2018
Fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá—pea kiate Koe
Sepitema 2018


Fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá—pea kiate Koe

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa e founga hono tataki ʻe he fakahaá e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻomi e sīpinga ʻe lava ai ʻe he tataki fakalaumālié ʻo fakahinohino hoʻo moʻuí.

ʻĪmisi
locations of revelations

Tā fakatātaaʻi ʻe Michael Mullan

Fakakaukau ki he ngaahi meʻa fakaofo kotoa naʻe fakahoko ʻe Siosefa Sāmitá: liliu e Tohi ʻa Molomoná, fokotuʻu e Siasí, maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, langa e ngaahi temipalé, akoʻi ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí, fekauʻi atu e kau faifekaú. Pea ko hono toe fakaofo angé he naʻá ne fakahoko kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni ʻoku kei taʻu siʻi.

Naʻe founga fēfē ʻene ʻilo ʻa e founga ke fakahoko ai ʻa e ngaahi meʻa ko ení? Meʻamālié, he naʻe ʻikai fie maʻu ke ne fakamahamahalo—naʻe tataki ia ʻe he fakahā. ʻI he ngaahi fakahā ko ʻení, ʻa ia ko hanau lahi ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá he taimí ni, naʻe akoʻi ai ʻe he ʻEikí kiate ia ʻa e tokāteliné, fakahinohino ia ʻi hono fokotuʻu ʻo e Siasí, mo tali ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga. Ko ha ngaahi sīpinga pē ʻeni ʻe niʻihi.

Ngaahi Fehuʻi ne Tali ʻi he Fakahaá

  • Ko hai ʻokú ne maʻu e mafai ke fai-papitaisó? ʻI he ʻaho 15 ʻo Mē 1829, naʻe lotu ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻOliva Kautele fekauʻaki mo e papitaisó. Naʻe hā mai ʻa Sione Papitaiso ʻo foaki ange kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo fekau ke na fepapitaisoʻaki. (Vakai, T&F 13.)

  • ʻOku SAI pē ke fakaʻaongaʻi ʻa e tapaká? Ko e fakateka mo e ifi ʻo e tapaká ko ha meʻa angamaheni ia ʻi he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá. ʻI he 1833, naʻá ne lotua ai ha fakahinohino ki he tefitó ni peá ne maʻu ha fakahā ʻoku ʻiloa ko e Lea ʻo e Potó, ʻa ia ʻoku pehē ai “ʻoku ʻikai maʻá e sinó ʻa e tapaká” (vakai, T&F 89).

  • Ko e hā ʻoku tau fai ai ʻa e ngāue fakatemipale maʻá e kakai pekiá? Naʻe langa ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻo tataki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Temipale Ketilaní pea mo e Temipale Nāvuú, ke nau lava ʻo fakahoko ai ʻa e papitaisó mo e ngaahi ouau fakatemipale kehé.ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128 “ʻoku ʻikai lava ʻo fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu pe ko kitautolu taʻe kau ai ʻa kinautolu [kau pekiá]” (veesi 18).

Te ke lava mo koe foki ʻo ʻai ke tataki ʻe he ʻEikí hoʻo moʻuí mo tali hoʻo ngaahi fehuʻí ʻi he fakahā fakafoʻituituí. ʻE maʻu ʻa e ngaahi tali ko iá he taimi ʻe niʻihi mei he folofolá pe mei ha ueʻi fakalaumālie ʻokú ke ongoʻi ʻi ho lotó mo e ʻatamaí. Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻokú ke laka atu pē ʻi he tui, ʻo ʻikai ke ke ʻiloʻi pau pe ʻe anga fēfē ʻa e ngaahi meʻá ka ʻokú ke fai pē ho lelei tahá ke talangofua.

ʻOku meimei ke taimi lōloa peá ke toki maʻu e tataki mo e fakahinohino fakalaumālie ʻokú ke fie maʻú. Te ke lava ʻo ʻilo e finangalo ʻo e ʻEikí ʻo hangē ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, mo e akonaki ki he akonaki” (T&F 98:12). Hangē ko ia naʻe fai ʻe he Palōfitá, kamata ʻaki ha lotu. Kole ki he Tamai Hēvaní ha tataki fakalaumālie mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Fekumi ʻi he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻo onopōní. Fai hoʻo filí peá ke toki fehuʻi pe ʻoku tonu (vakai, T&F 9).

Ko e ako ʻi ha Vahaʻa Taimí

Vakai ki he mape ko ʻení, pea te ke ʻilo ai ʻa e feituʻu naʻe ʻi ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi naʻá ne maʻu ai ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení mei he ʻEikí. Naʻe maʻu ʻa e fakahaá ʻi he taimi pea mo e feituʻu naʻe fie maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita kinautolú, ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí.

Naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā ʻe 46 ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ka naʻe ʻikai fie maʻu ia ke nofo ai ke hokohoko atu hono fakahinohino ʻe he ʻEikí. Naʻá ne toe maʻu foki ha ngaahi fakahā ʻi Penisilivēnia, Niu ʻIoke, Mīsuli, pea mo ʻIlinoisi.

Naʻe hoko mai ʻa e ngaahi fakahaá ʻi ha vahaʻa taimi ʻo ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe mei lelei ʻapē kapau naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa kotoa naʻe fie maʻu ke ʻilo ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí, hangē ko ʻení, ʻi ha foʻi fakahā pē ʻe taha? Ka, naʻe foaki ʻe he ʻEikí ki he Palōfitá ha ngaahi fakahā fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he 1829, 1830, 1832, 1835, 1841, ʻo fai pehē atu ai pē (hangē ko ʻení, vakai, T&F 13; 20; 84; 107; 124).

ʻE tupulaki foki hoʻo ʻilo ki he ongoongoleleí ʻi ha vahaʻa taimi. ʻI hoʻo ako ko ia ʻa e ongoongoleleí ʻi he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní—ʻi he ngaahi folofolá, konifelenisi lahí, ngaahi houalotu ʻa e Siasí, seminelí, mo e ngaahi meʻa peheé—ʻe tupulaki hoʻo mahinó ʻi ha vahaʻa taimi, ʻo hangē ko ia naʻe hoko kia Siosefa Sāmitá.