2018
Ko e Mālohi ʻo e Tuí mo e Ngaahi Talanoa Fakafāmilí
Sepitema 2018


Ko e Mālohi ʻo e Tuí mo e Ngaahi Talanoa Fakafāmilí

ʻOku tau tuʻukāivi ange ʻi he ʻao ʻo e faingataʻá ʻi he taimi ʻoku tau maheni ai mo e ngaahi faingataʻa ne fehangahangai mo ʻetau ngaahi kuí.

Naʻe ongoʻi maʻu pē ʻe Losaline Pasini haʻane fetuʻutaki makehe mo ʻene kui fefine hono tolu ko ʻElisapeti Keviā Taití, koeʻuhí ko e ngaahi talanoa fonu ʻi he tui ne tupu hake ʻa Losaline mo iá. Naʻe nofoʻia e fakakaukau kei siʻi ʻa Losaliné ʻe he ngaahi talanoa ʻo e falala ʻa ʻElisapeti ki he ʻEikí ʻi heʻene fononga mei Pomupei ki Livapulu pea ki Saioné, pea pehē ki heʻene kātekina e ngaahi faingataʻa fakamamahi ʻo e lotó.

Naʻe toe tokoni foki e ngaahi talanoa ko iá ʻi hono teuteu ʻa Losaline ke fakatupulaki mo falala ki he faʻahinga tui tatau ʻi he taimi naʻe fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻa tatau ʻi heʻene moʻuí.

ʻĪmisi
family photo

Ko e Mavahe mei ʻApí, Ko e Mole ʻo e Fāmilí

ʻElisapeti, 1850 tupú, Pomupei, ʻInitia

Ko ʻElisapeti Keviaá ko ha finemui ako lelei naʻe moʻui fiemālie, ko ha konga ia ʻo ha fāmili ʻeiki koloaʻia ʻi ʻInitia. Ka naʻe liliu e moʻuí ʻi he 1850 ʻi he taimi naʻe mali ai mo Uiliami Taití, ko ha pule ʻi he laka ʻa e kau sōtiá ʻi he tautahi ʻa Pilitāniá, ʻa ia naʻe papitaiso ʻe ʻEletā Paʻale P. Palati ʻi Sikotilani.

ʻĪmisi
mother with baby

Tā fakatātaaʻi ʻe Michael T. Malm

Naʻe taʻeloto ʻaupito e fāmili ʻo ʻElisapetí ki heʻene papí. Naʻe muiaki mai ʻi he kovi honau vaá ha meʻa fakamamahi ʻo e mate ʻene ʻuluaki tamasiʻí ʻi he kōlelá. Pea, lolotonga e māhina valu ʻo ʻene feitamá kae fakaʻamu ke fakataha mo e Kāingalotú mo hoko ko ha fāmili taʻengatá, ne ʻoatu ai ʻe ʻElisapeti ʻa Uiliami mo ʻene tamasiʻi fika uá ke na teuteu ha ʻapi maʻa honau fāmilí ʻi Saione.

Hili hono fāʻeleʻi e pēpeé, ne kole ange fāmili ʻo ʻElisapetí ke liʻaki hono husepānití mo ʻene tui fakalotú kae nofo ā mo kinautolu. Ka ʻi heʻene tuʻumaʻu ʻi heʻene loto ke muimui ʻi he Fakamoʻuí, naʻe mavahe ʻaupito ai mei hono fāmilí mo hono fonua tupuʻá, ʻo folau ki Livapulu, ʻi ʻIngilani.

Losaline, 2003, Kolōlato, USA

Ne tupu hake ʻa Losaline ko e siʻisiʻi taha ʻi ha fāmili tokolahi ʻi ʻEnitapalaisi (Enterprise), ko ha kiʻi kolo ʻi he Fakatonga ʻo ʻIutaá, ʻi USA. Naʻe lahi hano ngaahi faingamālie ke siotonu ai ʻi he mālohi ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí he lolotonga ʻo e ngaahi taʻu ʻo ʻene ʻi ʻapí pea mo ʻene ngāue fakafaifekaú. Hili ʻene mali ʻi he temipalé, ne hoko tokotaha atu ʻa Losaline ʻi ha fononga ne siviʻi ai ʻene fakamoʻoní, ʻi he taimi naʻe kamata ai hono husepānití ʻi ha ngāue naʻe fakautuutu ai ʻene mamaʻo ange mei ʻapí.

Hili ʻene hiki ki he siteiti ʻo Kololató, ne kāuvaha mai e tokanga ʻa Losaliné ki he fepaki ʻene fineʻeikí mo e kanisaá kae ʻoua kuo toki siʻi mālōlō ʻi ha ngaahi taʻu siʻi mei ai.

ʻĪmisi
woman and boy standing in front of grave

Ngaahi taá MEI HE stock.adobe.com, PEA MEÍ HE Getty Images

ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku mei fiefia ke nofo ʻi hoku kolo tupuʻangá ʻo ofi ki heʻeku ongomātuʻá ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí.” “Ka naʻe kafo hoku lotó ʻi he taimi naʻe pau ai ke u tupu ʻo lahi pea mavahé. Ko e mole ʻo siʻeku faʻeé naʻe fakamamahi ki he moʻuí. Pea naʻa mo e taimí ni, ʻoku ʻikai mole ha ʻaho te u taʻe-ʻofa ai kiate ia.

“Kuo pau ke u tui naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻaho naʻe manatu ʻaupito ai ʻa ʻElisapeti ki hono ʻapí. Ka naʻe tui kia Sīsū Kalaisi mo tuku ke ngāue Hono mālohí ʻi heʻene moʻuí. Naʻe feʻunga ia ke ne kei tokoniʻi ia. Ko e mālohi tatau pē kuó ne tokoniʻi au ʻi heʻeku falala ki heʻeku Tamai Hēvaní ke maʻu ha iví, ʻo tatau ai pē pe ʻoku ofi mai hoku fāmili fakamāmaní.”

Ko e Huhu ʻo e Maté

ʻElisapeti, 1856, Livapulu ʻi ʻIngilani

ʻI he folau tahi lōloa ko ia mei ʻInitia ki ʻIngilaní, ne kamata ke fuʻu puke lahi e kiʻi taʻahine kei valevale ʻa ʻElisapetí. Naʻe siʻi mālōlō pea naʻe telio ʻi Livapulu. Naʻe pehē ʻe ʻElisapeti kimui ange naʻe fuʻu fakamamahi e mate ʻene kiʻi pēpeé pea ʻikai ke ne ʻilo pe ʻe toe lava ʻo hoko atu. Naʻe kafo hono lotó mo tuenoa, ka naʻe fakalotolahiʻi ia ʻe ʻEletā Felengikilini D. Lisiate ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe lolotonga hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé, pea folau ai ʻa ʻElisapeti ki Positoni, Masasūseti, ʻi USA.

Losaline, 2006, Niu ʻIoke, USA

Taimi nounou pē mei he hiki ʻe he fāmili Pasiní honau fāmili tupu tokolahí ki Niu ʻIoké, kuo langā teʻeki taimi ʻa Losaline. Naʻe fakakaukau ʻa e kau toketaá ke tafa ʻo toʻo ʻa e pēpeé he naʻe hōloa e vave ʻo e tā hono mafú. Ka ko e taimi naʻe foki ai ʻo tonu e tā hono mafú, ne foki fiefia e fāmilí.

Ka naʻe ʻikai toe ongoʻi ʻe he toketaá ia ha tā ʻo hono mafú ʻi heʻenau toe foki atu ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Naʻe fāʻeleʻi ʻa e kiʻi tamasiʻí ʻi he ʻosi ha ngaahi houa mei ai—kuo mate mei manava.

ʻOku pehē ʻe Losaline, “Naʻe fakamamahi ʻaupito e mate ʻeku kiʻi pēpeé.” “Kuo teʻeki ai ke u ongoʻi masiva hangē ko e taimi ne nau toʻo ai hono kiʻi sinó mei hoku umá.

Naʻe puna ʻa e fāmilí ki ʻIutā ke tanu ai ʻo ofi ki he fineʻeiki ʻa Losaliné. ʻOsi ha ngaahi uike siʻi mei ai, kuo ʻikai toe makātakiʻi ʻe Losaline ke mavahe mo hoko atu ʻi he moʻuí.

ʻOku pehē ʻe Losaline, “Te u pehē ʻoku kiʻi mahino kiate au e founga ne fifili ai ʻa ʻElisapeti pe ʻe toe lava ʻo hoko atú. “Ka naʻá ne lava. ʻE lava pē ke tau aʻusia kotoa ʻa e tuʻunga ko iá ʻi ha tuʻunga ʻi heʻetau moʻuí. Ka ʻoku ʻikai totonu ke tau ngata ai. ʻOku tau laka atu ki muʻa ʻaki ʻetau falala ki hotau Fakamoʻuí ʻo laka ange ʻi ha toe taimi ki muʻa, pea ʻe fāifai pea tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi mana kuo nau ʻākilotoa kotoa maʻu pē kitautolú”

Ko e Ngaahi Fahaʻitaʻu faingataʻa ʻo e Moʻuí

ʻElisapeti, 1856, ʻAiouā, USA

Naʻe aʻu ʻa ʻElisapeti ki ha anga fakafonua naʻe foʻou kakato, ʻi he hili ʻene kolosi ʻi he ʻōsení. Naʻe fononga lēlue ki ʻAiouā ʻi USA, ko e ngataʻanga ia ʻo e fononga lēlue ki he hihifó he taimi ko iá. ʻI he aʻu atu ʻa ʻElisapeti ʻi Siulai 1856, ne kau leva ʻi he kau fononga saliote toho-tangata ʻa Uilí.

ʻĪmisi
pioneers in the snow

Kimuʻa Maʻu ai Pē, fai ʻe Joseph Brickley

ʻOku ʻosi fakamatalaʻi lelei e faingataʻaʻia ʻa e kau fononga saliote toho-tangata ʻa Uili mo Mātiní. Naʻe mavahe tōmui ʻa e kau fonongá ʻi he faʻahitaʻú ʻo maʻu kinautolu ʻe he kamataʻanga ʻo e faʻahitaʻu momokó he ʻOtu Moʻunga Maká. ʻI he maʻu kinautolu ʻe he momokó mo siʻi ʻenau meʻakaí, ne mate ai ha toko 200 tupu.

Naʻe kau ʻi he kau tangata fakahaofi ne fekauʻi atu ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongí ʻa e husepāniti ʻo ʻElisapetí, ko Uiliami. Naʻe toe fakatahaʻi ʻa e ongomātuʻá ni ʻi he sinou matolú pea mo e havili momokó.

Hili ʻene fakaakeake ʻi Sōleki Sití, ne fakaiku e fononga ʻa e ongomātuʻá ni ki Sita Siti, ko ha ngaahi maile siʻi pē mei he feituʻu naʻe kamata ai ʻa Losaliné.

Losaline, 2007, Hongo Kongo, Siaina

Naʻe ʻikai fuoloa kuo kolosi ʻa Losaline ʻi he ʻōsení ke moʻui ʻi ha anga fakafonua naʻe ʻikai maheni mo ia, ʻi he taimi ne maʻu ai ha ngāue ʻa hono husepānití ʻi Hongo Kongo, ʻo tatau mo e ngaahi toʻutangata kimuʻa ʻo ʻElisapetí.

ʻOku pehē ʻe Losaline, “ʻOku tupulekina ha kakai ʻe niʻihi ʻi he liliú pea mo e taʻe-ilifiá, ka naʻe meimei ke taukakapa ʻeni ia kiate au.”

Naʻá ne toe maʻu heni ha ivi ʻi hono Fakamoʻuí pea mo e palani ʻa e ʻOtuá maʻaná. Naʻe fakaʻau ʻo ʻofa pea mo fakamahuʻingaʻi ʻe Losaline hono ʻātakai mo e ngaahi aʻusia foʻoú, ʻi he poupouʻi ia ʻe hono fāmilí mo e kakai fefine ʻofa ʻi hono uōtí.

Kuo ʻOsi Foua ʻe Ha Niʻihi Kehe ʻa e Halá ni Kimuʻa

ʻI heʻetau feinga ko ia ke muimui ʻia Sīsū Kalaisí, ʻoku tau foua kotoa ai ha ngaahi faingataʻa—ko hotau ngaahi toafa mo e ngaahi ʻōseni ke kolosi ai pea mo ha ngaahi faʻahitaʻu momoko ke fehangahangai mo ia. Ka kuo ʻosi foua ʻe ha niʻihi kehe ʻa e halá ni kimuʻa. Te tau lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei pea mo ha ivi ʻi honau ngaahi talanoa ʻo e falala ki he Fakamoʻuí.

ʻOku fakatokangaʻi ʻe Losaline ʻoku ngalingali ko e vaeuaʻangamālie pē ʻeni ia ʻo ʻene fonongá, ka ʻi he ʻosi ʻene vakai ki he kakato ʻo e talanoa kia ʻElisapetí, naʻe ʻikai haʻane toe meʻa ʻe lava ka ke fakakaukau pē ki hono ikuʻanga ʻoʻoná.

“Mahalo ʻoku ʻi ai haku ngaahi ʻulungaanga lelei hangē ko ʻElisapetí, pe mahalo ʻoku ʻikai. Ka ʻoku ou fakatauange ko e taimi ʻe vakai ai ʻeku fānaú ki heʻeku moʻuí, te nau fakatokangaʻi ʻena faitataú—naʻá ma fakatou faivelenga ki he ngataʻangá pea naʻá ma tuku ke oʻi kimaua ʻe homa ngaahi faingataʻaʻiá ke ma tatau ange mo hotau Fakamoʻuí.”

ʻOku fakahoko ʻe Losaline ʻa e ngaahi talanoa ko ʻení ki heʻene fānaú, ʻi heʻene fakatokangaʻi ʻa e ivi naʻá ne maʻu meiate kinautolu kuo nau foua kimuʻa ʻa e halá.

ʻOku pehē ʻe Losaline, “ʻOku tau ʻilo ne nau fakahoko ha ngaahi meʻa faingataʻa, ʻi heʻetau ʻilo honau ngaahi talanoá. “Pea ʻoku tau ʻilo ʻa e ʻuhinga mo e meʻa naʻá ne teke kinautolú. Ko hoku taimi ʻeni ke fakahoko ai e tukufakahlo ʻo e tui kia Sīsū Kalaisí mo mateakiʻi ʻEne ongoongoleleí, pea ʻoatu ia ki heʻeku fānau ʻaʻakú.