2018
ʻOua Te ke Liʻaki ʻa e Fakamoʻuí
Sepitema 2018


Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOua Te ke Liʻaki ʻa e Fakamoʻuí

Mei ha lea ʻi ha fakatahaʻanga lotu, “The Realities of Mortality,” naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó ʻi he ʻaho 7 ʻo Māʻasi 2017.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga faingataʻa. Ka ʻoku ʻikai ko e fehuʻí pe ʻe fēfē ʻa e Siasí; ka e fēfē ʻa koe pea mo au?

ʻĪmisi
illustration of Savior holding a staff

Ngaahi tā fakatātā ʻa J. Beth Jepson

Naʻá ku fetaulaki mo haku kaungāmeʻa ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí ke maʻu meʻatokoni hoʻatā. Kuo taʻu lahi ʻa e ʻikai ke ma felōngoakí. Ko e taha ia ʻo hoku ngaahi kaungāmeʻa mamae, ʻi he lolotonga hoku ngaahi taʻu ʻi he ako māʻolungá mo e kamataʻanga ʻo ʻeku ʻi he univēsití. Ko e taha ia ʻo e kau talavou mālohi taha mo lotoʻaki naʻá ku ʻilo.

Naʻá ma semineli fakataha, sipoti fakataha, univēsiti fakataha, teuteu ngāue fakafaifekau fakataha, pea ngaahi māhina siʻi pē kehekehe ʻo ʻema mavahe ki he ngāue fakafaifekaú. Hili ʻema ngāue fakafaifekaú, peá ne mali mo ha fefine mohu talēniti mo fakaʻofoʻofa mei hoku siteikí.

Pea ʻi he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú, kuo huʻunga kehekehe ʻema moʻuí. Naʻá ma takitaha hiki ki ha ngaahi kolo kehekehe pea aʻu ai pē ʻo ʻikai ke mau toe felōngoaki. ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻeku moʻutāfuʻua ʻi heʻeku fanongo kuo mavahe ia mo hono uaifí mei he Siasí. ʻI he tokotaha kotoa pē naʻá ku ʻilo ʻi heʻeku kei tupu haké, ko e fakamuimui taha ia ʻe faifaiangé peá u fakakaukau ʻe mavahe mei he Siasí.

Naʻá ma fakalau ʻi he maʻumeʻatokoni hoʻataá ʻa e feohi naʻe mahuʻinga fau kiate kimauá, fakatouʻosi. Naʻá ma toe kata ʻi ha niʻihi o e ngaahi aʻusia fakaoli ʻo homa ngaahi ʻaho kimuʻá. Naʻá ma talanoa ki homa ongo fāmilí mo feinga ke fakafonufonu e meʻa ne hoko he vahaʻataimí.

Fāifai, peá u fai ange fehuʻi faingataʻá: “Timi, ko e hā e meʻa naʻe hokó? Naʻá ke mātuʻaki ului mo lotoʻaki! Ko e hā naʻá ke liʻaki ai ʻa e Siasí? Ko e hā naʻá ne fakatupu ke ke liʻaki hoʻo ngaahi fuakava fakatemipalé? Kuó ke liʻaki ai mo e Fakamoʻuí? Naʻá ta fepalōmesiʻaki te ta tuʻu maʻu mo faivelenga ki he ngataʻanga ʻeta moʻuí!

Naʻá ne tali mai, “Kēvini, ʻoku kehe ʻeku vakai ki he ngaahi meʻá he taimí ni. Kuo liliu ʻeku vakai ki he Siasí mo hono ngaahi akonakí. ʻOku ʻikai ke u fehiʻa ʻi he Siasí—ka ʻoku ʻikai ke u toe fie maʻu ia ʻe au.”

Naʻá ku fakahā ange ʻeku ʻofa pea mo ʻeku houngaʻia ʻi he feohi kaungāmeʻa ʻoku ou kei mahuʻingaʻia aí, ʻi he fakaʻosi ʻema talanoá. Pea, ʻi he moʻoni ʻo hoku lotó, naʻá ku fai ange ʻeku fakamoʻoní: “Timi, ʻoku ou ʻiloʻi ko e ngaahi meʻá ni ʻoku moʻoni. Pea ʻokú ke ʻiloʻi foki ʻoku nau moʻoni. Kuó ke ʻiloʻi maʻu pē. Ko e kiʻi mole pē mahino naʻá ke maʻú. Ka te ke lava ʻo toe maʻu ʻa e maama mo e mahino ʻi he Laumālie Māʻoniʻoni naʻá ke maʻu ki muʻá. Kātaki ʻo foki mai!

Naʻá ma fāʻofua ʻi heʻema fepōpoaki māvaé, pea fanafana mai ia, “ʻOku ou tanganeʻia ʻi hoʻo fakamoʻoní mo e ʻofá. Ka te ke lava fēfē ʻo fakapapauʻi moʻoni?”

Naʻá ku fakakaukau lahi ʻi heʻeku mavahé ki he ngaahi fili ʻoku tau fakahokó pea mo ʻenau kaunga ki heʻetau moʻuí pea mo e moʻui ʻa ʻetau fānaú mo e makaupuná.

ʻE hoku ngaahi kaumeʻa kei talavou, kātaki ʻo ʻoua naʻa tuku ke hoko e meʻa naʻe hoko ki hoku kaumeʻa ko Timí, ke hoko kiate koe. ʻOkú ke tuʻu maʻu, taʻeueʻia, mo ului ʻo hangē ko hoʻo fakakaukaú? Ko e taimi ʻokú ke fetaulaki ai mo e ngaahi faingataʻa kuo pau ke hoko mo ʻaonga ʻo e moʻuí, ko hai te ke tafoki ki ai ke maʻu e nongá mo e mahinó? Ko e taimi ʻoku fakaʻau ai ke kaupōʻuli mo taʻeoli hoʻo moʻuí, te ke kei fakakaukau ke lotu?1

ʻI he fakautuutu ko ia hono fakaangaʻi ʻo e Siasí, hono hisitōliá, hono kau takí, pea mo hono ngaahi akonakí, ko e fē te ke ʻi aí? Ko e taimi ʻe fepaki ai ʻa e ngaahi tui mo e ngaahi angafai ʻo e māmani ʻoku fakaʻau ke kaupōʻuli angé mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ko e hā te ke faí?

“ʻE ʻAlu Mo Kimoutolu Foki?”

Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻatau lelei taha ʻa Sētané ko e fakaheleleú, kākaá, mo e ongonoa fakalaumālié. ʻOku nau takitaha holoki ʻa e tuí, fakanenefuʻi ʻa e sió, mo takihalaʻi ʻa e fakakaukaú. Fakakātoá, ʻoku nau hoko ko e pole lahi taha ʻo hotau kuongá. ʻOku ngāue ʻaki kinautolu ʻe Sētane, ʻo ʻikai ngata pē he fakaongoongokoviʻi ʻo Siosefa Sāmita, Tohi ʻa Molomoná, tokāteline ʻo e Siasí, mo e kau taki ʻo e Siasí, ka ke toe tuku hifo foki ʻa e Fakamoʻuí mo e palani ʻa e Tamaí. Kuo pehē maʻu ai pē.

Ko e taimi ʻe fakaofi ai e haʻahaʻa ʻo e ʻahiʻahí mo e meʻa fakamamahí ki he tuʻunga afā fakalaumālie fika 5, te ke kei falala ki he ʻOtuá mo pīkitai ki he moʻoní? Ko e fehuʻi ongo ʻa e Fakamoʻuí ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku kei tuʻu pē ʻi he ʻahó ni.

“ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?

“Pea lea ange ʻa Saimone Pita kiate ia, ʻEiki te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.

“Pea ʻoku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí” (Sione 6:67–69).

ʻOku ou manatu ai ki he lea mālie naʻe fai ʻe Palesiteni Hipa C. Kimipolo (1801–68), Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Kuo tūʻuta lelei mai ʻa e Kāingalotú ki he Teleʻa Sōlekí mo kiʻi pōlepole ʻiate kinautolu. ʻI heʻenau ikunaʻi mo kātekina e ngaahi meʻa lahí, ne nau kiʻi hīkisia mo pōlepole. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo:

“Tuku ke u talaatu kiate kimoutolu, ko hamou tokolahi te mou aʻu ki ha taimi te mou tofanga ai ʻi he ngaahi faingataʻa, ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi fakatanga kotoa pē te mou lava ʻo kātekina, pea mo ha ngaahi faingamālie lahi ke fakahaaʻi ai ʻoku mou tauhi pau ki he ʻOtuá mo ʻEne ngāué. … ʻE fie maʻu ke mou maʻu ha ʻilo ʻiate kimoutolu pē, ki he moʻoni ʻo e ngāue ko ʻení, ke mou matuʻuaki e ngaahi faingataʻa ʻe hoko maí. Kapau kuo teʻeki ai ke ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá, moʻui faitotonu mo tangi ki he ʻEikí pea ʻoua naʻa tuku kae ʻoua kuó ke maʻu ia. Kapau he ʻikai, he ʻikai ke ke lava ʻo tuʻu.

“… ʻE hoko mai ʻa e kuonga ko ʻení ʻi he taimi he ʻikai ke lava ai ʻe ha tangata pe fefine ʻo moʻui ʻi ha maama ʻa ha taha kehe. Kuo pau ke tataki ʻa e tokotaha takitaha ʻe he maama ʻoku ʻiate iá. Kapau ʻoku ʻikai ke mou maʻu ia, ʻe lava fēfē ke mou tuʻu?”2

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga faingataʻa. Ka ʻoku ʻikai ko e fehuʻí pe ʻe fēfē ʻa e Siasí; ka ko e, te ke fēfē mo u fēfē? “Kuo ʻosi fusi ʻa e fuka ʻo e Moʻoní; he ʻikai ha nima taʻe-māʻoniʻoni te ne lava ʻo taʻofi ʻa e ngāué mei heʻene laka atu kimuʻá.”3 Ko e meʻa pē ʻoku taʻe-ʻiloá pe te ta fakalakalaka fakataha mo ia.

Founga ke Hao Fakalaumālie Aí

ʻOku ou fokotuʻu atu ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻe ono kuo pau ke tau takitaha fai ke hao fakalaumālie ai.

ʻĪmisi
Savior next to a tree

1. ʻUluaki ʻofa mo talangofua ki he ʻOtuá. ʻOku totonu ke muʻomuʻa ʻa e ʻofa mo e talangofua ki he ʻOtuá ʻi he ʻofa mo e tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku mahuʻinga ʻa e fakahokohokó. Naʻe ʻakoʻi ʻe Nīfai, “ʻOku foaki ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e maama ki he ʻatamaí; he ʻokú ne folofola ki he tangatá ʻi heʻenau leá, koeʻuhí ke mahino kiate kinautolu” (2 Nīfai 31:3). ʻOku ʻofeina kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne hōifua ke foaki mai kiate kitautolu ʻa e mahinó. Neongo ia, kuo pau ke tau fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
young man praying

2. Fakahoko e lotu fakafoʻituituí ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e lotú. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “Ko e founga lelei taha ke maʻu ai ʻa e moʻoní mo e potó ke ʻoua ʻe fehuʻi ki he ngaahi tohí [mahalo naʻá ne mei tānaki ki ai ʻa e blogs”], ka ko e lotu ki he ʻOtuá, pea maʻu ʻa e akonaki fakalangí.”4 He ʻikai ke ke teitei taʻefeʻunga koe ke ke lotu! Kapau ʻokú ke fie maʻu ha tali lahi ange, fehuʻi lahi ange. Fekumi mo lotua maʻu pē ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 10:5). Ko e maama ʻeni ʻoku fekau mai ʻe he Tamaí ke ne ʻomi ʻa e mahinó.

ʻĪmisi
young woman in graduation cap and gown

3. “Fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (T&F 109:7). Ko e akó ko ha fatongia fakalangi. ʻOku feinga ʻa e kakaí ke ako; ko e meʻamaté ʻoku tali ia ke ueʻi. Ko e kau taki maʻongoʻongá ko e kau ako maʻongoʻonga. ʻOku fie maʻu ʻe he Siasí ha kau taki maʻongoʻonga—ha kau fafine mo ha kau tangata ʻoku fekumi ki ha maama mo ha ʻilo lahi ange, mahino pea mo ului lahi ange (vakai, T&F 93:36). ʻOku fie maʻu ʻe he meʻá ni ʻa e loto ʻakí mo e faimateakí. He ʻikai ke ke lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi moʻoni lolotó ʻaki haʻo kumi ʻi he kulupu fakakaukau ʻi he ʻinitanetí (blogospere). Manatuʻi, ʻoku fakatupulaki ʻa e tuí ʻi he fanongo ki he fakamoʻoni ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau tuí, kae ʻikai ko e fanongo ki he veiveiua ʻa kinautolu kuo mole mei aí.

ʻĪmisi
person holding an open book of scriptures

4. Fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná—ʻi he ʻaho kotoa! Naʻe hiki fakalelei ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke ne maluʻi mo fakahaofi kitautolu ʻi heʻetau folaua ʻa e ngaahi tūkunga ʻo hotau kuongá. Naʻe fakamoʻoni ʻa Nīfai ki he vaʻa ukameá, fekauʻaki mo hono mālohí, “Pea naʻá ku pehē ange kiate kinautolu, ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, pea ʻilonga ʻa kinautolu ʻe tokanga ki he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻo piki maʻu ki aí, ʻe ʻikai te nau teitei mate; pea ʻe ʻikai foki lava ke ikunaʻi ʻa kinautolu ʻe he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí ke fakakuihi mo tohoakiʻi atu ʻa kinautolu ki he fakaʻauhá” (1 Nīfai 15:24). Kapau ʻoku kamata ke ke ongoʻi veiveiua mo hē, toe kamata mei he peesi ʻuluakí, ʻo fakafemoʻuekinaʻi koe ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
temple

4. Tokanga ki he meʻa mahuʻinga tahá. Ko ha konga koe ʻo e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní: ko hono tānaki ʻo ʻIsilelí mo e teuteu ki he Toe Hāʻele Mai ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻi ai hao tufakanga mahuʻinga ke fakahoko! Naʻá ke haʻu ki māmani kuó ke ʻosi tukupā ke lototoʻa ʻi hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí. Ko ho tuʻunga fakalangí ʻeni. Tokanga ki he meʻa mahuʻinga tahá: Ko e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamai Hēvaní. Ko e sioʻata ia ʻo e moʻoní. Ko e puipuituʻa ia ki he fehuʻi, ngaahi palopalema, pea mo e ngaahi meʻa fakatupu hohaʻa kotoa pē. “He ʻoku folofola ʻaki ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní, pea ʻoku ʻikai loi. Ko ia, ʻokú ne folofola ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau anga moʻoní, pea ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau anga moʻoni ʻe ʻi aí” (Sēkope 4:13).

ʻĪmisi
woman walking on a path

6. Ko e taupotu tahá, ke falala kia Sīsū Kalaisi. ʻOkú Ne kei hoko pē “ko e maama mo e moʻui ʻo e māmaní” (3 Nīfai 11:11; vakai foki, Sione 8:12). Ko e taimi ʻoku ʻākilotoa mo lōmenika ai koe ʻe he veiveiuá, faingataʻá, mo e ʻahiʻahí, falala kiate Ia. Ko e taimi ʻoku ʻikai tatau ai ʻa e moʻuí mo hoʻo ʻamanakí pea fakalotomamahiʻi mo lavakiʻi koe ʻe kinautolu ʻokú ke falala ki aí, hoko atu ʻo falala kakato pē kiate Ia. Fakatauange ke ke tali ʻo hangē ko Nīfai ʻo e kuonga muʻá ʻi he ngaahi taimi faingataʻa peheé: “Ka neongo ia, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa ia ʻoku ou falala ki aí. … ʻE ʻEiki, kuó u falala kiate koe, pea te u falala kiate koe ʻo taʻengata” (2 Nīfai 4:19, 34).

Ko e hā pē ha meʻa te ke fai, ʻoua naʻá ke teitei liʻaki e Fakamoʻuí! ʻOku tau hoko ko e kau maʻu mafai, ʻo tauʻatāina ke ngāue kae ʻikai fakakounaʻi, tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí. Te tau takitaha tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua Māfimafí ʻo lipooti ʻa e maama mo e moʻoni ne tau filí.

ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou fili ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení mo pīkitai ki he moʻoní, he ʻikai teitei mole hoʻo tuí. ʻOfa ke tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá ke mou fili maʻu ai pē ke sio ʻi he sioʻata ʻo e moʻoní ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Fai Haʻo Lotu” Ngaahi Himi fika 70.

  2. ʻI he Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball 1945), 449–50.

  3. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 4:540.

  4. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 4:425.