2018
Hē ʻi he Kolo Tapú
Sepitema 2018


Hē ʻi he Kolo Tapú

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Naʻá ku ʻosi ongoʻi ʻa e Laumālié kimuʻa, ka kuo teʻeki ai ke u teitei ongoʻi ha meʻa mahino—tautautefito ʻi ha fakahinohino ki he feituʻu ke u ʻalu ki aí.

ʻĪmisi
lost in the forbidden city

Tā fakatātaaʻi ʻe Vlad Gusev

Naʻá ku ʻi he uhouhonga ʻo e Kolo Tapú ʻi Pīsingi, Siaina. Naʻe takatakaiʻi au ʻe ha ngaahi kaungāmeʻa mo ha kau faiako, ʻi he ngaahi miniti kimuʻá, kae fakafokifā pē kuó u mātuʻaki tokotaha pē.

Naʻe mahino kiate au he taimi ko iá ʻa e tuʻunga fakatuʻutāmaki naʻá ku ʻi aí. Naʻe hangē e tokotaha ʻAmelika taʻu 15 ko ʻení ha meʻa ʻoku koví ʻi he musiume ʻo e palasi femoʻuekina ko ʻení. Naʻá ku haʻu ki Siaina mo haku ngaahi kaungā-kalasi ako māʻolunga ʻi ha folau ne tokangaʻi ʻe he akó, pea naʻe ʻosi toutou fakatokanga mai ʻemau kau faiakó mo e kau takimamatá fekauʻaki mo ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe ala hoko ʻi he ʻaʻahi ki ha fonua muli, kapau he ʻikai ke mau tokanga.

Naʻá ku luelue takai ʻi he feituʻú, tutui atu ʻi ha kau folau ʻeveʻeva—taau pē kau Siaina mo e kau muli—ʻo tuʻuʻete mo feinga keu sio ki he teunga sotehina mo e kulokula naʻe tui ʻe heʻemau kulupú. Ka naʻe ʻikai ke u sio au ki ha meʻa. Naʻe moulu atu pē ʻemau kulupú ʻo ʻikai ke u kau ai pea naʻe ʻikai haʻaku misi pe naʻa nau huʻú ki fē. Naʻá ku tangutu leva ʻo siofi e ngaahi hūʻanga ki lotó mo e hūʻanga ki tuʻá. ʻOsi e miniti ʻe hongofulu, ʻosi mo e miniti ʻe 30, pea aʻu ʻo miniti ʻe 45. Naʻe ʻikai pē ʻasi mai ha taha ia mei heʻemau kulupú.

Naʻe puke ʻe ha taha hoku nimá. Peá u hanga hake ʻo fakatokangaʻi ha fefine pukupuku ʻoku faikehe hono fofongá mo ngeʻesi nima loloa. Naʻá ne fusi hoku nimá. Talamai ʻe ia ʻi ha lea faka-Pilitānia naʻe ʻikai fuʻu sai, “Muimui mai ʻia au.” “Taʻahine fakaʻofoʻofa, muimui mai ʻiate au.”

Naʻá ku ongoʻi kuo tō hifo hoku lotó. Naʻá ku kaila mo fusi hoku nimá, “ʻAlu.” Kae, kimuʻa peá ne toe puke iá, ne u lele ʻo hū ʻi ha hūʻanga ki tuʻa, ʻo hū atu ai ki ha konga ʻe taha ʻo e koló.

Naʻá ku lele ʻo kiʻi fuofuoloa kae ʻoua kuó u hē ʻo lahi ange mei he tuʻunga kimuʻá. Naʻá ku tangutu leva ʻi ha sitepu ofi mai, ʻo mavahe mei he ngaahi pupunga kakaí, ʻo kamata ke u tangi. Naʻá ku ʻilo ha ngaahi foʻi lea faka-Siaina ka naʻe ʻikai feʻunga ia ke maʻu ai ha fakahinohino foki ki hoku hōtele, naʻe tuʻu ʻi ha feituʻu he tafaʻaki ʻe taha ʻo e kolo ko Pīsingí. Pea ʻi he taimi ko ʻení, naʻe ʻikai ke u toe fakapapauʻi ʻe au pe naʻe tuʻu ʻi fē ha hūʻanga ki tuʻa.

Naʻá ku kamata leva ke lotu, neongo ʻeku tangí. Naʻá ku tali naʻe fakavalevale ʻeku mavahe mei he kulupú, neongo naʻe taimi nounou, peá u tangi ki he Tamai Hēvaní ke ne tokoni mai ke u ʻilo e hala ki heʻemau kulupú.

Naʻá ku tuʻu leva ki ʻolunga ʻo lue fakafoki ki he feituʻu naʻá ku haʻu mei aí. Naʻe ʻikai ke u maʻu he taimi pē ko iá ha fakahā—pea naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻe leʻo fēfē ʻa e fakahā ko iá pe teu ongoʻi fēfē kapau te u maʻu ia. Naʻá ku ʻosi ongoʻi ʻa e Laumālié kimuʻa, ko ha ongoʻi māfana ʻi he hili haʻate tokoniʻi ha taha pe fanongo ki ha malanga ʻi he lotú, ka kuo teʻeki ke u ongoʻi ha meʻa mahino, tautautefito ʻi he ngaahi fakahinohino ki ha feituʻu ke u ʻalu ki ai. Naʻá ku kamata ke lue veiveiua atu pē kimuʻa, mo kei lotu loto pē.

Naʻe fāifai peá u aʻu atu ki ha mangaʻi hala. Naʻá ku kamata ke alu fakatoʻomataʻu, feʻunga mo haʻaku ongoʻi ha leʻo ʻoku fanafana mai, “Tuʻu.”

Naʻe fuʻu leʻo siʻi ʻa e leʻó ʻou meimei tukunoaʻi pē ʻe au na ko ha taha pē ia ʻo ʻeku ngaahi fakakaukau pē ʻaʻakú. Ka naʻe ʻi ai ha faʻahinga fakamahino naʻe ʻikai ke u ongoʻi ʻi he momeniti ko iá. Naʻe pehē mai e leʻó, “Tangutu ʻi he sea lōloá.” Naʻá ku tafoki hake ʻo fakatokangaʻi ha sea lōloa ʻi lotomālie he mangaʻi halá. Naʻá ku lue atu leva ʻo tangutu. ʻOsi pē mei ai ha miniti ʻe tolu, kuo ʻasi mai ha sote lanu hinehina mo e kulokula, naʻá ku maheni aí, ʻo taʻalo mai mei he kakaí. Ko homau takimamata ia ʻi he ʻaho ko iá.

Naʻá ku puna leva ki ʻolunga mei he sea naʻá ku tangutu aí. Naʻá ku fuʻu fiefia peá u mei fāʻofua au ki he fefiné.

Talamai ʻe ia, “Ne mau kumi koe ʻo meimei houa ʻe taha!” “Naʻá ke ʻi fē koe?”

Naʻá ku fakamatala ange ki ai, ʻi heʻene taki atu au ki heʻemau kulupú, ʻa e feituʻu naʻá ku ʻi aí, ʻo kamata mei heʻeku mavahe mei he kulupú ʻo aʻu mai ki heʻeku fakakaukau ke u tangutu kae ʻikai ʻalu fakatoʻomataʻu ʻi he mangaʻi halá.

Talamai leva ʻe ia, “ʻOkú ke mātuʻaki monūʻia.” “Kapau naʻá ke huʻu fakatoʻomataʻu ʻi he afe ko iá, naʻá ne mei ʻave koe ki he feituʻu kehe mei he toenga ʻo e kulupú. ʻOku fuʻu lahi ʻa e koló, naʻe ʻikai ke u mei lava ʻe au ʻo ʻilo koe.”

Naʻá ku mavahe mei Siaina ʻi he ʻosi ha ngaahi uike siʻi mei ai, mo mapuleʻi ke ʻoua naʻá ku toe hē he lolotonga e folaú, ka kuo tuʻo lahi ʻeku toe fakakaukau ki he momeniti naʻá ku ongoʻi ai e fanafana mai ʻa e leʻo ʻo e Laumālié kiate aú. Naʻe ʻikai ko e faʻahinga ueʻi ia naʻá ku maʻu kimuʻá, ka ko e meʻa ia naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí naʻá ku fie maʻu ke ʻoua naʻá ku ʻalu ai he hala naʻe ʻikai totonú. Naʻá ku toe fakatokangaʻi foki ʻa ʻene mei faingofua keu tukunoaʻi kapau naʻe ʻikai ke u fakafanongó.

Talu mei he ʻaho ko iá, mo ʻeku ongoʻi tā-tuʻolahi ʻa e Laumālié ʻi ha ngaahi founga kehekehe, ʻi heʻene fakatokanga mai ʻi ha ngaahi meʻa fakatuʻutāmaki fakaesino mo fakalaumālie fakatouʻosi. Kuó u mamata tonu he taimi ʻe niʻihi ki he ngaahi ola ʻo e muimui pe talangataʻa ki he leʻo ko iá ʻo hangē ko hoku ʻuluaki ʻaho ʻi he Kolo Tapú. Taimi lahi, ʻoku ʻikai ke u lava ʻo sio ki he ngaahi olá. Ka kuó u ako, ko e taimi ʻoku ou loto fakatōkilalo ai mo fie fanongó, ʻe tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u fakatokangaʻi e ueʻi ʻa e Laumālié pea te Ne tataki fakafoki atu au ki he feituʻu ʻoku fie maʻu ke u ʻi aí. ʻOku ʻikai ke u teitei tuʻēnoa, koeʻuhí ko Ia.