2018
Loloá (Jet Lag) pea mo e Lea ʻo e Potó
Sepitema 2018


Loloá (Jet Lag) pea mo e Lea ʻo e Potó

Andrew Lee

New Taipei City, Taiuani

ʻĪmisi
cup on saucer

Tā fakatātā ʻe Allen Garns

ʻOku fie maʻu ʻi heʻeku ngāué ke u toutou folau ʻi he taʻu mei Taiuani ki Seni Felenisikou ʻi Kalefōnia ʻi he USA, ki ha ako. Ko e palopalema ʻo e fefolauʻaki ʻi he ongo feituʻu ko ʻení ko e faikehekehe ʻaki hona taimí ʻa e houa ʻe 15. Naʻe ʻai ʻe he loloá ke u fie-mohea ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó, kau ʻā ʻi he poó kakato.

ʻOku kau hoku ngaahi kaungā ngāue mei he tapa kotoa ʻo e māmaní ʻi he ngaahi ako ko ʻení Naʻa nau talamai ʻoku nau ikunaʻi ʻa e loloá ʻaki ʻenau inu e kofí ke nau ʻāʻā pea inu e uaine kulokulá ke nau lava ʻo mohe.

Naʻe foaki mai ʻe haku kaungā ngāue ʻe niʻihi ʻa e ongo inu ko ʻení, ka naʻá ku fakahā ange ʻi he fakaʻapaʻapa, ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea naʻá ku palōmesi ki he ʻEikí he ʻikai ke u inu uaine pe kofi. Naʻe fakamataliliʻi au ʻe ha niʻihi mo pehē ʻoku ʻai ʻe he ngaahi fekau ko iá ʻeku moʻuí ke faingataʻa ange. Naʻe hangē ʻeni ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ko hano manukiʻi ʻeni au ʻe he kakai ʻi he fale māʻolunga mo lahi ʻi he misi ʻa Līhaí (vakai, 1 Nīfai 8:26–27).

Ka, naʻe fakalau atu ʻa e taimí, pea kamata ke hangē hono tauhi e Lea ʻo e Potó ko ha kavenga taʻeolí. Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he lolotonga ha pō ʻe taha naʻe ʻikai ke u mamohe ai, kuo fakaʻau ke vaivai ʻeku tuí. Meʻamālié, he naʻe fai mai ʻe hoku uaifí ʻi he ʻaho ko iá, ha pōpoaki ʻo fakalotolahiʻi au ke u tauhi ʻeku tuí, falala ki he ʻOtuá, pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú, tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi tūkungá. Naʻá ku kamata leva ke lotua ha tokoni pea mo kehe ʻeku vakai ki he ngaahi meʻá, ʻi heʻene fakalotolahí.

ʻI ha folau ʻe taha, naʻá ku fakatokangaʻi ai haku kaungā ngāue naʻá ne inu ha ipu kofi ʻe ua. Naʻá ku ʻeke ange fekauʻaki mo e ipu hono uá.

Peá ne tali mai, “ʻOku ʻikai toe feʻunga ʻa e ipu ia ʻe tahá ke u kei ʻāʻā ai.”

Naʻá ku ʻohovale he naʻá ku fakatokangaʻi ne hoko tatau ʻeni kiate kinautolu naʻa nau inu uainé. Naʻe fie maʻu ke nau inu lahi ange ka nau mohe. ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻa nau mohe fuoloa koeʻuhí he naʻe fuʻu lahi ʻenau inú.

Naʻe hanga ʻe heʻeku sio ki he maʻu ʻe he ʻolokaholó mo e kofí hoku kaungā ngāué ʻo ʻai ke u ʻilo hono mahuʻinga ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Kapau naʻá ku fili ke talangataʻa ki he Lea ʻo e Potó, naʻá ku mei ʻi he tuʻunga tatau.

Kuo teʻeki ke mole kotoa ʻeku loloá, ka kuo fakaʻau ke lelei ange. Naʻá ku ʻā ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻo mamata ki he hopo ʻa e laʻaá, hili haʻaku mohe lelei ʻi he poó kakato. Ko e taimi naʻe huhulu mai ai ʻa e huelo ʻo e laʻaá ʻi he matapā sioʻatá, naʻá ku fakatokangaʻi, te u lavaʻi ha faingataʻa pē, tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi, ʻi he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku fie maʻu pē ke u kei talangofua, tauhi ke mālohi ʻeku tuí, mo kātaki ki he ngataʻangá.