2018
Lipuletisiui Kofilī Mokatale—Kautengi, ʻAfilika Tonga
Sepitema 2018


Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí

Lipuletisiui Kofilī Mokatale

Kautengi, ʻAfilika Tonga

Naʻe kui ʻa Lipuletisiui ʻi hono taʻu 21. Naʻá ne ako ha ngaahi meʻa lahi, ka naʻe ʻikai ke ne ako e founga tohi ʻa e kau kuí (Braille). Naʻá ne loto ke ako ʻa e folofolá, ko ia naʻe lotu ai ki he ʻOtuá ke maʻu ha tokoni.

Cody Bell, tokotaha faitaa

ʻĪmisi
Libuletswe

Naʻá ku fuʻu ongoʻi moʻoni ʻi he 1991 ke u tokoni ki he ʻEikí, ka naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi pe ʻe founga fēfē haʻaku tokoni. Naʻá ku lotua ia mo fakakaukau ke u kau ʻi ha siasi toe fanauʻi foʻou. Lolotonga ʻeku fakakaukau ko e founga totonú ʻení, kuo tukituki mai ha ongo talavou sote hina ʻi hoku matapaá.

Naʻe fakaava ʻe hoku uaifí ʻa e matapaá peá ne talamai naʻe fakakaukau ia ko ha ongo tamaiki ako, ka naʻá na fakafeʻiloaki mai kinaua ko ha ongo faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní Naʻá na fie vahevahe ha ongoongolelei mo au. Naʻá ku tali.

Ne u talanoa mo hoku fāmilí mo e ongo faifekaú, peá na tuku ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo kimautolu mo talamai ʻoku totonu ke mau laukonga ai. Naʻá ku talaange kuo pau ke lau mai ia ʻe hoku fāmili koeʻuhí he ʻoku ou kui. Ne mau toe fokotuʻu ha taimi mo e ongo faifekaú.

Naʻá ku talaange ʻi heʻena toe foki maí, “Kuo teʻeki lau mai ʻe hoku fāmilí ʻa e tohí kiate au. ʻOku nau fuʻu femoʻuekina, pea ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha taimi maʻaku.”

Naʻe talamai leva ʻe he ongo faifekaú kiate au ʻoku faʻu ʻe he Siasí ha ngaahi kāsete fakalea ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá na fehuʻi pe teu fie fanongo ki ai kapau te na ʻomi ia kiate au. Naʻá ku loto ki ai. ʻI he taimi hono hokó, naʻá na omi mo ha puha ʻo e ngaahi kāsete ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo foaki mai maʻaku. Naʻá ku fakakaukau kuo pau ke u totongi, ka naʻá na foaki taʻetotongi mai ia maʻaku.

Naʻá ku kamata fanongo leva ki he ngaahi kāseté, pea naʻá ku saiʻia ai. ʻI he taimi hoko ne omi ai e ongo faifekaú ki hoku falé, ne haʻu ai mo ha tangata kehe. Naʻá ne haʻu mei ha kolo ofi mai pē ke ʻaʻahi ki hono fāmilí. Ko ha mēmipa ia ʻo e Siasí, pea naʻá ne fakalotoʻi au ke u ʻalu mo ia ki he lotú he Sāpaté.

Ko e fuofua Sāpate naʻá ku fanongo ai ki he ongoongoleleí, naʻe hangē naʻe teʻeki ke u fanongo ai kimuʻá. Naʻe ʻikai tokolahi e siasí ni, ka ne u ongoʻi ai ha meʻa. Naʻá ku ʻilo ʻoku kehe e ngaahi himi ʻo e Siasí mei he toenga ʻo e ngaahi himi kuó u fanongo ai ʻi he ngaahi siasi kehé. Ne ʻi ai ha faʻahinga ongo ne u maʻu ke hokohoko atu ʻeku ʻalu ki he lotú.

Naʻá ku ʻalu ki he lotú ʻi ha vahaʻa taimi, pea fāifai ʻou papitaiso. Hili ha taimi nounou, ne ui au ko e tokoni ua ʻi he kau palesitenisī ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté. Naʻe ʻomai ʻe ha aleaʻanga māʻolungá ha tohi tuʻutuʻuni ʻi he hili hoku uiuiʻí. Naʻá ku talaange ki ai ʻoku ou kui pea ʻoku ʻikai ke u lava ʻo sio ke u lautohi. Naʻá ne pehē te u lava pē ʻo ʻave ʻa e tohi ko ʻení ʻo kole ki ha taha ke ne lau mai ia. Naʻá ne pehē, “Pea te ke ʻilo leva ho ngaahi fatongia ko e tokoni ua ʻi he Lautohi Faka-Sāpaté.”

Naʻá ku kumi ha taha ke ne lau mai ia. Naʻe loto ha taha ʻo e ongo faifekaú ke ne lau e tohi fakahinohinó pea lekooti ia maʻaku. Naʻe kamata ke mahino kiate au hoku ngaahi fatongiá ʻi heʻeku fanongo ki he meʻa naʻá ne lekōtí. Ne hoko atu ʻeku ngāué ʻi ha kiʻi vahaʻa taimi.

Pea ui leva au ke u hoko ko e tokoni ua ʻi he kōlomu ʻo e kaumātuʻá. Naʻe ʻi ai mo ha tohi lēsoni ai maʻaku, ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo fakaʻaongaʻi ia. Naʻe maʻu kotoa ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ha ngaahi tohi lēsoni ne nau lava ʻo fakaʻaongaʻi, pea ne u fifili pe ko ha fakakavenga nai ʻeku fakafalala ki he kakai kehé ke nau lau maʻu pē mo lekooti maʻakú. Naʻá ku kamata lotu leva mo kole ki heʻeku Tamai Hēvaní ke ne tokoni mai ke u maʻu ha faʻahinga meʻa te u lava ʻo fakaʻaongaʻi ke mahino lelei ange ai ʻa e ongoongoleleí. Lolotonga ʻeku lotú, ne u ongoʻi ha pehē mai ʻa e Laumālié kapau te u tui, ʻe lava ke u hiki ʻa e ngaahi moʻungá.

Naʻá ku talaange ki he fefine naʻá ma ʻaʻahi ki ai, ʻi ha faiako fakaʻapi, “He ʻikai ke u lava ʻo lau ʻa e folofolá koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke u lava ʻo sio. ʻOku ou fie ʻalu ki ha akoʻanga te u lava ai ʻo ako e founga ke laukonga mo lau ʻa e tohinima ʻa e kakai kuí.”

Naʻe ngāue hono tuʻongaʻané ʻi ha akoʻanga maʻá e kakai kuí. Naʻá ne tokoniʻi ʻeku tohi kolé. Naʻá ku ako e tohi ʻa e kakai kuí ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe aʻu ʻou ʻā hake ʻi he poʻulí ke akoako hono lau e tohi ʻa e kakai kuí. Naʻe feʻunga pē mo ha māhina ʻe fā peá u lava ʻo lau ia.

Naʻe ʻosi ʻeku akó peá u talaange ki heʻeku palesiteni fakakoló kuó u lava ʻo lau e tohi ʻa e kakai kuí. Naʻá ne ʻomi kiate au ha puha mo ha tohi lēsoni ki he lakanga fakataulaʻeikí pea mo e ngaahi folofolá kotoa ʻi he tohi ʻa e kakai kuí. Naʻe ʻikai ke u teitei ʻilo ne maʻu ʻe he Siasí ʻa e ngaahi meʻa ko iá. Ko e toki taimi ia naʻe kamata ke mahino mou fiefia moʻoni ai ʻi he ongoongoleleí.

Kuo ui au ki he kau pīsopelikí, pea kuó u ngāue ʻeni he fatongia ko ia ʻi ha meimei taʻu nai ʻe 10. Kuó u lava he taimí ni ʻo tuʻu he haʻohaʻonga ʻo ha kakai kehe mo faiako ʻaki e Laumālié. Koeʻuhí ko e taimi lōloa hono lau ʻo e lēsoní ʻi he tohi ʻa e kakai kuí, ʻoku ou akoako fakahoko mo ako ʻa e lēsoní ʻi ʻapi ke u lava ʻo akoʻi taʻe ʻi ai ha tohi lēsoni ʻi muʻa ʻiate au.

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi folofolá. ʻOku ou ako mei ai ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai kinautolú. ʻOku ʻi ai maʻu pē ha faʻahinga meʻa ʻoku ou maʻu mei ai.

ʻOku ou saiʻia ke muimui ki he ngaahi moʻoni ʻoku ou ako mei he folofolá. Hangē ko ʻení, “Kapau te ke tauhi ʻeku ngaahi fekaú ʻo kātaki ki he ngataʻangá, te ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (T&F 14:7).

ʻĪmisi
Siphiwe and Libuletswe

Ko Sifiue Nataoú (toʻohema), ko ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau, ʻi heʻene talanoa mo Lipuletisiui he lolotonga ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻa e uōtí.

ʻĪmisi
reading braille

Kuo fakaava ʻe he ako ʻo e tohi ʻa e kakai kuí ha ngaahi faingamālie lahi maʻa Lipuletisiui. Ko e meʻa mahuʻinga taha ki aí ko hono faingamālie ke ako e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
Libuletswe with wife and ward member

Ko Naleti Motikí (lotomālié), ko ha kaungā mēmipa ʻi he uōtí, ʻoku kakata mo Lipuleitusiui mo hono uaifí, mo Makosasena (taupotu ki toʻohemá), lolotonga e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻOku saʻia ʻa e fāmili Mokatalé ke talitali ʻa e kakaí ʻi honau ʻapí.

ʻĪmisi
talking with tenants

ʻOku nō totongi atu ʻe Lipuleitusiui mo Makosasena ha ngaahi loki ʻi honau ʻapí. ʻOkú na fiefia ʻi he ngaahi faingamālie ke talanoa ai mo e kau nofototongí.