‘Inisititiuti
Vahe 1: Ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú


Vahe 1

Ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú

Talateú

ʻOku ʻoatu ʻe he lēsoni ko ʻení ha faingamālie ke ke fokotuʻu ai ʻa e faʻahinga ongo ki he kotoa ʻo e ngaahi lēsoní. ʻOku mahuʻinga ʻa hoʻo fakamoʻoni fakatāutahá pea mo hoʻo loto vēkeveké ʻi hoʻo ngaahi fealēleaʻaki mo e kau akó ʻo fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau moʻuí. Poupouʻi e kau akó ke nau fieinua ki he ngaahi moʻoni fakalaumālie ʻi he tohi folofola toputapú ni. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi hotau hisitōliá pea ʻoku ʻikai mo ha meʻa ʻi heʻetau pōpoakí e mahino vave ange ʻi heʻetau fakahā taʻetūkua ko e folofola ʻa e ʻOtuá ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he meʻá ni te tau tuʻu taʻeueʻia ai” (“Moʻoni pe Loi,” Liahona, Sune 1996, 48).

Ngaahi Tokāteline mo ha Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni

  • Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi.

  • Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú.

  • Kuo fakamoʻoniʻi ʻe ha kau fakamoʻoni tokolahi ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • ʻOku tau ofi ange ki he ʻEikí ʻi heʻetau ako e Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko e Tohi ʻa Molomoná Ko ha Fakamoʻoni Ia ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau sio ki heʻenau ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke maʻu ʻa e ʻuluʻi fakamatala: “Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi.” Pe pukepuke hake ha tatau ʻoku hā ai ʻa e ʻuluʻi fakamatalá.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke toe ʻi ai ha fakamoʻoni ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisi? (Vakai, T&F 6:28; Mātiu 18:16.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e foʻi lea ko e fakamoʻoní, fakakaukau angé ke fakaafeʻi kinautolu ke nau lau e ongo lea ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka mo Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ʻi he peesi 6–7 ʻo e tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. ʻOku maʻu foki ʻa e lea ʻa Palesiteni Penisoní ʻi he DVD ʻoku ʻoatu fakataha mo ʻení A.

Peesi Talamuʻakí

Kole ki he kau akó ke huke ki he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku kamata ʻaki e peesi ko ʻení e ngaahi lea “Ko e Tohi ʻa Molomoná, ko ha fakamatala naʻe hiki ʻe he nima ʻo Molomoná ki he ngaahi peleti naʻe toʻo mei he ngaahi peleti ʻa Nīfaí.” Fakamatalaʻi ange naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e peesi ko ʻení mei he ngaahi lauʻi peleti koulá (vakai, peesi 4 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó). Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo pē e palakalafi ʻuluakí, ʻo nau kumi ʻa e fakamatala ko ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e natula ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakahoko ha maná. Kole ange ke nau vahevahe mai e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā ha meʻa ʻe ua pe tolu ʻokú ke ako mei he palakalafi ʻuluaki ʻo e peesi talamuʻakí?

Tohiʻi ʻa e fakalotoʻi ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo pē ʻa e palakalafi hono ua ʻi he peesi talamuʻakí, ʻo nau kumi e tali ki he fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e meʻa naʻe fie maʻu ʻe kinautolu naʻa nau hiki e Tohi ʻa Molomoná ke fakalotoʻi ki ai ʻa māmaní?

Hili hono tali ʻe ha tokotaha ako ʻa e fehuʻi ko ʻení, ʻe fie maʻu ke ke fakamatalaʻi ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea Kalaisí ko e “tokotaha kuo pani” ʻi he lea faka-Kalikí. ʻOku ʻuhinga ʻa e Mīsaiá ʻi he lea faka-Hepeluú ko e “tokotaha kuo pani.” Naʻe tuʻo taha ʻa e ui ʻe Līhai ʻa Sīsū Kalaisi “ko ha Mīsaia, pe ʻi hono fakalea ʻe tahá, ko ha Fakamoʻui ʻo e māmaní”(1 Nīfai 10:4). Ko ia, ʻi heʻetau pehē ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ko Ia ʻa e Tokotaha naʻe pani ke Ne fakahaofi ʻa kitautolú.

  • Kuo fakalotoʻi fēfē nai koe ʻe he Tohi ʻa Molomoná ko Sīsū ʻa e Kalaisí?

Kole angé ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi konga folofola mei he Tohi ʻa Molomoná kuó ne fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ke fakalotolahiʻi ai kinautolu ke vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻi heʻenau tali ʻa e fehuʻi ko ʻení. Fakaafeʻi kinautolu ke nau tautau toko ua pe fakakulupu iiki ʻo vahevahe ai ʻenau ngaahi fakakaukaú, pea nau taufetongi hono lau ʻa e ngaahi konga folofolá mo fakamatalaʻi hono ʻuhinga naʻa nau fili ai e ngaahi konga folofola ko iá.

ʻE ʻi ai pē e taimi ʻi he fealēleaʻaki ko ʻení te ke fie vahevahe ai ha konga folofola ʻe taha pe ua mei he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia kuó ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoní ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. Talaange ki he kau akó ʻokú ke ʻamanakí ke tokoniʻi kinautolu ʻi he lolotonga e kalasi ko ʻení ke fakamālohia ʻenau ngaahi fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo Sīsū Kalaisí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lea ʻaki e ngaahi foʻi lea ʻoku puliá lolotonga hoʻo lau e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení:

Ko e ʻe hongofulu naʻe molé (faʻahinga)

Ko e vaʻakau ʻo mo e vaʻakau ʻo (Siutá, Siosefá)

Ko ʻĒpalahame, ʻAisake, mo (Sēkope)

mo e kote lanu kehekehé (Siosefa)

Ko e fonua (ʻo e talaʻofá)

Kole ki he kau akó ke nau talaatu pe ko e hā e meʻa ʻoku faitatau ai e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení. Tokoniʻi kinautolu ke nau sio ʻoku fehokotaki e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení mo e fale ʻo ʻIsilelí, ʻa e kakai ʻo e Fuakava ʻa e ʻEikí.

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻo e kupuʻi lea ko e “fale ʻo ʻIsilelí”?

Ke fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e tefitó ni, fakakaukau angé ke ke fakaʻaongaʻi e ongo ʻuluaki fakamatala ʻoku fakaʻilongaʻi atu ʻi he “ ʻOku Fakapapauʻi Mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Fuakava ʻa e ʻOtuá mo ʻIsilelí” he peesi 6 ʻi he tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó. Fakapapauʻi ʻoku mahino kiate kinautolu ko e konga kinautolu ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau kau ki he Siasi ʻo e ʻEikí.

Kole ki he kalasí ke nau toe vakai ki he palakalafi hono ua ʻo e peesi talamuʻakí, ʻo kumi e meʻa ʻe ua ʻoku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná e kāingalotú ʻo kau ki he fale ʻo ʻIsilelí. (“Ke fakahā ai ki he toenga ʻo e Fale ʻo ʻIsilelí ʻa e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo fai ʻe he ʻEikí maʻa ʻenau ngaahi tamaí; pea ke nau ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí, ke ʻoua naʻa kapusi atu ʻa kinautolu ʻo taʻengata.”)

  • ʻOkú ne tokoniʻi fēfē nai kitautolu ke tau ako ʻo ʻiloʻi e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo fai ʻe he ʻEikí maʻa ʻEne kakai ʻo e fuakavá ʻi he kuohilí?

ʻOku tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:29–31 ke mahino ʻetau fehokotaki mo e kakai ʻo e fuakavá ʻi he kuohilí?

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e founga ʻoku fakapapauʻi mai ʻaki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí mo Hono kakaí, ʻe lava ke ke kole ange ke nau fakaava hake ʻenau ngaahi tohi lēsoni ʻa e tokotaha akó ki he peesi 6. Kole ki ha taha ke ne lau e lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikií. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatala ʻi heʻenau lea pē ʻanautolu ʻa e meʻa naʻe akoʻi mai ʻe ʻEletā Makongikī ʻo kau ki he ngāue ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

Fokotuʻu ange ki he kau akó ke nau fekumi ki he ngaahi akonaki fekauʻaki mo e ngaahi fuakava kuo fai ʻe he ʻEikí mo e fale ʻo ʻIsilelí lolotonga ʻenau ako ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he kalasi ko ʻení. Fakaafeʻi foki kinautolu ke nau fakalaulauloto ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi fuakavá ni ʻi heʻenau moʻui fakatāutahá.

Kole ki he kau akó ke nau lau e laine fakaʻosi ʻe tolu ʻo e peesi talamuʻakí, ʻo kumi e fakatokanga ʻa e ʻEikí.

  • Ko e hā e meʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻe he fakatokangá ni ʻo kau kiate kinautolu ʻoku nau fakaangaʻi e Tohi ʻa Molomoná?

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e Maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻEtau Tui Fakalotú

Tā he palakipoé ha fakatātā faingofua pē ʻo ha ʻāleso ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi laló. ʻAi ke ʻiloʻi e maka-tuʻu-lotó, ʻa ia ʻoku valivali atu ʻi he fakatātaá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi hono mahuʻinga ʻo ha maka-tuʻu-loto.

ʻĪmisi
maka-tuʻu-lotó

Kole ki he kau akó ke nau kumi hake e talateu ki he Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi ha tokotaha ʻo kinautolu ke ne lau e palakalafi hono onó.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga naʻe fakatatau ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha maka-tuʻu-lotó?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai e Tohi ʻa Molomoná ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí?

  • ʻOku tākiekina fēfē nai ʻe heʻetau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ʻa ʻetau fakamoʻoni ki he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e ongoongoleleí?

Mahalo pē te ke fie fakakau ko e konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení hano lau ʻe he kau akó ʻa e ongo palakalafi fakamuimuitaha ʻi he talateú. Te ke fie maʻu foki ke nau lau mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:8–12.

  • ʻE tokoni fēfē nai hano maʻu ʻo ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ke ʻiloʻi ʻe he kakaí ko e palōfita moʻoni ʻa Siosefa Sāmita pea mo e Siasi moʻoní ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

Vahevahe hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e anga e hoko ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

Kuo Fakamoʻoniʻi ʻe ha Kau Fakamoʻoni Tokolahi ʻa Hono Moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Tohiʻi he palakipoé ʻa e 2 Nīfai 27:12–14; ʻEta 5:2–4. Fakaafeʻi e kalasí ke nau lau fakalongolongo pē ʻa e ngaahi veesi ko ʻení mo kumi hono ʻuhinga naʻe tuku mai ai ʻe he ʻEikí ha kau fakamoʻoni ki he ngaahi lauʻi peleti koulá. Kole ki he kau akó ke vahevahe mai e meʻa kuo nau maʻú.

Fakaafeʻi e vaheua ʻe taha ʻo e kalasí ke nau lau fakalongolongo pē e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, pea lau fakalongolongo ʻe he vaeua ʻe tahá e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú. Kole ange ke nau kumi e tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā e meʻa naʻe sio ki ai e kau fakamoʻoni ko ʻení?

  • Naʻe fakahā fēfē ʻa e ngaahi lauʻi peletí kiate kinautolú?

Hili hono vahevahe ʻe he kulupu takitaha ʻene ngaahi tali ki he ongo fehuʻí ni, kole ki he kalasí fakakātoa ke nau aleaʻi e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā hono mahuʻinga ʻo hono fakakau ʻo e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení ʻi he konga ki muʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Mahalo te ke fie vahevahe ange ʻa e fakamoʻoni ko ʻeni ʻa Tēvita Uitemaá, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú:

“Naʻe hoko ʻeni ʻi Sune, 1829—ʻi he konga ki mui ʻo e māhiná. … Naʻe ʻikai ko e ngaahi lauʻi peleti pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻa mau mamata ki aí, ka mo e ngaahi lauʻi peleti palasá, ngaahi lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa ʻEtá, ngaahi lauʻi peleti naʻe hiki ai e ngaahi lekooti ʻo e faiangahala mo e ngaahi kautaha fufū ʻa e kakai ʻo e māmaní ʻo aʻu ki he taimi naʻe tongi ai kinautolú, pea mo e ngaahi lauʻi peleti lahi kehe pē. … hangē naʻe ʻi ai ha fakahokohoko ʻo ha ngaahi lekooti pe ngaahi lauʻi peleti aí, mavahe pē ia mei he ngaahi lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pehē foki ki he heletā ʻa Lēpaní, ko e ngaahi meʻa fakahinohinó—hangē ko e meʻa fuopotopoto naʻe maʻu ʻe Līhaí, Ongo Meʻa Liliu Leá [ʻa e ʻUlimí mo e Tumemí]. Ne u mamata ki he ngaahi meʻá ni … , pea ne u fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí, ʻo mahino ange ia ʻi haʻaku fanongo ki ha toe meʻa pē ʻi heʻeku moʻuí, naʻá Ne fakahā mai naʻe liliu ʻa e ngaahi lekooti ʻo e ngaahi lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (ʻi he George Reynolds, “History of the Book of Mormon,” Contributor, Aug. 1884, 403).

Talaange ki he kau akó naʻe fakamoʻoniʻi tonu pē ʻe he ʻEikí ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kole ki ha taha ako ke ne lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:6. Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe haʻanau ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo fekauʻaki mo e veesi ko ʻení.

Fakamatalaʻi ange kuo lauimiliona ʻa e kakai kuo nau maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná talu mei he kamataʻanga hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke vahevahe ai mo ha niʻihi kehe hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

Vahevahe e kalasí ke nau tautau toko ua. Kole ki he kau akó ke nau toe vakai ki he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná mo ha niʻihi ʻo e ngaahi konga folofola ʻoku nau manako taha ai ʻi he tohí, mo nau fakakaukauʻi pe ko e hā ha meʻa te nau lea ʻaki ke fakafeʻiloaki ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ki ha taha kehe. Mahalo te nau fie fakaʻilongaʻi e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi heʻenau folofolá. Hili hono ʻoange ha taimi feʻunga ʻo e kau akó ke fai ai ʻení, kole ange ke nau vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo honau ngaahi hoá.

Kole ki ha toko taha pe toko ua ke vahevahe ʻena ongó fekauʻaki mo ha taimi naʻá na foaki ai e Tohi ʻa Molomoná ki ha taha. Pe kole ange ke na fakamatala ki ha taimi naʻe foaki ange ai ʻe ha taha ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomona kiate kinaua.

ʻOku Tau ʻUnuʻunu ʻo Ofi Ange ki he ʻEikí ʻi he Taimi ʻOku Tau Ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Faʻa Lotú

Tataki e tokanga ʻa e kau akó ki he palakalafi hono ono ʻi he talateu ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOange ha taimi feʻunga ke fakakaukau ai e kau akó ki ha ngaahi talanoa, ngaahi kaveinga, mo ha ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná kuó ne tokoniʻi kinautolu ke nau “ofi ange ki he ʻOtuá.” Ka fie maʻu ʻe he kau akó pea tuku ke nau hiki ʻenau ngaahi fakakaukaú.

  • Ko e hā e ngaahi talanoa, ngaahi kaveinga, pe ngaahi akonaki naʻá ke fakakaukau ki aí? Ko e hā e ngaahi founga ʻe ʻave ai koe ʻe he ngaahi talanoa, kaveinga, pe ngaahi akonaki ko ʻení ke ke ofi ange ai ki he ʻOtuá?

ʻE lava pē ke ke fili ha niʻihi ʻo e ngaahi talanoa, ngaahi kaveinga, pe ngaahi akonaki naʻe fakahā atu ʻe he kau akó peá ke tataki hano aleaʻi kinautolu. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ke fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he sīpinga ʻa e kakai ʻi he talanoa ko ʻení?

  • Ko e fē mo ha toe feituʻu kuó ke mamata ai ʻi he kaveinga ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná? ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku toutou lea ʻaki ai ʻa e kaveingá ni ʻi he tohí?

  • ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he akonakí ni ke tau moʻui ʻo fakatefito ʻia Kalaisi?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatala ki hono tokoniʻi kinautolu ʻe heʻenau ako e Tohi ʻa Molomoná ke nau ʻunuʻunu ʻo ofi ange ai ki he ʻEikí.

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Poupouʻi e kau akó ke fakatupulaki ʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻaki ʻenau ako ʻi he faʻa lotu lolotonga e kalasi ko ʻení.