‘Inisititiuti
Vahe 8: 2 Nīfai 4–8


Vahe 8

2 Nīfai 4–8

Talateú

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā kiate kitautolu “ ʻoku lahi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻuí” (“An Anchor to the Souls of Men,” Ensign, Oct. 1993, 70). Ko e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa lalahi taha ʻi he moʻuí, pehē ki he ngaahi meʻa fakafiefia tahá, ʻoku hoko mai ia mei hotau ngaahi fāmilí. ʻOku tau lau ʻi he 2 Nīfai 4–5 ʻo kau ki he fekuki ʻa e fāmili ʻo Līhaí mo e ngaahi faingataʻa naʻe kehe atu—naʻe fai ʻe ha niʻihi ʻo e fāmilí ha ngaahi fili fakapotopoto ʻo tupu mei ai ʻa e fiefiá, kae kei hokohoko atu pē ʻa e niʻihi ia ʻi he hala ki he mamahí. ʻOku tau lau ʻa e “saame ʻa Nīfaí” ʻa ia ʻoku ongo ki he lotó, ʻo tau vakai ai ki he founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke ikunaʻi ʻa e ngaahi vaivai fakatāutahá mo e ngaahi loto mamahí (vakai, 2 Nīfai 4:15–35). ʻOku tau mamata foki ki he meʻa naʻe fai ʻe Nīfai mo hono kakaí “ke nau nofo ʻi he fiefiá” (2 Nīfai 5:27). ʻI heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi vahe ko ʻení, ʻe lava foki ke tau moʻui pea hoko ʻetau ngaahi ngāué ko ha meʻa fakafiefiaʻoatu kitautolu ʻe heʻetau ngaahi ngāué ki he fiefiá. ʻI he 2 Nīfai 6–8 ʻoku tau lau ai ʻa e konga ʻo ha malanga ʻa e tokoua ʻo Nīfai ko Sēkopé, ʻo ne fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí pea mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • ʻOku ʻi ai ha ʻuhinga ke tau fiefia ʻi heʻetau falala ki he ʻEikí (vakai, 2 Nīfai 4:15–35).

  • ʻOku fakatokanga mai ʻa e ʻEikí ke tau mavahe mei he faiangahalá (vakai, 2 Nīfai 5:5–7).

  • ʻE toe fakafoki mai ʻa ʻIsileli ʻi he taimi te nau tui ai ki he Mīsaiá (vakai, 2 Nīfai 6–8).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

2 Nifai 4:3–9. ʻOku Faleʻi mo Tāpuakiʻi ʻe Līhai ʻa e Fānau ʻa Leimana mo Lēmiuelá

Fakaʻaliʻali ha tā mei homou fāmilí ʻoku ʻi ai ha ngaahi toʻu tangata kehekehe (ke ʻi ai ha fānau, mātuʻa, mo ha kui). ʻEke ki he kau akó ʻa e ivi tākiekina ʻe maʻu ʻe ha mātuʻa ʻofa, ngaahi kui, mo ha kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ki he fānaú. Fai e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:

  • ʻE lava fēfē ke tākiekina ʻe he mātuʻá ʻa e fānaú ki he leleí? ʻE lava fēfē ke tākiekina ʻe he ngaahi kuí ʻa e fānaú ki he leleí?

  • Kuo tākiekina fēfē koe ʻe he kau mēmipa ʻo homou fāmilí ki he leleí?

Fakamatalaʻi ange ʻoku kamata ʻaki ʻa e 2 Nīfai 4 ʻa hono faleʻi ʻe Līhai ʻa e niʻihi ʻo hono makapuná. Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau ʻa e 2 Nīfai 4:3–9. Fakakaukauʻi hano fai ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tataki ʻaki ha fealēleaʻaki:

  • Ko e hā e meʻa ʻoku akoʻi ʻe Līhai ki hono makapuná ʻi he veesi 4?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni ʻo e tauhi fānaú ʻoku akoʻi ʻe Līhai ʻi he veesi 5? Ko e hā e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá ke ʻohake ʻaki ʻenau fānaú ʻi he hala ʻoku totonu ke nau fou aí?

  • Ko e hā e talaʻofa naʻe fai ʻe Līhai ki he fānau ʻa Leimana mo Lēmiuela ʻi he veesi 7 mo e 9?

ʻE lava ke ke ʻai ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení hano lau ʻe ha taha ako ʻa e meʻa naʻe aʻusia ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingí he peesi 66–67 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

2 Nīfai 4:15–35. ʻOku ʻI ai ha ʻUhinga ke Tau Fiefia ʻi Heʻetau Falala ki he ʻEikí

Kole ki he kau akó ke nau fakamatala nounou ki ha taha ʻoku nau falala ki ai pea fakamatala e ʻuhinga ʻoku nau falala ai ki he tokotaha ko iá.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ola ʻo e falala ko ʻení?

Tuku ke lau ʻe he kau akó ʻa e 2 Nīfai 4:19–20 ke nau ʻiloʻi pe ko hai naʻe falala ki ai ʻa Nīfaí. Fakamatala ange te nau sio ki ha niʻihi ʻo e ngaahi ola ʻo e falala ʻa Nīfaí ʻi heʻenau fealeaʻaki ʻi he ngaahi veesi kehe ʻi he 2 Nīfai 4.

Fakaʻaliʻali ki he kau akó ha meʻa ʻokú ke mahuʻingaʻia ai. Fakamatala nounou ange ki he meʻa ko iá.

  • Te ke lava fēfē ʻo tala ʻoku ou mahuʻingaʻia he meʻá ni? (Mahalo te nau talaatu ko e ngaahi lea ʻokú ke fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi ʻakí, ʻa e anga hoʻo ala mo toʻo iá, pe ko e anga hoʻo sio ki aí.)

Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 4:15–16. Fakaafeʻi kinautolu ke nau kumi e meʻa naʻe mahuʻingaʻia ai ʻa Nīfaí. Hili iá pea tataki ha fealēleaʻaki, ʻo fai ai ha niʻihi pe ko hono kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e meʻa naʻe mahuʻingaʻia ai ʻa Nīfaí? (Ko e folofolá mo e “ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí.”) Te ke lava fēfē ʻo tala naʻá ne mahuʻingaʻia ʻi he ngaahi meʻa ko ʻení? (ʻE ala kau he ngaahi talí ʻa ʻene fiefia ʻiate kinautolú, ʻene fakalaulauloto maʻu pē ki aí, peá ne tohi ia maʻá e fānaú ni.)

  • Ko e hā e meʻa ʻe lava ke tau fai ke tau mahuʻingaʻia ai ʻi he ngaahi folofolá pea mo e ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí?

  • ʻOkú ke pehē naʻe tākiekina fēfē ʻe he ʻofa ʻa Nīfai ʻi he folofolá ʻa ʻene falala ki he ʻOtuá?

  • Ko e hā e ngaahi founga kuo tākiekina ai ʻe hoʻo ʻofa ʻi he ngaahi folofolá ʻa hoʻo falala ki he ʻOtuá?

ʻOku faʻa ui he taimi ʻe niʻihi ʻa e 2 Nīfai 4:15–35 ko e saame ʻa Nīfaí. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaafeʻi e kau akó ke nau huke hake ki he peesi 67 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó ke nau ako ʻa hono fakaʻuhingaʻi ʻo e foʻi lea ko e sāmé pea nau toki vahevahe leva e meʻa kuo nau akó.

Fakamatalaʻi ange ka tau lau fakalelei ʻa e saame ʻa Nīfaí, te tau lava ʻo sio ki he meʻa naʻe fai ʻe Nīfai ki hono ngaahi vaivaí mo hono ngaahi loto mamahí. ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe he ngaahi lea ʻa Nīfaí lolotonga ʻetau ngāue ki hotau ngaahi vaivaí mo hotau ngaahi loto mamahí.

Hiki e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he palakipoé, kae tuku pē ʻa e ngaahi fakamatala ʻoku haʻi atú:

2 Nīfai 4.

15–16 (Naʻá ku fiefia ʻi he ngaahi folofola ʻa e ʻEikí.)

17–19 Ka neongo ia … (ʻoku ou mamahi ko ʻeku ngaahi angahalá.)

19–25 Ka neongo ia … (ʻoku ou ʻiloʻi kuo tāpuekina au ʻe he ʻOtuá, tataki au, pea fakafonu ʻaki au ʻa ʻEne ʻofá.)

26–27 Ko ia, … ko e hā … (ʻoku ou kei faiangahala aí?)

ʻI he veesi 15–27, ʻoku fakahā ai ʻe Nīfai ʻa e ngaahi taimi naʻá ne fiefia mo loto mamahi ai ʻi heʻene ngaahi ongo fakalaumālié. ʻAi ke taufetongi e kau akó ʻi hono lau ʻo e ngaahi vēsí ni. Kole ki he kau akó ke nau fokotuʻu mai ha ngaahi fakamatala ki he seti takitaha ʻo e ngaahi vēsí ʻokú ne fakamatala fakanounouʻi e ngaahi ongo ʻa Nīfaí. ʻOku haʻi atu ʻa e ngaahi fakamatala ʻe lava ke ʻomaí ʻi ʻolunga.

Kole ki he kau akó ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 4:29–35 ke ʻiloʻi pe naʻe maʻu fēfē ʻe Nīfai ʻa e mālohi ke fehangahangai mo hono ngaahi faingataʻaʻiá.

  • Naʻe pehē ʻe Nīfai kuó ne falala ki he ʻEikí pea te ne falala ki he ʻEikí ʻo taʻengata (vakai, veesi 34). ʻE lava fēfē nai ke tokoniʻi kitautolu he taimí ni ʻe heʻetau ako ke falala ki he ʻEikí ke tau fakatupulaki ha tui ʻoku lahi angé?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ʻa e founga kuo nau falala ai ki he ʻEikí ʻi he kuohilí pea mo e founga kuo nau mamata ai ki hono faitāpuekina kinautolú.

2 Nīfai 5:5–7. ʻOku Fakatokanga Mai ʻa e ʻEikí Kiate Kitautolu ke Tau Mavahe mei he Faiangahalá

Ka ʻoku maʻu ʻa e fakatātā ʻo e Mavahe ʻa e Fāmili ʻo Līhaí mei Selusalemá (nāunau fika 62238; Ngaahi Fakatātā ʻo e Ongoongolelei 301), pea fakaʻaliʻali ki hoʻo kau akó. Fakamatala ange ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātaá.

ʻĪmisi
Ko e mavahe ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Selusalemá

Scott Snow, © 1981 IRI

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ai ke mavahe ʻa e fāmili ʻo Līhaí mei Selusalemá?

Kole ki he kau akó ke nau talamai e hingoa ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui kehe pe ha falukunga kakai ʻi he ngaahi folofolá naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke nau mavahe mei he ngaahi feituʻu faiangahalá. Mahalo ʻe talaatu ʻe he kau akó e hingoa ʻo kinautolú ni: ʻĒpalahame (vakai, ʻĒpalahame 1–2), Mōsese (vakai, ʻEkesōtosi 3), mo e ʻuluaki Tuʻi ko Mōsaiá (vakai, ʻAmenai 1:12).

Fakamatala ange naʻe taimi siʻi pē ʻa e mālōlō ʻa Līhaí pea fekau ʻe he ʻEikí kia Nīfai mo hono kakaí ke nau toe mavahe—ke nau mavahe he taimi ko ʻení meiate kinautolu naʻe faiangahala ʻi heʻenau kulupú. Fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau ʻa e 2 Nīfai 5:1–7.

  • Ko e hā e ngaahi fakaikiiki ʻoku tau ʻilo ʻo kau ki he mavahe ʻa Nīfaí ʻi heʻetau lau e ngaahi veesi ko ʻení?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne hiki e ngaahi tali ʻa e kau ako kehé ʻi he palakipoé. ʻE meimei tatau pē ʻa e ngaahi talí mo e lisi ko ʻení:

  • Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí kia Nīfai.

  • Naʻe fie maʻu ke hola ʻa Nīfai ki he feituʻu maomaonganoá.

  • Naʻá ne ʻave mo ia ʻa kinautolu kotoa pē naʻe fie ʻalu mo iá.

  • Ko kinautolu naʻe ʻalú, naʻa nau tui ki he ngaahi fakatokanga mo e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá.

  • Naʻa nau fononga ʻi ha ngaahi ʻaho lahi kae ʻoua kuo nau maʻu ha feituʻu foʻou ke nofo ai.

Fakamatala ange naʻe mei ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki e moʻui ʻa Nīfaí kapau naʻe ʻikai ke ne fai ki he fakatokanga ʻa e ʻEikí ke holá. Kapau he ʻikai ke tau tokanga ki he ngaahi fakatokanga ʻa e ʻEikí, mahalo he ʻikai fakamanavahē ia ki heʻetau moʻui fakamatelié, ka ʻe fakatuʻutāmaki ia ki heʻetau moʻui fakalaumālié.

Kole ki he kau akó ke nau vakai ki he ngaahi lea he palakipoé.

  • ʻE fekauʻaki fēfē nai e ngaahi lea ko ʻení mo ʻetau ngaahi feinga ke hola mei he faiangahalá?

ʻE lava ke ke hiki e ngaahi talí he palakipoé. ʻOku hā atu ʻi lalo ha ngaahi tali ʻe niʻihi te nau ʻoatu:

  • Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí kia Nīfai. ʻOku faʻa fakatokanga mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi ha ngaahi fakatuʻutāmaki.

  • Naʻe fie maʻu ke hola ʻa Nīfai ki he feituʻu maomaonganoá. Kuo ʻosi fakatokanga mai kiate kitautolu ke tau hola mei he faiangahalá.

  • Naʻá ne ʻave mo ia ʻa kinautolu kotoa naʻe fie ʻalu mo iá. Kuo faleʻi kitautolu ke tau feohi mo e ngaahi kaungāmeʻa lelei ʻoku tau tui tataú.

  • Naʻe tui ʻa kinautolu naʻe ʻalú ki he ngaahi fakatokanga mo e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá. Kuo faleʻi kitautolu ke tau tokanga ki he ngaahi lea ʻa ʻetau mātuʻá, kau takí, mo e palōfitá.

  • Naʻa nau fononga ʻi ha ngaahi ʻaho lahi kae ʻoua kuo nau maʻu ha feituʻu foʻou ke nofo ai. Taimi ʻe niʻihi ko e feinga lahi ia ʻoku tau faí ke fakahoko ʻa e meʻa kuo ueʻi kitautolu ke faí.

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauʻi ʻa e ngaahi faingataʻa te nau ala fehangahangai mo ia ʻi ha taha pe toe lahi ange ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení: ngaahi kaungāmeʻá, ngaahi paati fakafiefiá, taimi ʻataá, ngāué, ʻapiakó, televīsoné, heleʻuhilá, ʻInitanetí, mūsiká, ʻū tohí, mo e ngaahi makasiní.

  • ʻE fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e hola mei he faiangahalá ki he ngaahi faingataʻa ko ʻení?

  • Ko e hā e meʻa naʻe mole mei he kau muimui ʻo Leimana mo Lēmiuelá ʻi he taimi naʻe mavahe ai ʻa Nīfai meiate kinautolú? (ʻE ala kau he ngaahi talí ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ngaahi ouau fai fakamoʻuí, fakahaá, ngaahi folofolá, mo ha palōfita.)

  • Ko e hā e meʻa ʻoku mole mei he kakaí he ʻahó ni ʻi he taimi ʻoku nau fakamavaheʻi ai kinautolu mei he palōfitá?

  • Fakatatau ki he Hilamani 13:14, ko e hā mo hano toe kaunga kovi ki he kakai faiangahalá ʻi he taimi ʻe hiki kātoa ai e kakai anga māʻoniʻoní mei ha kolo?

Te ke lava ʻo fakamatala fakanounou ʻaki hano fekau e kau akó ke nau vakai ki he lea ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti he peesi 69 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

2 Nīfai 5:7–18, 26–27. Naʻe Nofo ʻa e Kakai ʻo Nīfaí ʻi he Fiefia

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 5:7–18, 26–27. Kole ange ke nau kumi e ngaahi meʻa naʻe fai pe maʻu ʻe he kakai Nīfaí ne tokoni ki heʻenau fiefiá. Hili hono tuku ange ha ngaahi miniti siʻi ke lau ai ʻe he kau akó, kole ange ke nau vahevahe mai ʻa e meʻa kuo nau maʻú.

Kole ki ha taha ako ke ne lau ʻa e lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī he peesi 70 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó.

  • Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fiefiá ʻokú ke mamata ki ai ʻi he lea ko ʻení?

  • Ko e hā hano fakaʻaongaʻi ʻoku lava ke ke mamata ki ai ʻi hoʻo moʻuí?

2 Nīfai 6–8. ʻE Toe Fakafoki Mai ʻa ʻIsileli ʻI he Taimi te Nau Tui ai ki he Mīsaiá

ʻOku ʻi he ngaahi vahe ko ʻení ha konga ʻo ha malanga ʻa e tokoua ʻo Nifai ko Sēkopé, kau ai ha ngaahi kikite ʻa ʻĪsaia. Tokoni ki he kau akó ke mahino ko e ngaahi akonaki ko ʻení ʻoku fakataumuʻa ia ki he “fale kotoa ʻo ʻIsilelí” (2 Nīfai 6:5).

Fakaʻaliʻali ki he kau akó ha seti meʻa-puke-tohi. ʻEke ange pe ko e hā e taumuʻa ʻo e ongo meʻa-puke-tohí. (ʻOkú na pukepuke ʻa e ngaahi tohi mo e ngaahi meʻa kehe pē ʻoku fokotuʻu ʻi hona vahaʻá.) Fakamatalaʻi ange ʻoku faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he kau faiakó ha “ngaahi meʻa-puke-tohi” ke akoʻi ʻaki ha lēsoni. Ko e ngaahi meʻa-puke-tohi ko ʻení ko e talateu ia mo hono fakamatalaʻi fakanounou ʻo e lēsoní. ʻI he 2 Nīfai 6–8, ʻoku akoʻi ai ʻe Sēkope mei he ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá. ʻOkú ne fakakau ha ongo meʻa-puke-tohi ʻi he ngaahi akoʻi ko ʻení ke tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻokú ne fie maʻu ke tau akó.

ʻE lava ke maʻu e talateu ʻo e meʻa-puke-tohi ʻa Sēkopé ʻi he 2 Nīfai 6. Kole ki ha tokotaha ke ne lau ʻa e 2 Nīfai 6:4–5.

  • Ko e hā e ngaahi vahaʻataimi naʻe pehē ʻe Sēkope te ne akoʻí?

  • Fakatatau kia Sēkopé, ko e hā naʻe mahuʻinga ai e ngaahi akonaki ʻa ʻĪsaiá ki he kakaí?

Ko e fakamatala fakanounou ʻo e meʻa-puke-tohi ʻa Sēkopé ʻoku ʻi he 2 Nīfai 9:1–3. Lau e ngaahi veesi ko ʻení mo e kau akó. Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ha ngaahi ʻuhinga naʻe vahevahe ai ʻe Sēkope ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá.

  • ʻE lava nai ke tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe ha mahino ʻa e ngaahi meʻa-puke-tohí ni ʻi heʻetau lau ʻa e 2 Nīfai 6–8?

Hiki ʻi he palakipoé ʻa e Hisitōlia mo e Ikuʻanga ʻo e Kakai Siú mo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí. Fakamatala ʻe lava ke fokotuʻutuʻu e ngaahi akonaki ʻa Sēkopé ʻi he ongo faʻahinga ko ʻeni ʻe uá.

Hisitōlia mo e Ikuʻanga ʻo e Kakai Siú

Hiki e ngaahi ʻaho mo e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó, naʻe toʻo ʻa e niʻihi mei he fakahokohoko he peesi 635–45 ʻi he Bible Dictionary, he palakipoé ʻi lalo he ʻuluʻi tohi ko e Hisitōlia mo e Ikuʻanga ʻo e Kakai Siú. (Te ke lava ʻo hiki e ngaahi meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé pe ʻi ha pousitā kimuʻa pea fai e kalasí.) ʻOua leva ʻe tohiʻi e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia ʻoku haʻi atú.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 6:6–11 pea ʻai ke ʻiloʻi pe ko e veesi fē ʻoku hoa mo e meʻa fē naʻe hokó. ʻE ʻi ai e ngaahi veesi ia ʻe lahi hake he lea ʻe tahá ʻe hoa mo iá. Kole ki ha taha ke ne tānaki atu ki he lisí ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻe fokotuʻu atu ʻe he kau akó.

Hisitōlia mo e Ikuʻanga ʻo e Kakai Siú

  • 587 K.M.—Kapa ʻo Selusalemá (veesi 8)

  • 537 K.M.—Tuʻutuʻuni ʻe Kōlesi ke foki mai ʻa e kau Siú (veesi 9)

  • T.S. 30–33—Ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi māmaní (veesi 9)

  • T.S. 33—Tutuki ʻo Sīsū Kalaisí (veesi 9)

  • T.S. 70—ʻĀkoloʻi mo hono kapa ʻo Selusalemá, hoko ai mo hono toe fakamoveteveteʻi ʻo e kau Siú (veesi 10–11)

  • Kole ki he kau akó ke nau toe sio ki he 2 Nīfai 6:11. Ko e hā e meʻa ʻe tupu mei ai hano tānaki fakataha ʻo e fale ʻo ʻIsilelí? (ʻI he taimi te nau ʻiloʻi ai ʻa honau Huhuʻí, ʻe tānaki fakataha kinautolu ki he ngaahi fonua ʻo honau tofiʻá. Ke maʻu ha ngaahi fakamatala ki hono ʻuhinga ʻo e ʻiloʻi ʻe he fale ʻo ʻIsilelí honau Huhuʻí, vakai, 1 Nīfai 15:14–16; 2 Nīfai 30:7.)

ʻOange ki ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e ʻuluʻi fakamatala ki he 2 Nīfai 7. Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻi he vahe ko ʻení ʻa e kikite ʻa ʻĪsaia ʻo kau ki he ngāue fakafaifekau mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e 2 Nīfai 7:2, 4–8. Kole ange ke nau kumi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻi he kikite ko ʻení ʻoku nau tomuʻa fakahā mai e meʻa ʻe lea ʻaki, fakahoko, pe aʻusia ʻe he Mīsaiá. Aleaʻi pe naʻe anga fēfē hono fakahoko ʻa e kikite ko ʻení lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ongo ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi vēsí ni ʻo kau ki he Fakamoʻuí.

Lau mo e kau akó ʻa e 2 Nīfai 8:17–23. Talaange ʻoku fakamatala e ngaahi veesi ko ʻení ʻo kau ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he kahaʻú.

  • Fakatatau ki he lau ʻa e veesi 18, ko e hā e meʻa he ʻikai ke maʻu ʻe he kau Siú? (ʻIkai ke maʻu ha taha ke tataki ʻa kinautolu.)

  • ʻI he veesi 21–23, ko e hā e meʻa ʻoku talaʻofa ʻa e ʻEikí ke fai maʻa Hono kakaí? (ʻOkú Ne talaʻofa te Ne toʻo atu honau fakamamahí—“ ʻa e ipu ʻo e tautea fakamamahí, ʻa e toka ʻo e ipu ʻo [Hono] houhaú”—ʻo ʻai ia kiate kinautolu ʻoku fakamamahiʻi kinautolú.)

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí

Ke tokoni ke sio e kau akó ʻoku fakamatala ʻa e 2 Nīfai 8 ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e ʻuluʻi fakamatala ʻo e vahé. Hili iá pea vahe kinautolu ki ha kulupu ʻe ua. ʻOange ki he kulupu ʻe taha ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 8:1–2, 7–8, 12, 24–25, ʻo kumi ʻa e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení:

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e faleʻi ʻi he ngaahi vēsí ni ke tau kau mo kinautolu ʻoku tānaki fakataha mai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?

Vahe ki he kulupu ʻe tahá ke nau lau ʻa e 2 Nīfai 8:3–6, 11, ʻo kumi ʻa e ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení:

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe heʻetau manatuʻi e ngaahi tāpuaki ko ʻeni ne talaʻofa ʻakí ke tau kei faivelenga ai pē lolotonga e ngaahi taimi ʻo e ʻahiʻahí?

ʻOsi pē ha miniti ʻe fā pe nima pea fehuʻi ki he kau akó ʻa e meʻa kuo nau akó.

  • Ko e hā e fekauʻaki ʻa e ngāue fakafaifekaú mo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí? (Tokoni ke mahino ki he kau akó ko e konga kinautolu ʻo hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻi he taimi ʻoku nau fakaafeʻi ai honau kaungāmeʻá mo e ngaahi ʻofaʻangá ke ako lahi ange ki he ongoongoleleí.)

Vahevahe ange ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

[“Ko e hā naʻe fakamoveteveteʻi ai ʻa ʻIsilelí? … Naʻe fakamoveteveteʻi ʻetau ngaahi kui ʻIsilelí koeʻuhí ne nau fakafisingaʻi ʻa e ongoongoleleí, ʻuliʻi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, siʻaki ʻa e siasí, pea mavahe mei he puleʻangá. Naʻe fakamoveteveteʻi kinautolú he naʻa nau tafoki mei he ʻEikí, hū ki he ngaahi ʻotua loi, pea ʻaʻeva ʻi he ngaahi hala kotoa pē ʻo e ngaahi puleʻanga hītení. Naʻe fakamoveteveteʻi kinautolú he naʻa nau siʻaki ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahamé, molomoloki e ngaahi ouau māʻoniʻoní ʻi honau lalo vaʻé, pea fakafisingaʻi ʻa e ʻEiki Sihová, ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsuú, ʻa ē ne fakamoʻoniʻi ʻe hono kotoa ʻo honau kau palōfitá. Naʻe fakamoveteveteʻi ʻa ʻIsilelei koeʻuhí ko ʻenau hē mei he moʻoní. Koeʻuhí ko ʻenau faiangahalá mo ʻenau angatuʻú, naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻi hono houhaú, ʻo fakamoveveteʻi kinautolu ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai hītení ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní.

“Ko e hā leva ʻa e meʻa ʻoku kau ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí? ʻOku kau ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ʻa e tui mo hono tali pea moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa kotoa pē naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki hono kakai fili ʻi he kuonga muʻá. ʻOku kau ai ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa e fakatomalá, ʻa e papitaiso pea maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea mo hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku kau ai ʻa e tui ki he ongoongoleleí, kau ki he Siasí, mo e haʻu ki he puleʻangá. ʻOku kau ai ʻa e maʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, fakakoloaʻi ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolungá, pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé, ʻo fakafou ʻi he ouau ʻo e mali fakasilesitialé” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 515).

Fakamoʻoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí, ki hotau faingamālie ke tānaki fakataha ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo Hono Siasí, pea mo hotau faingamālie ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke kau ki he tānakí.