2018
Ko e Fuatotonu ʻo e “Feʻungá”
Sepitema 2018


Founga Fakakomipiutá Pē

Ko e Fuatotonu ʻo e “Feʻungá”

“Naʻe moʻoni ʻene leá: naʻá ku fuʻu nounou pea ʻikai ke u lava ʻo faiva. ʻE ʻi ai nai ha taimi te u lelei feʻunga ai?

ʻĪmisi
fefine kei talavou ʻoku tuʻu ʻi ha loto ʻataʻatā

Naʻe pehē ʻe heʻeku faiakó, “meʻapangó ʻokú ke fuʻu nounou kuo pau ai ke ke tuʻu ʻi muʻa.” “Ko e tokotaha faiva kovi taha koe ʻi he kalasí.”

Ne fakahoko mai e ngaahi lea ko ʻení kiate au ʻi he haʻohaʻonga ʻo ʻeku kalasi kuaeá kotoa ʻi he ako māʻolungá. Ne fakahoko mai ia ʻi he fakakata, pea ne u tali ia mo kiʻi mahuʻu leʻo siʻi pē, ka ko hono moʻoní, ne u fakamāʻia. Naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku faiakó ha fanga kiʻi sitepu tisikou faingofua ke mau muimui ki ai ke fakahoko ʻi ha taha ʻo ʻemau ngaahi hiva konisetí. Meʻapangó, kuó u veʻehala maʻu pē, ko ia ai ne u faingataʻaʻia he feinga ke tonu e ngaahi sitepú. Pea naʻe fakasiʻia ʻe heʻene ngaahi leá ʻa e kiʻi toenga loto falala naʻá ku maʻú. Naʻe moʻoni ʻene leá: naʻá ku fuʻu nounou pea ʻikai ke u lava ʻo faiva. Ne u fifili ai pe ʻe toe ʻi ai nai ha taimi te u lelei feʻunga ai.

Naʻe hoko e aʻusia ko iá ko ha taha ʻo e ngaahi taimi ne ʻikai ke u ongoʻi ai ʻoku ou “lelei feʻungá.” ʻI he ngaahi mōmeniti ko iá, ne u tokanga taha pē ki he meʻa naʻe ʻikai ke u maʻu pe ʻikai ke u lava ʻo faí, kae ʻikai ko e meʻa ʻoku ou maʻú mo e meʻa te u lava ʻo faí. Ko ha taha ia ʻo e ngaahi meʻangāue ʻa Sētane ʻokú ne fakaʻaongaʻi kiate au mo ha niʻihi kehe tokolahi.

Hili hono talamai ʻe heʻeku faiako kuaeá ʻoku ʻikai ko ha tokotaha faiva lelei aú, naʻá ku fuʻu loto siʻi ʻaupito. Kuó u feinga maʻu pē ke u fakalakalaka ʻaki ʻeku feinga ke lelei he meʻa ne fuʻu lelei ai e niʻihi kehé. Pea naʻá ku tōnounou he taimi kotoa pē. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakangaloki e fakakaukau ko hoku talēnití pē ʻa e fakamafana seá. Ne u ongoʻi hangē naʻe ngalo he ʻOtuá ke foaki mai kiate au e fuatotonu ʻo e “feʻungá,” ʻo hangē ko ia kuó Ne fakahoko maʻá e niʻihi kehé.

ʻI ha ʻaho ʻe taha he seminelí, naʻe fakahoko ʻe heʻeku faiakó ha lēsoni fekauʻaki mo e ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne fakaʻaliʻali mai ha ʻū lauʻi tā fakaofo ʻo e vavaá. ʻOku ou manatuʻi ʻeku ofo ʻi heʻeku sio ki he kotoa ʻo e ʻotu kanivá, ngaahi fetuʻú, mo e ngaahi palanite ne fakaʻaliʻali maí—ne nau makehe, fakaofo mo fakaʻofoʻofa ʻi honau ngaahi tuʻungá takitaha.

Pea ko e taimi ia ne mahino ai kiate au ha meʻa.

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi fakatupu tuʻukimuʻa mo taʻeʻamanekina ʻa e ʻOtuá, naʻá Ne fakaʻaongaʻi ha taimi ke fakatupu ai au. Ko ha tokotaha siʻisiʻi, taʻeʻiloa mo taʻehaohaoa, ne ʻikai ke ne ʻiloʻi hono tuʻunga makehé. Ko ha tokotaha ʻoku makehe mei he tokotaha kotoa pē. Ko ha tokotaha kuo tuku ange ha palani pau maʻana tokotaha pē. Ko ha tokotaha ʻoku taʻefakangatangata ʻa e meʻa te ne ala malavá pea mo ha ikuʻanga fakalangi.

Ko au ia.

Ko e mōmeniti ʻeni ne faifai peá u tui kakato ai “ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e ngaahi laumālié ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (T&F 18:10). Ne u ʻiloʻi ai ʻokú Ne finangalo ke u maʻu ʻa e lelei tahá, pea ʻoku ou maʻu e fuatotonu ʻo e “feʻungá” ʻi Hono ʻaó.

Ko e ikuʻangá, ne ʻikai pē ke u lava ʻo ako e founga ke faiva lelei aí. ʻOku ou lava ke u pehē ʻo ʻikai mā, ʻoku ou veʻehala moʻoni. Ka ʻoku SAI pē ia! Koeʻuhí, ʻi he fakalau ʻa e taimí, kuó u ʻilo ha ngaahi talēniti lahi mo ha ngaahi mālohinga ne ʻikai ke u ʻilo ʻoku ou maʻu. Kuo fakahā mai kinautolu ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻi heʻeku fakafalala ki he ʻEikí mo tui ʻokú Ne ʻafioʻi ʻoku ou lelei feʻungá. ʻIo, ʻoku tau loto siʻi kotoa he taimi ki he taimi, ka ʻi heʻetau kiʻi fakakaukau mo ʻiloʻi moʻoni hotau mahuʻingá, hotau ngaahi mālohinga fakaofó, ʻa e ngaahi meʻa makehe ʻoku tau malavá, mo hono takiekina ʻe he ʻEikí ʻetau moʻuí, ʻoku tau malava ange ai ke kātekina e moʻuí ni ʻi he tui, ʻamanaki lelei, mo ha loto falala kāfakafa.