‘Inisititiuti
Vahe 48: Molomona 1–6


Vahe 48

Molomona 1–6

Talateú

Neongo ʻoku ʻi he ʻuluaki vahe ʻe ono naʻe tohi ʻe Molomoná ha ngaahi fakamatala fakamamahi ki he fepaki ʻa e kau Leimaná mo e kau Nīfaí pea mo e fuʻu faiangahala ʻi he kakaí, ʻoku toe ʻi ai pē mo ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki lelei. ʻI he ako, fakalaulauloto, pea aleaʻi ʻe he kau akó ʻa e moʻui mo e ngaahi akonaki ʻa Molomoná, ʻe lava ke ueʻi kinautolu ke nau kei tui faivelenga pē, naʻa mo ha taimi ʻe toe lahi ange ai hono ʻākilotoa kinautolu ʻe he faiangahalá.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • ʻOku malava pē ke angamāʻoniʻoni ʻi he lotolotonga ʻo ha faiangahala lahi (vakai, Molomona 1–2).

  • Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia kia Sīsū Kalaisi (vakai, Molomona 3:17–22; 5:12–14).

  • “ ʻE tō ʻa e ngaahi tautea ʻa e ʻOtuá ki he kau angahalá” (vakai, Molomona 4:5).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Molomona 1:1. Ko e Foʻi Lea ko e Molomoná

Fakamanatu ange ki he kau akó naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ākonga Nīfaí ʻoku totonu ke ui ʻaki Hono Siasí ʻa Hono huafá (vakai, 3 Nīfai 27:1–12; vakai foki, vahe 46 ʻi he tohi lēsoni ko ʻení). Neongo ia, ʻoku tokolahi e kakai he ʻahó ni ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa e kupuʻi lea ko e “Siasi Māmongá” kae ʻikai ui ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí pea ui mo e Kāingalotú ko e Kau Māmonga.

  • Neongo ʻoku tau fie maʻu ange ke ui e hingoa totonu ʻo e Siasí, ka ko e hā ha ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo e foʻi lea ko e Molomoná? (Māmongá?)

ʻAi ke hoko ko e konga pē ʻo e fealēleaʻakí haʻo kole ki he kau akó ke nau kumi hake ki he peesi 399 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau ʻa e lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi pē ke nau taufetongi hono lau ʻo e ngaahi palakalafi ʻi he lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku ʻuhinga ai e ongo lea ko ʻení kiate kitautolu kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

Molomona 1–2. ʻOku Malava Pē ke Anga Māʻoniʻoni ʻi he Lotolotonga ʻo ha Faiangahala Lahi

Fakaʻaliʻali ha nusipepa ʻo e taimí ni ʻo kapau ʻe maʻu. Fakamahinoʻi ange ha ngaahi ʻuluʻi fakamatala ʻokú ne fakahā ʻa e faiangahala ʻi he māmaní, kae tokanga pē ke ʻoua naʻa taki e tokanga ʻa e kau akó ki ha faʻahinga meʻa te ne toʻo e takiekina ʻa e Laumālié. Mou aleaʻi nounou ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e kakai lalahi kei talavou ʻo e ʻaho ní.

Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé:

Kole ki he kau akó takitaha ke nau faʻu ha ʻuluʻi fakamatala ki ha ongoongo ʻo makatuʻunga ʻi he potufolofola takitaha. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ki he kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke vahevahe mai ʻenau ngaahi ʻuluʻi fakamatalá.

Fakamatala ange naʻe ʻi he lotolotonga ʻo e fuʻu faiangahala ko ʻení ha talavou ko Molomona ʻa ia naʻá ne maʻa mo sino mālohi. Fakaaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e Molomona 1:1–2, 15; 2:1–2.

  • Ko e hā e ngaahi ʻulungāanga lelei fakatāutaha naʻe maʻu ʻe Molomoná? ʻOkú ke pehē naʻe tokoniʻi fēfē ia ʻe he ngaahi ʻulungāanga lelei ko ʻení ke ne kei tauhi faivelenga ki he ʻOtuá?

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻo e pehē ke “[ʻahiʻahiʻi] pea [ʻiloʻi] ʻa e angalelei ʻa Sīsuú”? (Molomona 1:15).

Vahevahe ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií (1910–2008), ko e Palesiteni hono 15 ʻo e Siasí:

“Mou moʻui ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku mou moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fuʻu lahi ai ʻa e ʻulí. Kuo pau ke ʻoua naʻa mou ʻohifo kimoutolu ki ai. Kuo pau ke mou mavahe hake ʻo māʻolunga ange ai. Kuo pau ke mou maʻu ʻa e mālohi ke talaange ʻikai pea tuʻu ʻaliʻaliaki. ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou fai ʻeni, ʻe fakaʻamu mo kinautolu ʻoku nau fakaafeʻi kimoutolu ki heʻenau faʻahinga moʻuí naʻa nau moʻui foki mo kinautolu ʻo māʻolunga ange ʻi he ngaahi meʻa ko iá” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 716).

  • Ko e hā e meʻa kuó ne tokoniʻi koe ke ke kei moʻui angamāʻoniʻoni ʻi he lotolotonga ʻo e faiangahalá ʻi hotau kuongá ni?

  • Ko e hā e meʻa ʻe lava ke tau ako pea fakaʻaongaʻi mei he sīpinga ʻa Molomoná?

Molomona 2:10–14. “Naʻe ʻIkai Hoko ʻEnau Loto Mamahí ki he Fakatomala”

ʻAi ha toko taha ako ke ne lau ʻa e Molomona 2:10–14.

  • Ko e hā e ngaahi founga ʻoku kehekehe ai ʻa e loto mamahi naʻe fakaʻamu ki ai ʻa Molomoná mei he loto mamahi ko ia naʻá ne mamata ki aí?

Tokoniʻi e kau akó ke mahino kiate kinautolu naʻe ʻikai loto mamahi e kakaí ko haʻanau fakatomalaʻi e ngaahi meʻa kuo nau faí; naʻa nau loto mamahí he naʻe ʻikai ke nau fiefia ʻi he ngaahi nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi angahalá. Te ke lava ʻo ʻai e kau akó ke nau sio ki he lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele mo Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní he peesi 400–01 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

Molomona 2:14–15. “Kuo ʻOsi ʻa e ʻAho ʻo e ʻAloʻofá”

Fai e talanoa fakatātā fakaeonopooni ko ʻení: Naʻe lavea ʻa e vaʻe ʻo ha talavou lolotonga ʻene ngāue ʻi ha ngoueʻanga. Naʻá ne ketu atu ki honau ʻapí, faitoʻo e laveá, pea tokoto hifo ke mālōlō. Naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe heʻene tamaí ke sio ki ha toketā. Ka neongo ia, naʻe pehē pē ʻe he talavoú te ne lava pē ʻo faitoʻo hono laveá. Naʻe ʻalu pē ʻahó mo e fakaʻau ke kovi ange hono vaʻé pea lahi ange mo e langá, ka naʻe ʻikai pē ke ne fie ʻalu ia ki he toketaá. ʻI he efiafi ʻe taha naʻe kamata ke ne ongoʻi puke lahi. Naʻá ne fakatokangaʻi kuo takatakaʻuli hono vaʻé. Naʻá ne mofi lahi ʻaupito he efiafi ko iá pea valevalelau. Naʻá ne mālōlō he pongipongi pē hono hokó.

Kole ki he kau akó ke nau fakafelāveʻi ange ʻa e talanoa fakatātaá ki he Molomona 2:14–15. Fakakaukauʻi hano fai ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke aleaʻi:

  • Ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he talavoú (Ko e kau Nīfaí.)

  • Ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he tamaí? (Molomona.)

  • Ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he toketaá? (Ko e ʻEikí.)

  • Ko e fē taimi naʻe tōmui ai ki he talavoú? (Mahalo ko e taimi naʻe mofi lahi ai pea valevalelaú.) ʻOku felāveʻi fēfē ʻeni mo e kau Nīfaí?

  • Naʻe pehē ʻe Molomona “kuo ʻosi ʻa [e] ʻaho ʻo e ʻaloʻofá ki [he kau Nīfaí]” (Molomona 2:15). Ko e hā e meʻa ʻoku talamai ʻe he veesi 14 ko e ʻuhinga ia naʻa nau aʻu ai ki he tuʻunga ko ʻení?

ʻAi e kau akó ke nau sio ki he lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo he peesi 401 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Tokoniʻi e kau akó ke nau sio ki he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí mo ʻEne fakaʻamu ke tau fakatomalá ka kuo pau ke tau tafoki kiate Ia ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala. Naʻe ʻikai fakatomala ʻa e kau Nīfaí, pea naʻe ʻikai lava ke fakamolemoleʻi ʻa kinautolu. Fai hoʻo fakamoʻoní te tau lava ʻo maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e fakamolemolé ʻo kapau te tau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.

Molomona 3:17–22; 5:12–14. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha Fakamoʻoni Ia kia Kalaisi

Kole ki he kau akó ke nau tautau toko ua ʻo lau mo aleaʻi ʻa e Molomona 3:17–22. Hili hano ʻoange hanau taimi feʻunga, fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení pea fakaafeʻi kinautolu ke nau tali ʻo makatuʻunga ʻi heʻenau ngaahi fealeaʻakí:

  • Ko hai ʻoku lea ki ai ʻa Molomona ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • ʻI he veesi 21, ʻoku fakahā ai ʻe Molomona ʻa e ʻamanaki “ ʻe tui [ʻa kinautolu te nau lau ʻeni ʻi he kahaʻú] ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí.” Ko e hā e fekauʻaki ʻa e ongoongoleleí, ko e Tohi ʻa Molomoná, mo Sīsū Kalaisí?

Kole ki he kau akó ke nau toe fakamanatu ʻa e Molomona 3:20–22 pea lau foki mo e Molomona 5:12–14.

  • Ko e hā e ʻuhinga naʻe tohi ai ʻa Molomona mo e kau palōfita kehé?

  • Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke ke “tui ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí”?

  • Kuo fakamālohia fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā e ngaahi founga kuó ke mamata ai ki hono faitāpuekina ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻui ʻa e kakai kehé?

Molomona 4; 6. “ ʻE Tō ʻa e Ngaahi Tautea ʻa e ʻOtuá ki he Kau Angahalá”

ʻAi ke lau ʻe he kau akó ʻa e Molomona 4:5, 10–12.

  • Ko e hā ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení?

Talaange ki he kau akó te nau ako he taimí ni ki he ngaahi ola ʻo e tau fakamuimuitaha ʻa e kau Nīfaí—ko ha sīpinga ʻo e tō ʻa e ngaahi tautea ʻa e ʻOtuá ki he kau angahalá. ʻAi ke taufetongi e kau akó ʻi hono lau ʻo e ngaahi veesi ʻi he Molomona 6:11–15, pea fakatokangaʻi pe ko e kau Nīfai ʻe toko fiha naʻe tāmateʻi ʻi he tau ko ʻení. (Naʻe mate ai ha kau Nīfai ʻe toko 230,000 nai. Fakamahinoʻi ange naʻe mate mo ha tokolahi kehe—ʻoku ʻikai fakakau ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻa e kau tau Leimaná, pe ʻi ai ha lau ki he kakai fefine mo e fānau naʻe mate ʻi he ongo faʻahí fakatouʻosi ko e tupu mei he taú.)

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau ʻa e Molomona 6:16–22. Pe ko haʻo lau pē ʻe koe ʻa e ngaahi vēsí, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau muimui fakalongolongo pē ʻi heʻenau ngaahi folofolá.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau fakalongolongo pē ki he meʻa naʻá ne fakatupu ʻa e tō fakakātoa ʻa e puleʻanga ʻo e kau Nīfaí. Kole ange leva ke nau lau ʻa e Molonai 8:27 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:39.

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he talanoa ki he tō ʻa e puleʻanga ʻo e kau Nīfaí?

Fakaʻosi ʻaki e konga ko ʻení haʻo huluʻi ʻa e konga 19 ko e “O Ye Fair Ones,” ʻi he Book of Mormon DVD Presentations (nāunau fika 54011).

Molomona 5:22–24. ʻOku Tau ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

Fekau e kau akó ke kumi hake ki he lea ʻa ʻEletā W. Kuleiki Suiki he peesi 404–05 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó (ʻoku toe maʻu foki ʻi he DVD ʻoku ʻomai fakataha mo ʻení A). Fakamatala ange kimuʻa pea fai ʻe ʻEletā Suiki ʻa e lea ko ʻení, naʻá ne lau mai e ngaahi lea ko ʻeni mei he Molomona 5:23: “ ʻIkai ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku mou ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá? ʻIkai ʻoku mou ʻiloʻi ʻoku ʻiate ia ʻa e māfimafi kotoa pē?”

Kole ki he kau akó ke nau folahi honau ʻaofinimá ʻo sio ki ai lolotonga hoʻo lau e lea ʻa ʻEletā Suikí (pe lau ʻe ha taha ne ʻosi vahe ki ai).

ʻI he ʻosi ʻa e laukongá, kole ki he kau akó ke nau talamai ha kī mahuʻinga ʻe fā naʻe pehē ʻe ʻEletā Suiki ʻoku tau fie maʻu kae lava ke “tau tuku hotau nimá ʻi he [toʻukupu ʻo e ʻOtuá”]” pea “ongoʻi hono hiki hake kitautolu ʻi Hono lotolotongá ki ha ngaahi potu māʻolunga ʻe ʻikai ke tau lava ʻo aʻu ki ai ʻiate kitautolu pē.” Hiki he palakipoé ʻa e kī ʻe faá:

  • Ako

  • Fakafanongo

  • Fekumi ki he Laumālié

  • Lotu maʻu ai pē

Kole ki he kau akó ke nau tohiʻi e kī ko ʻeni ʻe faá. Poupouʻi kinautolu ke tuku hanau taimi kimuʻa he kalasi hono hokó ke nau fakafuofuaʻi ai ʻ a ʻenau moʻuí ʻi he ngaahi tafaʻaki takitaha ko ʻení.

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakahā ʻa hoʻo ʻamanaki ʻe muimui ʻa e kau akó ʻi he sīpinga ʻa Molomoná—te nau tuku ʻa kinautolu ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá mo feinga ke fai Hono finangaló.