2018
Ko e Tauʻi Hoʻo Tauʻatāina ke Filí
Sepitema 2018


Ko e Tauʻi Hoʻo Tauʻatāina ke Filí

ʻOku mahuʻinga hono tauʻi hoʻo tauʻatāina ke filí.

ʻĪmisi
bird flying out of a cage

Tā fakatātā mei he Getty Images

ʻOku ʻomai e tauʻatāiná ʻe he tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Ko e faʻahinga fakamatala peheé ʻe ongo fakatupu puputuʻu ki ha taha kuo teʻeki ke ne maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni ko iá. Neongo kotoa ia, kapau ʻe haʻu ha taha ʻo ho ngaahi kaungāʻapí ʻo mono atu ha lisi ʻo ha ngaahi meʻa kuo pau ke ke fai (pe ʻikai ke ke lava ʻo fai), ʻe ngali ongo ia hangē ʻoku siʻi ange ai e tauʻatāina fakafoʻituituí.

Ka, ʻoku hanga ʻe he tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻo fakatauʻatāinaʻi moʻoni koe—tauʻatāina mei he ngaahi nunuʻa kovi ʻo e angahalá mo tauʻatāina ke ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he angatonú.

Ka, ko hono maumauʻi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku fakaiku ki he pōpula. Ko ha founga ʻe taha ke te fakakaukau ai ki he pōpulá ko e mole ʻo e tauʻatāina ke filí. ʻOku faingataʻa ke ke fai ha ngaahi fili lahi ʻi hoʻo moʻuí kapau ʻokú ke pōpula.

ʻOku tau ʻilo mei he folofolá ko Sētané, naʻe “feinga ke ne fakaʻauha e tauʻatāina ke fili ʻa e tangatá” (Mōsese 4:3) ʻi he moʻui kimuʻa ʻi he māmaní. ʻOku tau toe ʻiloʻi foki naʻe ʻikai ke ne ikuna ʻa e tau ko iá pea naʻá ke kau ʻi he fahaʻi naʻe mālohí!

Ko e konga ʻoku faikehé he ʻoku kei feinga pē ʻa Sētane ke kaihaʻasi meiate koe hoʻo tauʻatāiná. Kae ʻoua te ke manavasiʻi. Te ke lava foki mo koe ʻo ikunaʻi ʻa e tau ko ʻení.

Ko e Moʻui ʻi he Pōpulá

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “kuo pau ke mou leʻo mo lotu maʻu ai pē, telia naʻa ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolu ʻe he tēvoló, peá ne taki pōpula atu ʻa kimoutolu” (3 Nīfai 18:15).

ʻOku ongo fakailifia ʻa e pōpula ki he tēvoló! Ka, ko e taimi ʻokú ke fakakaukau loto ai ki ha faʻahinga ikuʻanga peheé, ʻoku faʻa lahi ʻapē nai hoʻo fakakaukau pē ki he ngaahi ikuʻanga ʻo e fakamaau fakaʻosí? ʻOku ʻi ai moʻoni ha faʻahinga ʻo e pōpula ko ʻení ʻoku vave mai. Pea ʻoku faʻa pulipulia.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “He ʻikai ngata ʻi he lava ke haʻisia pe pōpula ʻa e kakaí ki ha ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki mo maʻunimaá, ka ki he ngaahi fakakaukau ʻoku fakatuʻutāmaki mo maʻunimā ʻoku nau tohoakiʻi atu mei he moʻui angatonú” (“Ko e Tangilaulau ʻa Selemaiá: Tokanga Telia e Nofo Pōpulá,” konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2013).

ʻOku faingofua pē ke mahino ʻa e pōpula ki he ngaahi meʻa ʻokú ne maʻunimaá, hangē ko e ngaahi faitoʻo fakatuʻutāmakí pe nikotiní. Kae fēfē ʻa e pōpula ki he anga ʻaki e loí? ʻI he foʻi loi pē ʻe tahá, ʻoku faingofua leva ke maʻu koe ʻi he tauhele, ko koe pē naʻá ke faʻú.

Kae fēfē hono maʻu pōpula kita ʻe he ʻita vavé pe anga ʻaki e laú?

Pe, fēfē ʻa e ʻikai fakahoko e ngaahi ngāue fakaʻaho ʻo e māʻoniʻoní (ʻa e lotú, ako folofolá, etc.) ʻoku kole ʻe he ʻOtuá ke tau fakahokó? ʻOku fakaiku mo ia nai ke mole ai e tauʻatāina ke filí?

ʻIo, ʻoku pehē. Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke ke fakakaukauʻi ai. Ko e hā ʻe hoko ki ha kau sipoti pe kau hiva kapau ʻoku ʻikai pē ke nau toe ako sipoti pe hiva? Talí: ʻe mole vave ʻa ʻenau malava ke fai honau lelei tahá. Neongo he ʻikai hangē ʻoku mole ai ʻa e tauʻatāina ke filí, ka ʻoku hoko moʻoni. Ko e taha sipoti pe taha hiva ko ē ʻoku ʻikai ke ne pukepuke ʻene taukei ko iá, he ʻikai ke ne toe lava ʻo fai ha ngaahi fili lahi fēfē ʻi he founga ke fakaʻangaʻi ai e taukei ko iá. ʻI he hōloa ko ia e meʻa ʻoku nau lavá, te nau lava pē he taimí ni ke fai ha meʻa siʻi ange ʻi he meʻa ne nau fai kimuʻá. Kuo holo e ngaahi meʻa ke nau fili aí.

ʻI he founga tatau pē, he ʻikai moʻoni ke ke lava ʻo fai ho lelei tahá taʻe kau ai e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú ke fie maʻu ʻEne tokoní ʻi he ʻaho kotoa pē. Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻafoaki maʻongoʻonga taha te ke lava ʻo ʻamanaki mo maʻu ʻi he moʻui ko ʻení, pea ko e moʻui angatonu fakaʻahó ko e founga ia te ke maʻu ai ʻa e meʻafoaki ko iá.

Ko e Kumi ʻo e Tauʻatāina Moʻoní

Naʻe akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Tuʻu maʻu ʻi he tauʻatāina ʻa ia kuo fakatauʻatāinaʻi ai kitautolu ʻe Kalaisí, pea ʻoua naʻa toe ʻefihia ʻi he haʻamonga ʻo e pōpulá” (Kalētia 5:1). Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “Pea ʻi he huafá ni kuo fakatauʻatāinaʻi ai ʻa kimoutolu, pea ʻoku ʻikai ke ʻi ai mo ha huafa kehe ʻa ia ʻe lava ʻo fakatauʻatāina ai ʻa kimoutolu. ʻOku ʻikai ke ʻi ai mo ha toe huafa kehe kuo foaki ʻa ia ʻe maʻu ai ʻa e fakamoʻuí; ko ia, ʻoku ou fakaʻamu ke mou toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí” (Mōsaia 5:8).

ʻOku maʻu ʻa e tauʻatāina moʻoní ʻi he muimui kia Kalaisí. Ko ia, fili ke ke tauʻatāina!