻa e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Naʻe folofola ʻa e ʻAló ʻi ha leʻo naʻe mahuhuhuhu ʻo aʻu ki he uhó, ʻo pehē, ʻKo au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní. 3 Nīfai 11:10

“Ko ʻene hā maí mo ʻene folofola ko iá ʻa e tefitoʻi meʻa mahuʻingá, ʻa e momeniti ko e tumutumu ʻi he hisitōlia fakakātoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. …

“Kuo tālangaʻi Ia ʻe he kakai kotoa pē, nau hiva ʻo kau kiate Ia, fakaʻānaua kiate Ia, pea lotua Haʻane hā mai—ka kuó Ne ʻi heni tonu ia. Ko e ʻaho ʻeni ʻo e ngaahi ʻahó!” (Christ and the New Covenant: The Messianic Message of the Book of Mormon [1997], 250–51).

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e konga folofola ko ʻení, ʻe lava ke nau sio ai kuo fakahoko e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Te nau lava pē ke aʻusia ʻi heʻenau fanongo ki he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ʻi Mahú, ʻo nau tupulaki ʻi heʻenau fakamoʻoni ki he Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • ʻE fakahoko kotoa ʻa e ngaahi kikite ʻoku fakafou mai ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene kau palōfitá (vakai, 3 Nīfai 8).

  • ʻE tali ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku haʻu kiate Ia ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá (vakai, 3 Nīfai 9:13–22).

  • ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he hā ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ongo ʻAmeliká ʻa ʻEne ngāue fakafaifekaú pea mo e moʻoni ʻo ʻEne Toetuʻú (vakai, 3 Nīfai 11:1–17).

  • ʻOku kau ʻi he tokāteline ʻa Kalaisí ʻa e tuí, fakatomalá, papitaisó, mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, 3 Nīfai 11:31–41).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

3 Nīfai 8. ʻE Fakahoko Kotoa e Ngaahi Kikite ʻOku Fakafou Mai ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene Kau Palōfitá

Kimuʻa peá ke fakamanatu e ngaahi fakaikiiki ʻo e fakaʻauha ʻoku hā ʻi he 3 Nīfai 8, fakamahinoʻi ange naʻe kikiteʻi ʻe Samuela ko e tangata Leimaná ʻa e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ongo ʻAmeliká ʻi he taimi ʻe pekia ai ʻa e Fakamoʻuí ʻi Selusalemá. Mahalo te ke fie maʻu ke fekumi e kau akó ki hono mahuʻinga kia Molomona ke tohi hono fakahoko ʻo e ngaahi kikité ni (vakai, 3 Nīfai 10:14) pea mo hono fakamamafaʻi tonu pē ʻe he ʻEikí ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi kikité ʻi Heʻene folofola ʻo pehē, “Ko e ngaahi folofola ʻoku kau ki heʻeku haʻú kuo fakahoko ia” (3 Nīfai 9:16).

ʻAi ke fakafaikehekeheʻi ʻe he kau akó ʻa e 3 Nīfai 8:3 mo e 3 Nīfai 8:4.

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ai ʻoku fakangofua ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻa e “fuʻu tālaʻa lahi mo e ngaahi fakakikihí” ke ne fetongi ʻa ʻenau fakasio “fakamātoato” ki he fakaʻilongá?

  • ʻE lava fēfē ke fakaʻaongaʻi ʻeni kiate kitautolu?

Fakatokangaʻi ange: Kapau naʻa mou aleaʻi fakaʻāuliliki e ngaahi kikite ʻa Samuela ko e tangata Leimaná ʻi he vahe 38, mahalo ʻe lelei ke lau nounou pē ki ai ʻi he lēsoni ko ʻení.

ʻAi ke vahevahe pē ʻe he kau akó kinautolu ki ha ngaahi kulupu tautau toko tolu pe fā. Hiki ʻeni he palakipoé:

Ngaahi kikite ʻa Samuelá

Honau fakahokó

Hilamani 14:20–27

3 Nīfai 8:5–23

Fakaafeʻi e ngaahi kulupú ke lau ʻa e Hilamani 14:20–27, pea kumi ʻa e ngaahi kikite ʻa Samuela ko e tangata Leimaná ʻo kau ki he pekia ʻa Kalaisí. Hili iá pea kole ange ke nau lau ʻa e 3 Nīfai 8:5–23, ʻo kumi e ngaahi founga naʻe fakahoko ʻaki e ngaahi kikité. Te ke lava ‘o fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau fakafekauʻaki e ongo potufolofola ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau folofolá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau talamai pe ko e taʻu ʻe fiha ʻi he vahaʻa hono fakahā ʻo e ngaahi kikité mo honau fakahokó (taʻu ʻe 40 nai).

Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ke fakafehoanaki ai ʻe he kau akó ʻa e ongo konga folofolá, kole ki he kulupu takitaha ke nau tohiʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha pe ua ʻe lava ke tau ako mei he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó. Kole ki he kulupu takitaha ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau tohí.

Fai e ongo fehuʻi ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ʻi he fekumi ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ongo potufolofolá ni:

  • Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi kikite ʻoku tau tui ki ai kitautolu ko e Kāingalotú ka ʻoku ʻikai tali ia ʻe he kakai kehé? (Hiki e ngaahi talí he palakipoé. ʻE ala kau he ngaahi talí ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ko hono langa ʻo e Selusalema Foʻoú, ko e tānaki ki ʻĀtama-ʻonitai- ʻĀmaní, mo hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi māmani kotoá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻikai tali ai ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻa e ngaahi kikite ko ʻení?

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau ʻa e T&F 1:38 . Fai hoʻo fakamoʻoní ʻe fakahoko kotoa e ngaahi kikite ko ia ʻi he folofolá pea mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Fakaʻosi ʻaki e ʻekitivitī ko ʻení hono fai e ongo fehuʻí ni:

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe heʻetau laukonga ʻi he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó ke tau teuteu ai ki he Hāʻele ʻAngauá?

  • Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke kei mālohi ai pē ʻa ʻetau tuí lolotonga ʻetau tatali ke fakahoko e ngaahi kikité?

3 Nīfai 9:5–12. ʻE Tuku ʻe he ʻOtuá ke Haʻisia ʻa e Kakai Faiangahalá

ʻOku faʻa fehuʻi ʻe he kakaí ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku manatuʻi nai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi anga fakamamahi kuo fakahoko ʻe he kakai faiangahalá ki he kakai māʻoniʻoní. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi naʻe fekau ai ʻe he Tuʻi ko Noá ke tutu ʻa ʻApinetaí (vakai, Mōsaia 17) mo e taimi ne tolomakaʻi ai e kau palōfitá ke aʻu ki heʻenau maté (vakai, 3 Nīfai 7:19), mahalo naʻe ʻamanaki e kakaí ʻe tauteaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai angakoví he taimi pē ko iá. ʻE tuku ʻe he ʻOtuá ke haʻisia ʻa e kakai faiangahalá ki heʻenau ngaahi ngāué, ka ʻokú Ne fakahoko ʻeni ʻi Heʻene taimi mo ʻEne founga pē ʻAʻaná. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakavave pē ʻa e 3 Nīfai 9:5–12, ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi hono fakaʻauha ʻo e kakai faiangahalá.

  • Naʻe founga fēfē hono fakatonuhiaʻi ʻe he ʻEikí e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá?

3 Nīfai 9:13–22. ʻE Tali ʻe he ʻEikí ʻa Kinautolu Kotoa pē ʻOku Haʻu Kiate Ia ʻi he Loto Mafesifesi mo e Laumālie Fakatomalá

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto pe ko ha konga kinautolu ʻo e niʻihi naʻa nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi he 3 Nīfai 9. Hili iá, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakalongolongo ʻa e veesi 13–22. ʻAi ke nau kumi pe naʻe tuʻo fiha hono fakaafeʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ke haʻu kiate Iá.

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei hono toutou fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa e fakaafe ko ʻení?

  • Toe vakai ki he 3 Nīfai 9:14. Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke ongoʻi ai hono fakamafao atu ʻe he ʻEikí ʻa Hono toʻukupu ʻaloʻofá kiate koé?

  • Kuo faitāpuekina fēfē nai koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo haʻu kiate Iá?

Fakamatala ange naʻe ʻosi fakamahinoʻi lelei ʻe Sīsū Kalaisi ʻe “fakangata” ʻa e feilaulau ʻaki ʻa e fanga manú, pea ʻoku totonu ke ʻoatu ʻe Hono kau muimuí ha feilaulau ko e “loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala” (vakai, 3 Nīfai 9:19–20).

Kimuʻa pea mou aleaʻi ʻa e feilaulau ko e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, mahalo ʻe fie maʻu ke ke kiʻi fakamanatu nounou ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi feilaulau naʻe fai ʻaki ʻa e fanga manú mo hono ʻuhinga naʻe folofola ai ʻa e Fakamoʻuí, “ ʻE ʻikai te u tali haʻomou ngaahi feilaulau [ʻaki ha manu] pe ngaahi feilaulau tutu ʻe taha” (3 Nīfai 9:19). Fakamatalaʻi naʻe fie maʻu ʻe he fono ʻa Mōsesé ke ʻoatu ʻa e ngaahi feilaulau ʻaki ʻa e fanga manú. Ko e ngaahi feilaulau ko ʻení ko ha fakataipe mo e ʻata ia ʻo e Fakaleleí (vakai, Mōsese 5:5–8; vakai foki, 2 Nīfai 25:24). Naʻe ʻikai toe fie maʻu e feilaulau ʻaki e manú hili ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe akoʻi ʻe ʻAmuleki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá, ʻo ne pehē ʻe hoko ʻa e taʻataʻa ʻe lilingi ʻe he Lami ʻa e ʻOtuá ko e “fuʻu feilaulau lahi mo fakaʻosí,” ʻa ia “ko ha feilaulau taʻefakangatangata mo taʻengata” (ʻAlamā 34:10). Naʻá Ne folofola, “ ʻOku ʻaonga ke … fakangata ʻo e lilingi ʻo e totó; pea ʻe toki fakakakato ʻa e fono ʻa Mōsesé” (ʻAlamā 34:13). Naʻe ʻamanaki ʻa e kau māʻoniʻoní ki hono fakangata ʻo e ngaahi feilaulau ʻaki ʻa e manú hili hono foaki ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻa Hono taʻataʻá.

  • Fakatatau ki he 3 Nīfai 9:19–20, ko e hā ʻa e feilaulau ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí meiate kitautolú? (Vakai foki, ʻAmenai 1:26.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻo e ʻoatu ʻo ha feilaulau “ko e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá”?

ʻI hono aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e fehuʻí ni, ʻai ke nau lau ʻa e lea ʻa ʻEletā D. Tooti Kulisitofasoni he peesi 339 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. ʻOku toe maʻu foki ʻa e lea ko ʻení ʻi he DVD ʻoku ʻomai fakataha mo ʻení A. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha meʻa te nau fai ke kakato ange ai hono ʻoatu ʻo ha “loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala” ki he ʻOtuá. Fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau hiki ʻenau ngaahi fakakaukaú.

  • ʻE lava fēfē ke toe kakato ange ʻetau ʻoatu ʻo e feilaulaú ni ki he ʻEikí?

Fekau e kau akó ke nau toe sio ki he 3 Nīfai 9:20.

  • Ko e hā e talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kitautolu kapau te tau ʻoatu ha feilaulau ko ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala?

Fakaʻosi ʻaki ʻa e fakakaukau ko ʻeni meia ʻEletā Niila A. Mekisuele (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻI hoʻomou fakavaivai ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, ʻoku mou foaki ai kiate Ia ʻa e meʻa pē ko ia ʻe taha te moumalava ke foaki kiate Ia ʻa ia ʻoku ʻamoutolu ke foakí. ʻOua naʻa mou tali fuoloa ke toki foaki ai homou lotó ki he ʻOtuá!” (ʻi he Conference Report, Apr. 2004, 48; pe Liahona, Mē 2004, 46; ʻoku fakamamafaʻi ʻi he tatau totonú).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga te nau ala fakavaivaiʻi ai honau lotó ki he ʻOtuá.

3 Nīfai 11:1–17 ʻOku Fakamoʻoniʻi ʻe he Hā ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he Ongo ʻAmeliká ʻa ʻEne Ngāue Fakafaifekaú pea mo e Moʻoni ʻo ʻEne Toetuʻú

Mahalo ʻe lelei ke fakaafeʻi e kalasí ke nau hivaʻi pe toe vakaiʻi e fakalea ʻo e “ ʻOku Moʻui Hoku Huhuʻí” (Ngaahi Himi, fika 68), “ ʻOku Ou Tui kia Kalaisi” (Ngaahi Himi, fika 66), pe ha toe himi pē ʻoku manakoa fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, ke fakaafeʻi mai ha ʻulungāanga ʻapasia ʻoku lahi angé lolotonga hoʻomou aleaʻi ʻa e ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he ongo ʻAmeliká.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto pē ko ha taha kinautolu ʻo e kakai naʻe feʻiloaki mo Sīsū Kalaisi ʻi he ongo ʻAmeliká lolotonga hoʻomou lau ʻa e 3 Nīfai 11:1–17. Fai leva ha niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e meʻa naʻe fai ʻe he kakaí ʻi he hā mai ʻa e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo naʻá ke maʻu ʻi hoʻo fanongo ki he fakamatala ko ʻení?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hoʻo ongó ʻo kapau naʻá ke ʻi ai?

ʻAi ke toe lau ʻe ha toko taha ako ʻa e 3 Nīfai 11:11 pea lau ʻe ha taha kehe ʻa e T&F 19:16–19 .

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe he Fakamoʻuí ʻa ʻEne mamahiʻiá?

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻe lava ke tau fakahā ʻaki ʻetau houngaʻia ʻi he mamahi ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí ko kitautolú?

ʻAi ke toe lau ʻe ha toko taha ako ʻa e 3 Nīfai 11:14–15.

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau ʻe lava ke tau maʻu mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻo fekauʻaki mo hono lahi ʻo e misiona ʻo e Fakamoʻuí? Ko e hā ʻe lava ke tau ako ʻo kau ki he tokanga ʻa e Fakamoʻuí ki he kakaí fakafoʻituitui?

Fakamatala ange neongo kuo teʻeki ai ke tau ala tonu ki he ongo nima mo e vaʻe ʻo e Fakamoʻuí, ka ʻoku tau lava ʻo ongoʻi ʻokú Ne moʻoni pea ʻoku tau fakamoʻoniʻi fakatāutaha Ia. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Fai hoʻo fakamoʻoní ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí he ʻaho ní pea mo e moʻoni ʻo ʻEne Toetuʻú.

3 Nīfai 11:29. “Ko e Laumālie ʻo e Fakakikihí … ʻOku ʻo e Tēvoló Ia”

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e 3 Nīfai 11:29 . ʻE fie maʻu foki ke ke poupouʻi kinautolu ke nau fakaʻilongaʻi e potofolofolá pea tuku ha taimi ke ako maʻuloto ai ia.

  • Ko e hā ha ngaahi taimi ʻe lava ke hoko ai ʻa e fakakikihí ʻi heʻetau moʻuí?

  • Ko e hā ha meʻa kuó ke ʻilo ʻoku tokoni ke ikunaʻi ʻaki ʻa e fakakikihí?

Fakakaukauʻi hano vahevahe ʻo e talanoa naʻe fai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní he peesi 343 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

  • Ko e hā hono ngaahi fakatuʻutāmaki hono tuku pē ke hoko ʻa e fakakikihí mo e maveuveú taʻefai ha tokanga ki ai pe fakaleleiʻí?

3 Nīfai 11:31–41. ʻOku kau ʻi he Tokāteline ʻa Kalaisí ʻa e Tuí, Fakatomalá, Papitaisó, pea mo e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau maʻuloto ʻa e tefito ʻo e tui hono faá. Hiki ʻeni he palakipoé lolotonga ʻene laú:

  1. Tui kia Sīsū Kalaisi

  2. Fakatomala

  3. Papitaiso

  4. Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Talaange ki he kau akó naʻe fakamamafaʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ko ʻení ʻi Heʻene akonaki ʻaki e meʻa naʻá Ne ui “ko ʻeku tokāteliné” (3 Nīfai 11:31–32, 39). Tohiʻi ʻi ʻolunga he lisi ʻi he palakipoé ʻa e Tokāteline ʻa Kalaisí. ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e 3 Nīfai 11:31–41, ʻo kumi ai e tokāteline ʻa e Fakamoʻuí.

  • Fakatatau ki he 3 Nīfai 11:39–41, ko e hā e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau langa ai ʻi Heʻene tokāteliné?

Tuku ke lau fakavave pē ʻe he kau akó ʻa e 3 Nīfai 11:21–28 ʻo lau pe ʻoku fakaʻaongaʻi tuʻo fiha ʻe he Fakamoʻuí ʻa e foʻi lea ko e papitaisó pe naʻe papitaisó ʻi he ngaahi veesi ko ʻení (tuʻo hiva).

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ai ke akoʻi ʻa e papitaisó ki he kakaí? (Vakai, 3 Nīfai 11:28.)

  • Ko e hā e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e papitaisó ʻoku tali ki ai ʻi he ngaahi vēsí ni?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki hono mahuʻinga ke kei hokohoko atu ai pē hono fakatupulaki ʻetau tui ki he Fakamoʻuí, fakatomalá, mo hono fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó ʻaki hono maʻu ʻo e sākalamēnití koeʻuhí ke tau lava ʻo maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea langa ʻetau moʻuí ʻi he makatuʻunga pau ʻo e ongoongoleleí.