‘Inisititiuti
Vahe 54: Molonai 7


Vahe 54

Molonai 7

Talateú

Ne akoʻi ʻe ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi taumuʻa angatonú “ke moʻui mo totonu ʻa e ngaahi ngāue ʻa e tokotaha ʻoku tuí” (Pure in Heart [1998], 16). Ne toe akoʻi foki ʻe Molomona ʻa hono mahuʻinga ʻo e ngāue ʻi he loto-moʻoní. Naʻá ne akoʻi ʻoku ʻi ai e faikehekehe ʻi hono fakahoko ʻo e ngāue lelei ʻi he loto-moʻoní pea mo hono fai pē ʻo ha ngāué. ʻE lava ke tupulaki ʻa e mahino ʻa e kau akó ʻo fakafou ʻi he ngaahi akonaki ʻa Molomoná, ʻoku totonu ke tataki ʻe he tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofa faka-Kalaisí ʻa ʻetau ngāue kotoa pē.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • ʻOku mahuʻinga ʻa ʻetau taumuʻá ki he ʻOtuá (vakai, Molonai 7:5–11).

  • Ko e meʻa kotoa pē ʻokú ne fakalotoʻi kitautolu ke fai lelei ʻoku mei he ʻOtuá (vakai, Molonai 7:12–19).

  • ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he tui kia Kalaisí ke tau “puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí” (vakai, Molonai 7:19–32).

  • “ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá” (vakai, Molonai 7:44–48).

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Akoʻí

Molonai 7:3–4. ʻOku ʻAʻeva ʻi he Anga-Fakamelino ʻa e Kau Muimui ʻo Kalaisí mo e Niʻihi Kehé

Fakamatalai ange ʻoku ʻi he Molonai 7 ha ngaahi akonaki ʻa e tamai ʻa Molonaí, ko Molomoná. Kole ange ki he kau akó ke nau lau ʻa e Molonai 7:3–4 pea fakafehoanaki ia mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23.

  • Naʻe ʻiloʻi fēfē nai ʻe Molomona ko e “kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisi” ʻa e kāingalotu ʻi hono kuongá?

Hiki ʻa e ʻaʻeva ʻi he melino ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea ko ʻení?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi sīpinga kuo nau mamata ai ʻi ha kāingalotu ʻo e Siasí kuo nau ʻaʻeva ʻi he melino mo e niʻihi kehé.

Molonai 7:5–11. ʻOku Mahuʻinga ʻEtau Taumuʻá ki he ʻOtuá

Vahevahe ange ʻa e fakatātā ko ʻeni ke ako mei aí: Ne ngāue ʻaho kakato ha ongo tangata ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ke tokoniʻi ha faʻē uitou ke fakamaʻa mo fakaleleiʻi hono ʻapí. Ne ngāue pē ʻa e tangata ʻuluakí koeʻuhí ko hono vahe ange ʻe he palesiteni ʻo e kōlomú ke ne fai iá. Neongo ne toe maʻu ʻe he tangata hono uá ʻa e ngāue mei he palesiteni ʻo e kōlomú, ka ko e tefitoʻi ʻuhinga ʻo ʻene ngāué ko ʻene vakai ki ha niʻihi ne faingataʻaʻia pea fie maʻu moʻoni ke tokoni.

  • Neongo ne ngāue fakatouʻosi e ongo tangatá ʻi he vahaʻa-taimi tatau, ko e hā nai ha ʻuhinga ʻe mahuʻinga kehekehe ai ʻena ngāué ki he ʻOtuá pea kiate kinauá?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa ʻetau taumuʻá?

Ke fakatātaaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, mahalo naʻa lava ke ke vahevahe e talanoa ne fai ʻe Palesiteni Malioni G. Lominī ʻi he peesi 446 ʻi he tohi lēsoni maʻá e tokotaha akó.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Molonai 7:5–11. ʻI heʻenau lau iá, hiki ʻi he palakipoé ʻa e Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe Molomoná? ʻI he osi ʻenau laú, tataki hano aleaʻi ʻo e fehuʻí ni. Fakapapauʻi ʻoku ʻi ai ha konga e aleá ʻe fai ai e tokanga ki heʻetau ngaahi taumuʻa ʻi hono foaki ʻo ha ngaahi meʻaʻofa pe fai ʻo ha ngāue tokoni.

  • ʻOku anga fēfē ʻa e fekauʻaki ʻa e 1 Samuela 16:7 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:9 ʻi heʻena fekauʻaki mo e Molonai 7:5–11? (ʻOku vakai ʻa e ʻEikí ki he lotó ʻikai ngata ʻi hono fakamāuʻi kitautolu ʻi heʻetau ngaahi ngāué ka ʻi he ngaahi holi ʻa hotau lotó. Mahalo naʻa fie maʻu ʻe he kau akó ke nau fakafekauʻaki e ngaahi potufolofola ko ʻeni ʻe tolú.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukauloto fakalongolongo ki he ngaahi taimi ne nau foaki ai ha ngaahi meʻaʻofa, fai ha ngāue tokoni, lotua pe talangofua ki he ngaahi fekaú ʻi he loto fakamātoato. Hili iá, fakaafeʻi ke nau fakafehoanaki e ngaahi meʻa ko ia ne hokó mo ha ngaahi taimi ne nau fai ai ha ngaahi meʻa pehē ʻo ʻikai ʻi he loto fakamātoato.

  • Ko e hā ʻoku hoko ai ha faikehekehe ʻi heʻetau ngaahi taumuʻá ʻi he taimi ko ia ʻoku tau foaki ai ha meʻaʻofa pe fai ha ngāue tokoní?

Molonai 7:12–19. Ko e Meʻa Kotoa ʻOkú Ne Fakalotoa Kitautolu ke tau Fai Leleí ʻOku mei he ʻOtuá

Fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Molonai 7:12–19 pea fakaʻilongaʻi ʻa e taimi kotoa ʻoku ʻasi ai ʻa e ongo foʻi lea ko e lelei mo e kovi. Hiki ʻa e ngaahi kaveinga ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku mei he ʻOtuá pea mo e ʻOku mei he tēvoló. ʻAi leva ke toe lau ʻe he kau akó ʻa e Molonai 7:13, 16–17, ʻo kumi ʻa e faleʻi ʻa Molomona ki he founga te tau lava ai ʻo tala ha meʻa ʻoku mei he ʻOtuá pe tēvoló (fakatokangaʻi ange ko e Molonai 7:16–17 ko ha potufolofola fakataukei folofola ia ). Tohi ʻa e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé, ʻo hangē ko ia ʻoku hā atu ʻi he sātí:

ʻOku mei he ʻOtuá

ʻOku mei he tēvoló

Fakaafeʻi pea fakalotoʻi ke fai lelei maʻu pē

Fakalotoʻi ke fai kovi

Fakaafeʻi ke ʻofa ki he ʻOtuá

Fakalotoʻi ke ʻoua naʻa tui kia Kalaisi

Fakaafeʻi ke ngāue maʻá e ʻOtuá

Fakalotoʻi ke ʻoua naʻa ngāue maʻá e ʻOtuá

Fakalotoʻi ke tui kia Kalaisi

Fakalotoʻi ke fakaʻikaiʻi ʻa Kalaisi

Tataki e kau akó ʻi ha fealeaʻaki ʻo kau ki he founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí. ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku tokoni fēfē nai ʻa e Maama ʻo Kalaisí ke tau fakamaau ʻi he angatonu pea fekumi faivelenga ki he meʻa ko ia ʻoku leleí? (Ke fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻa e Maama ʻo Kalaisí, mahalo naʻa fie maʻu ke ke kole ange ke nau vakaiʻi ʻa e fakamatala ko ia ki he Molonai 7:12–19 ʻi he peesi 446–48 ʻi he tohi lēsoni maʻá e tokotaha akó.)

  • Ko e hā nai ha ngaahi faleʻi ne tau maʻu ʻi he konifelenisi lahi ne toki ʻosí ʻokú ne fakalotoa kitautolu ke tau fai lelei?

  • Ko e hā nai ha ngaahi founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe ho ngaahi kaungāmeʻá ke ke ʻofa mo ngāue maʻá e ʻOtuá?

Vahevahe ange e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke fakamanatu ki he kau akó ʻoku feinga ʻa e ʻOtuá ke tokoniʻi kinautolu:

“Tau kamata ʻaki muʻa e meʻa ʻoku tau ʻiló. ʻOku tupu mei he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku leleí; kae tupu mei he tēvoló ʻa e meʻa ʻoku koví. [Vakai, Molonai 7:12.] Neongo ia, ʻoku ʻikai ko ha ongo mālohi tatau kinaua ʻoku fetauʻaki he māmaní. Ko Kalaisi ʻa e ʻa e ʻulu ki he meʻa kotoa pē ʻoku leleí. …

“Ka ko e tēvoló, ‘ʻokú ne fakalotoʻi ‘a e tangatá ke faikovi.’Molonai 7:17.] ‘Kuó [ne] tō mei he langí … [kuo] hoko ʻo mamahi ʻo taʻengata,’ [2 Nīfai 2:18] pea ʻokú ne lolotonga ngāue ‘ke mamahi ʻa e tangata kotoa pē ʻo hangē pē ko iá.2 Nīfai 2:27.] Ko ha tokotaha loi mo foʻi ia. [Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:25; vakai foki, Bible Dictionary, “Devil,” 656.]

“ʻOku ʻikai mafakatataua e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ki he mālohi ʻo e tēvoló. … ʻI he palanite ko ʻení, kuo fakaʻatā ai ki he koví ke ne maʻu ha mālohi ke tau lava ai ʻo fili ki he leleí pe ko e koví” (ʻi he Conference Report, Apr. 2005, 50; pe Liahona, Mē 2005, 46).

  • Ko e hā nai ʻoku mahuʻinga ai ke tau manatuʻi ʻoku lahi ange ʻa e mālohi ʻo Kalaisí ʻi he mālohi ʻo e tēvoló?

Molonai 7:19–32. ʻOku Tokoni e Tui kia Kalaisí ke Tau “Puke Maʻu ʻa e Meʻa Kotoa Pē ʻOku Leleí”

Fakamatala ange ʻoku faʻa akoʻi ʻa e folofolá ʻo fakafou ʻi hono toutou fakahokó. ʻAi ke lau fakavavevave pē ʻe he kau akó ʻa e Molonai 7:19–21, ʻo kumi ʻa e faleʻi ʻoku toutou fai maí. (Ko e faleʻí ke “puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí.”)

Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻe lava ke nau ako mei he faleʻi ko ia ke “puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí,” tohiʻi ʻa e puke maʻu mo e ala ʻi he palakipoé. Kole ange ki ha tokotaha ako ke haʻu ki muʻa he kalasí. Tuku ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi muʻa he tokotaha akó. Fehuʻi ange leva ki he tokotaha akó ke ne fakatātaaʻi e faikehekehe ʻo hono puke maʻu ʻo ha meʻa ʻoku leleí mo ha ala pē ki ha meʻa ʻoku leleí.

  • ʻOku fekauʻaki fēfē nai ʻeni mo e veesi ne tau toki ako ki aí? ʻOkú ke pehē nai ko e hā e ʻuhinga ke “puke maʻu” ʻi he folofolá?

Poupouʻi e kau akó ke nau muimui ki he faleʻi ʻa Molomoná ʻo “puke maʻu [moʻoni] ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí.”

Kole ange ki he kau akó ke nau lau ʻa e Molonai 10:30. Fakamamafaʻi ange ʻoku akonakiʻi kitautolu ʻe Molonai he veesi ko ʻení ke “haʻu kia Kalaisi” pea “piki maʻu ki he meʻa-foaki lelei kotoa pē.”

ʻAi ke fakafekauʻaki ʻe he kau akó ʻa e Molonai 10:30 mo e Molonai 7:20. Kole ange ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Molonai 7:20. (Mahalo naʻa fie maʻu ke ke tala ange neongo ʻoku faleʻi kitautolu ke tau puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí, ʻoku toe fakatokanga mai ʻoku ʻikai totonu ke tau ala ki he ngaahi meʻa ʻoku koví.)

  • ʻOku tokoni fēfē nai ʻa e tui kia Kalaisí ke tau puke maʻu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku leleí pea fakaʻehiʻehi ai mei he koví?

Kole ange ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Molonai 7:22–25.

  • Ko e hā nai hono ʻuhinga he ʻikai lava ai ke tau maʻu ha meʻa ʻoku leleí kapau he ʻikai ke tau maʻu ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí? (Kole ange ki he kau akó ke nau aleaʻi e fehuʻi ko ʻení, mahalo naʻá ke fie maʻu ke nau lau ʻa e ʻAlamā 22:13–14.)

  • ʻOku anga fēfē nai e tākiekina ʻe he moʻoni ko ʻení ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻí ʻo kau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí?

Hiki ʻa e fika ʻo e ngaahi veesi ko ʻení ʻi he palakipoé, ʻoua naʻa hiki ʻa e ngaahi lea ʻoku ʻi he loto haʻí [parenthesis]:

  • 22, 25 (kau ʻāngeló)

  • 23 (kau palōfitá)

  • 25 (ngaahi folofolá mo e tuí)

  • 26 (lotú)

  • 28 (tuí)

  • 32 (ko e Laumālie Māʻoniʻoní)

Kole ange ki he kau akó ke nau lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻeni ʻi he Molonai 7, kumi e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí kae lava ke tau haʻu kiate Ia pea “puke maʻu ʻa e meʻa lelei kotoa pē.” Hiki ʻa e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. ʻOku ʻi he lisi ʻa ia ʻoku haʻi [parentheses] ʻi laló ha ngaahi tali ʻe lava ke ʻoatú.

  • Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he ngaahi tāpuaki ko ʻení ke ke haʻu kia Kalaisi?

Molonai 7:27–39. ʻOku Teʻeki Ngata ʻa e ʻAho ʻo e Ngaahi Maná

Kole ange ki he kau akó ke nau hiki e ngaahi mana kuo nau lau ʻi he folofolá. Mahalo naʻa fie maʻu ke hiki e ngaahi talí he palakipoé.

  • Te ke tali fēfē nai ʻa e fehuʻi ʻi he Molonai 7:27?

  • Ko e hā nai ha ngaahi mana kuó ke mamata ki aí?

  • ʻI he Molonai 7:31, ko e hā nai e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻomi ʻe Molomona ki he ʻuhinga ʻoku hā ai e kau ʻāngeló ki he kakaí? (Ke ui kinautolu ke fakatomala, ke fai e ngāue ʻo e fuakava ʻa e Tamaí, pea ke akoʻi “ʻa e kakai fili ʻa e ʻEikí.”)

Fakamatala ange ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe Molomona ʻi he Molonai 7:32–34, ʻa e ngaahi mana pau ʻe lava ke tau takitaha maʻú. Kole ange ki he kau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi e ngaahi mana ko ʻení. (ʻE lava ke kau he ngaahi talí ʻa e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, fakahoko ʻo e ngaahi fuakavá, mālohi ke fai ha meʻa pē ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau faí, fakatomala, mo e fakamoʻui.)

  • ʻOku anga fēfē nai ʻa e hoko ʻa e ngaahi tāpuakí ni ko ha maná?

ʻAi ke tauhoa e kau akó pea lau ʻa e Molonai 7:29–35. Kole ange ke nau ngāue fakataha ke maʻu e founga ʻoku ngāue ʻaki ʻe he ʻEikí ke ʻomi e mana ʻo e fakamoʻuí kiate kitautolú. Hili ha taimi feʻunga, ʻai ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa ʻenau ngaahi talí mo e toenga ʻo e kalasí. ʻI heʻenau fai iá, kole ange ki ha tokotaha ako ke ne hiki ha fakamatala nounou ʻo e foungá ʻi he palakipoé. Mahalo naʻa hangē ko ʻení:

ʻOku tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló kiate kinautolu ʻoku tui mālohí—ʻa e kakai kuo fili ʻa e ʻEikí (vakai, veesi 29–31).

Kuo mateuteu ʻa e kakaí ni ke fakamoʻoni ki he niʻihi kehé ʻo kau kia Kalaisi (vakai, veesi 31).

Kuo teuteu ʻa e founga ke maʻu ʻe he toenga ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻa e tuí (vakai, veesi 32).

ʻOku tau fakatomala, haʻu kia Kalaisi, pea papitaiso, pea tui kae lava ke fakamoʻui kitautolu (vakai, veesi 34).

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi ʻe hoʻo fakamoʻoní ke tupulaki e tui ʻa e niʻihi kehé?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó takitaha ke nau lau ʻa e Molonai 7:38–39 pea tohi ha palakalafi nounou ʻo fakamatalaʻi ʻa e meʻa te nau fai ke tupulaki ai ʻa ʻenau tui kia Kalaisí.

Molonai 7:44–48. “ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá”

Kimuʻa pea kamata e kalasí, teuteuʻi ha ngaahi tatau ʻo e foomu vakaiʻi ko ʻení:

ʻI he meʻafua 1–10, ʻoku anga fēfē hoʻo fakatupulaki e ngaahi ʻulungāanga ko ʻeni ʻo e ʻofa faka-Kalaisí?

(0 = ʻOku ʻikai ke u maʻu e ʻulungāanga ko ʻení; 10 = ʻOku lelei ʻaupito ʻa ʻeku fakahoko e ʻulungāanga ko ʻení)

Siakaleʻi ʻa e mataʻifika ʻokú ne fakahaaʻi lelei taha ho tuʻunga lolotongá.

Kātaki fuoloa

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ʻOku angalelei

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ʻIkai meheka

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ʻIkai fakafuofuolahi

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ʻIkai kumi ʻene meʻa ʻaʻaná

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ʻIkai ʻitangofua

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ʻIkai fakakaukau kovi

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ʻIkai fiefia ʻi he angahalá

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ʻOku fiefia ʻi he moʻoní

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Kātekina ʻa e meʻa kotoa pē

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Tui ki he meʻa kotoa pē

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

ʻAmanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Kātakiʻi e meʻa kotoa pē

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau ʻa e Molonai 7:44, 46 mo e 1 Kolinitō 13:13.

  • Ko e hā e mahuʻinga ne ʻai ʻe Molomona mo e ʻAposetolo ko Paulá ki he ʻofa faka-Kalaisí?

Tohiʻi ʻa e foʻi lea ko e ʻofa faka-Kalaisí ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e Molonai 7:45–47 (fakatokangaʻi ange ko e veesi 45 ko ha potufolofola fakataukei folofola ). Kole ange ki he kau akó ke nau kiʻi mālōlō hili hono lau ʻa e fakamatala takitaha fekauʻaki mo e ʻofa faka-Kalaisí. ʻI he taimi mālōlō takitaha, kole ange ki ha tokotaha ako kehe ke ne hiki ʻa e fakamatalá ʻi he palakipoé. (Fakatokangaʻi ange ʻoku hiki atu e ngaahi fakamatalá ʻi he foomu vakaiʻí.)

ʻI hono ako fakataha ʻe he kau akó e ngaahi vēsí ni, mahalo te ke fie taki kinautolu ki he ngaahi lea ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi mo Sefilī R. Hōlani ʻi he peesi 451–52 ʻi he tohi lēsoni maʻá e tokotaha akó. ʻOku lava foki ke toe maʻu e lea ʻa ʻEletā ʻOakesí ʻi he DVD ʻoku ʻoatu fakataha mo ʻení A.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā nai ʻoku tau hoko ai ko ha meʻa noa pē ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e ʻofa faka-Kalaisí?

Ke tokoni ki he kau akó ke vakaiʻi ʻa e founga ʻoku nau fakatupulaki ʻaki ʻa e ʻofa faka-Kalaisí ʻi heʻenau moʻuí, tufaki e ngaahi tatau ʻo e foomu vakaiʻí. Fakamamafaʻi ange ʻe fakatāutaha pē ʻenau ngaahi talí. ʻOku ʻikai totonu ke toe tānaki mai e ngaahi lauʻipepá.

Lau pea aleaʻi ʻa e Molonai 7:48 mo e kau akó. Fakamamafaʻi ne akoʻi mai ʻe Molomona ʻa e meʻa ke tau fai ke “fakafonu ʻa kimoutolu ʻa e ʻofá ni,” pe fakatupulaki ʻa e ʻofa faka-Kalaisí.

Fakakaukau ki he veesi 48, poupouʻi ʻa e kau akó ke nau vakaiʻi fakalelei e ngaahi tali ʻi heʻenau ngaahi foomu vakaiʻi fakatāutahá pea fakaʻilongaʻi e ngaahi tafaʻaki ʻoku nau fie maʻu ke fakaleleiʻí. Fakafeʻi kinautolu ke nau fulihi ʻa e foomu vakaiʻí ki he tafaʻaki ʻe tahá pea nau hiki ʻa e ngaahi meʻa te nau fai ke maʻu ʻa e ʻofa haohaoa ʻa kalaisí pea ʻofa faka-Kalaisi ange ki he niʻihi kehé.

Ko Sīsū Kalaisí ko e sīpinga haohaoa ia ʻo e ʻofa faka-Kalaisí. Fakaʻosi e lēsoni ko ʻení ʻaki haʻo vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“Fakatokangaʻi ange ʻoku foaki ʻa e ʻofá kia[te] kinautolu pē ʻoku kumi ki aí, kia[te] kinautolu pē ʻoku nau lotu fakamātoato ki aí, kia[te] kinautolu pē ko e kau ākonga ʻa Kalaisí. Kimuʻa pea [lava ke fakafonu kitautolu ʻaki e ʻofa haohaoa ko ʻení], kuo pau ke tau kamata ʻi he [kamataʻangá ʻaki e ]ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Kuo pau ke tau maʻu ʻa e ‘ʻuluakí, Tui ki he ʻeiki ko Sīsū Kalaisí.Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:4]” (ʻi he Conference Report, Oct. 1998, 32; pe Liahona, Sānuali 1999, 31).

Fai hoʻo fakamoʻoni ki he ivi tākiekina ʻo e ʻofa faka-Kalaisí ʻi hoʻo moʻuí.