2018
Palesiteni Henelī B. ʻAealingi: Ko ha Poto Tāumamaʻo, Angafakatōkilalo hangē ha Kiʻi Tamasiʻí
Sepitema 2018


Palesiteni Henelī B. ʻAealingi: Ko ha Poto Tāumamaʻo, Angafakatōkilalo hangē ha Kiʻi Tamasiʻí

Ko e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e moʻui mo e ʻulungaanga ʻo Palesiteni Henelī B. ʻAealingí ʻoku mahino pea makehe ʻi he taimi ʻe niʻihi.

ʻĪmisi
President Eyring waving

Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo e ngaahi foha ʻo Palesiteni Henelī B. ʻAealingí kimuí ni, “ʻE lava ke fakamatalaʻi ʻeku tangataʻeikí ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: loto ʻaki kakato.” Ko e moʻoni, ko e meimei taha kotoa pē kuo fetaulaki mo e Tokoni Ua foʻou kia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, vakai ki heʻene fengāueʻaki mo e niʻihi kehé, pe fanongo ki haʻane malanga te nau tui ki ai. ʻIo, ʻe ngali ko e ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻo e moʻui ʻa Hala ʻAealingí (hangē kuo ʻilo ʻaki ia ʻe he fāmilí mo e kaungāmeʻá) ko ha fakafōtunga lōloa pē ʻe taha ʻo ha anga haohaoa, ko hano fakahaaʻi ʻo ha “loto ʻaki kakato”: ke fakahoko ʻi he leá mo e ngāué ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke aʻusia ʻe Heʻene fānaú.

ʻOku mahino mo faingofua e founga ʻoku tulifua ai ʻa Palesiteni ʻAealingi ki he taumuʻa ko iá ʻo tatau mo e ngāué—pea faingataʻa tatau! Talu mei heʻene kei siʻi ʻo aʻu ʻeni ki hono taʻu valungofulu tupú, kuo faifeinga ʻa Hala ke faitotonu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻaki ʻene fekumi fakamātoato—pea loto fiemālie ke ʻoua naʻa ngāue taʻe-kau ai—e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ko ha takaua fakalangi te ne lea ʻaki he meimei fepōtalanoaʻaki kotoa pē ʻoku ʻi ai, ʻi he tuʻutuʻuni fakataki kotoa ʻokú ne faí, pe lea kotoa ʻokú ne fai ki he kakaí. Ko e founga fungani ʻa Henelī B. ʻAealingi ki ha ikuʻanga fakasilesitialé ʻa e fiefia ʻi he takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ha hāsino ia ʻo ʻene anga-fakatōkilalo moʻoni hangē ha tamasiʻi siʻí. Ko e fakamoʻoni ia ʻo ʻene haohaoa fakalaumālie laulōtahá.

Ko e mālié, ko e ngaahi fakafōtunga kehekehe ʻo ʻene moʻuí ʻokú ne ʻai ke makehe ʻa ʻene haohaoá. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Hala ʻo fakataumuʻa ko ha tokotaha kēmisi (chemist) ʻiloa, naʻá ne feinga ako he physics mo e chemistry ka naʻe fili ke ako pisinisi, ko ha tefito ne mamaʻo ʻaupito ia mei he tukufakaholo ʻa e fāmili ʻAealingí. Naʻá na maʻu meʻa, ka naʻe fili mo hono uaifi ko Kefiliní ʻi heʻena moʻuí ke na moʻui fakatōkilalo mo fakapotopoto—pea meimei fakamamahi he taimi ʻe niʻihi (ʻi he fakamatala mo kata ʻena fānaú ki aí). Naʻe ako ʻi ha tuʻunga fakapalofesinale ʻi ha taha ʻo e ngaahi ʻunivēsiti ʻiloa ʻo e ʻIunaiteti Siteití, hoko ko e palōfesa ʻi ha ʻunivēsiti ʻe taha, pea ngāue fakataimi ki ha ʻunivēsiti fika tolu, pea kuo ʻikai ha taha ʻe toe māʻolunga ange ʻi he tuʻunga ʻo e akó ʻia Hala ʻe fakalakalaka kei siʻi pehē, ka naʻe mavahe mei he tuʻunga fakaʻekatēmika mo e nonga fakafoʻituitui ko iá ke ne puleʻi ha kolisi taʻu ua taʻeʻiloa (taʻeʻiloa ki ha taha mo e kotoa hono kaungā ngāue ʻi Hāvati mo Sitenifooti, mo e MIT), ko ha akoʻanga naʻe teʻeki ke ʻalu ki ai—ko Ricks College—ʻi ha kolo he ʻikai ke ne lava ʻo fakahinohino ki ha taha—ko Rexburg, Idaho, USA.

ʻĪmisi
President Eyring sitting at a desk

ʻOku ʻikai ngata ai ʻa e haohaoá mo e fakafōtunga kehekehé. Makehe mei he ngaahi sīpinga ʻo e poto fakaʻatamai ko iá, ʻoku ʻikai loto fiemālie ʻa Palesiteni ʻAealingi ke fakafalala ki hono talēniti pe poto fakaʻatamaí ke fai ha fili ʻi ha ngaahi meʻa ʻoku ʻi ai hano nunuʻa fakalaumālie. Fakatatau mo e ʻuhinga kakato ʻo e foʻi lea ko iá, ʻo ka fie maʻu, pea mālohi ʻo ope atu ʻi he fakaʻuhinga ʻo e mālohí ʻo hangē ko e fakamatala ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālatí (pea mo e fānau tonu ʻa Palesiteni ʻAealingí), he ʻikai te ne teitei “fakavave ke fai ha fili pe fili ha ngāue ke fai, taʻetokanga. He ʻikai teitei ngāue ʻi ha faʻahinga founga ʻe tuʻu ai ʻa e Siasí pe ha taha ʻokú ne tokangaʻi ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki.”1

ʻE ala aofangatuku ʻe he sīpinga fakaʻosi ʻe taha ʻo e haohaoá mo e fakafōtunga kehekehe ʻo e moʻui ʻa Henelī B. ʻAealingí, ʻa e faitotonu ʻa e tangata fakaofó ni:

Naʻe fie maʻu ʻe Palesiteni ʻAealingi ʻi ha meʻa ʻe taha ke ne ʻave ʻa e sākalamēnití ki ha kakai naʻe ʻikai ke nau lava ʻo kau ki he houalotu sākalamēniti angamaheni ʻa ha uooti. Kimuʻa peá ne fakahoko ʻení, naʻá ne fai ha ngaahi telefoni fakavavevave ki he pīsope ʻo hono uōtí ke maʻu ha ngofua. ʻIo, naʻe tali loto fiemālie mo ʻofa ʻe he pīsopé ʻa e kolé.

ʻOku ʻi ai e taumuʻa ʻoku ou lave ai ki he meʻa ko ʻení. ʻOku mahino ki he taha kotoa ʻa e lēsoni ʻi hení. Ko e mēmipa ʻeni ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí ʻoku kolé. Ko ha ʻAposetolo ʻeni kuo ʻosi fakanofo, ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe ala maʻu ʻe ha taha ʻi he māmaní Ko e tokotaha ʻeni te ne lava pea ʻokú ne faituʻutuʻuni ki he taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi he uooti mo e siteiki ʻi he Siasí, kau ai mo e pīsope ʻi hono uooti ʻi Paunitifulu, ʻIutā, USA. Ko ha tokotaha ʻeni te ne lava ʻo puleʻi ʻaki e ngaahi kī ʻokú ne maʻú ʻa kinautolu ko e kau taki fakalotofonuá pea ʻi heʻene hoko ko ha ʻōfisa pule ʻo e Siasí, ʻoku faʻa fie maʻu ia ke ne fai pehē. Ka ʻi he loto-maʻa ʻokú ne fakafōtunga e meʻa kotoa ʻokú ne faí pea mo e tūkunga ʻoku ʻikai faʻa mateuteu e taha kotoa ke ne fakahāʻí, ko Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻeni ʻoku muimui pau ki he founga ngāue ʻoku ʻomi ki he mēmipa kotoa ʻo e Siasí ʻi ha tapa pē ʻo māmani, ʻi hono fai ʻene kolé ʻi he loto fakatōkilalo ʻi he ʻao e pani ʻa e ʻEikí pea mātuʻaki loto fiemālie ke tali e faleʻí mo talangofua ki he tuʻutuʻuni ʻa hono taki fakalotofonuá.

Ko e Ngaahi Mālohinga ʻo ʻEne Tuí

ʻĪmisi
Eyring family photo

Naʻe kamata kei siʻi e tuʻunga fakalaumālie mo e ʻata ki tuʻa e haohaoa e tui ʻa Palesiteni ʻAealingí. Naʻe fāʻeleʻi ia kia Henelī mo Militileti Penioni ʻAealingi ʻi he ʻaho 31 ʻo Mē 1933 ʻoku kei lolotonga hoko ʻa Henelī ko e Lahí ko ha palōfesa ʻiloa ʻi he ʻUnivēsiti Pilinisitoní, pea ohi hake ai ʻa Hala ʻi ha potufonua naʻe fuʻu tokosiʻi ai e kāingalotu ʻo e Siasí pea fakahoko pē ʻe he fāmili ʻAealingí ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻo e ʻaho Sāpaté ʻi honau ʻapí. Naʻe tūkuhua ʻaki kimui ʻe PalesiteniʻAealingi ko ia pē mo hono tehina ko Hātení ʻa e Palaimeli ʻo e kiʻi koló, pea ko hona taʻokete pē ko Tetí ʻi he polokalama ʻa e Kau Talavoú. Ko ʻena faʻē ko Militiletí naʻe tā-piano mo fai-hivá, neongo ʻoku ʻikai ke ne manatuʻi pe naʻá ne fakatou fakahoko fēfē ia.

Naʻe ʻikai taʻofi ʻa Hala mei heʻene kamata ke maʻu ha fakamoʻoní ʻi he ʻikai malava ke lotu mo ha uooti tokolahí. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ʻilo he taimi ko iá ʻoku ʻikai ko ha fale ʻa e Siasí; ʻoku ʻikai foki ko e Siasí ko ha kakai tokolahi. Naʻá ku ongoʻi ofi ki he Tamai Hēvaní mo ʻiloʻi [ʻi he taimi ko iá] ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa Hono siasí; naʻe ʻikai mahuʻinga ia pe naʻe fakataha homau kiʻi koló ʻi homau loki kaí.”

ʻI he taʻu 13 ʻa Halá, ne tali heʻene tamaí ha tuʻunga māʻolunga ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá. Naʻe ʻalu e talavou ko Henelií ki he semineli pongipongí mo fiefia ke vaʻinga ʻi he timi pasiketipolo ʻi heʻene ako māʻolungá, ka naʻá ne pehē naʻe ʻikai ke ʻi ai hano ngaahi kaungāmeʻa mamae.

Lolotonga haʻane fakaʻiseʻisa ʻi ha ʻaho ʻe taha, kuó ne maʻu ha ongo naʻe liliu ai ʻene moʻuí. Naʻá ne ongoʻi ko ha fakatokanga ia mei he ʻOtuá: “ʻE ʻi ai ha ʻaho, te ke ʻilo ai pe ko hai moʻoni koe, te ke fakaʻiseʻisa ʻi he ʻikai ke ke fakaʻaongaʻi lelei ange ho taimí.” Naʻe talangofua ki he ueʻi ko iá ʻaki ʻene lau tuʻo lahi e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene kei talavoú. Naʻá ne toe ongoʻi foki naʻe taki ia ʻe he tohi ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei ko e Gospel Ideals, ʻa ia, ʻoku kau ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne akoʻi ai iá ke anga fakaʻapaʻapa ki he kakai fefiné, ko ha mateaki te ne fakahaaʻi he kotoa ʻene oʻuí ki hono uaifi ʻofeina ko Kefiliní.

Ko Ha Misi Kuo Hoko ʻo Moʻoni

Talu ʻene kei siʻi, ko e fakaʻānaua lahi taha ʻa Halá ke mali mo faʻu ha fāmili. Naʻe faʻa sioloto ki heʻene fānau ʻi he kahaʻú pea aʻu ʻo ne ʻosi foaki kiate kinautolu ha hingoa fakakātoa, “Ko e Kau ʻUlu Keló (Redheads),” ʻo fakakaukau te nau ʻulu kelo hangē ko ʻene faʻeé.

Naʻe iku ʻo hoko ʻa e fakaʻānaua ko ʻení lolotonga ʻene hoko ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī ʻo e Vahefonua Positoní, ko ha uiuiʻi faka-Siasi naʻe maʻu ʻe Hala lolotonga ʻene ako ʻi he ʻUnivēsiti Hāvatí, hili ia ʻene ʻosi mei he ʻUnivēsiti ʻIutaá. ʻI he kei hoko ʻa Hala ko ha taha ako toketā he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1960, naʻá ne fakafofongaʻi ai ʻa e kau palesitenisī fakavahefonuá ʻi ha fakataha lotu ʻa e kakai lalahi kei talavoú ʻi he Cathedral of Pines he tonga-hihifo ʻo Niu Hemisifiá, USA, ko ha feituʻu fakatahaʻanga ʻi tuʻa ʻi he vahefonuá. Naʻá ne fakatokangaʻi ha finemui ʻi ha kofu kulokula mo hinehina pea naʻe ofo ʻi he lelei haohaoa naʻe hā meiate iá. Naʻá ne fakakaukau ai, “Ko e tokotaha lelei taha ʻeni kuó u sio ai. Kapau te u nofo mo ia he toenga ʻeku moʻuí, te u aʻusia e meʻa lelei kotoa pē kuó u fie maʻu.”

Ko e finemuí ko Kefilini Sionisoni mei Palo Ato, Kalefōnia, USA, naʻe ʻikai palani ia ke ʻi Niu ʻIngilani he faʻahitaʻu māfana ko iá ka, ʻi he vili hono kaungāmeʻá, ne hū ai mo ia ki he ako he faʻahitaʻu māfaná ʻi Hāvati. Hili e fakataha lotu ko ia ʻi tuʻá, ne fokotuʻutuʻu leva ʻa Hala ke talanoa mo Kefi ʻi he lotú ʻi ha Sāpate ʻe taha pea naʻe fiefia ke fanongo ʻoku manako he tenisí. Naʻe tuʻo lahi e faʻa tenisi ʻa Hala mo hano kaungāmeʻa he kolisí ʻi he uike pea ko ha taha sipoti fakanatula lelei ia, peá ne pehē leva ko ha fuofua teiti lelei ke na tenisi, mo ha founga ke ne toʻoa ai hono lotó. Ko e meʻa naʻe ʻikai talaange ʻe Kefiliní ko ia naʻe kapiteni ʻi he timi tenisi ʻi heʻene ako māʻolungá! ʻOku kei hanu pē ʻa Hala fekauʻaki mo ʻena taú, “Naʻá ne tā valeʻi au.” Ko e ʻuluaki ʻeni ʻo e ngaahi sīpinga lelei hono uaifi ki he kahaʻú, ʻo e moʻui fakatōkilaló, peá ne tokoni foki ke fai pehē hono husepānití.

ʻĪmisi
Eyring wedding photo

Ko ha Hala Foʻou

Hili ʻena malí pea mo hono fokotuʻu ʻo Hala ki he kau faiako ʻi he akoʻanga pisinisi he ʻUnivēsiti Sitenifōtí, ʻi he valenga poó ʻi ha pō ʻe taha ʻi Tīsema 1970, ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa pea tukuange ʻa Hala ko e pīsope ʻo e uooti fānau ako ʻi Palo Ató, naʻe fai ange ʻe Kefi ha fehuʻi fakaʻohovale. ʻI he kaka hake ʻa Hala ki he mohengá, hili ha ʻaho ngāue lahi, ne falala atu ʻa Kefi pea fehuʻi ange, “ʻOkú ke fakapapauʻi ʻokú ke fai e meʻa ʻoku totonu ke ke fai ki hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí?”

Naʻe fakaʻohovale ki ai ʻene fehuʻí. Naʻe ngali tokamālie ʻa e meʻa kotoa ʻi heʻena moʻuí. Naʻe ngali tuʻu lelei ʻa e kahaʻú mo mahino, ʻo aʻu ki he fale ne fakaʻamua ʻe he fāmili ʻAealingí ʻa ia ne toki tohi ʻe Hala ʻi heʻene tohinoá. ʻE kau ai ha ngaahi meʻa lelei hangē ko “ha loki ki ha ngaahi ngāue, pea lahi feʻunga ke ngāue mo tuku ai ha pōpao (kayak),” fakataha mo ha “palakiʻanga ʻuhila ʻe nima he veʻe tēpile ʻo e peitó” mo ha “kiʻi palepale pe fale fetongi lōngonoa ke fai ai ha tohi.”

“Ko e hā hoʻo ʻuhingá?” Naʻe ʻeke ange ʻe Hala ki hono uaifí.

Peá ne fokotuʻu ange, “Te ke lava ʻo fai ha fakatotolo maʻa Niila A. Mekisuele?” ʻo ʻuhinga ki he Komisiona foʻou e Ako ʻa e Siasí. Naʻe moʻutāfuʻua ʻa Hala he meʻá ni. Naʻe tuʻo taha pē ʻene fetaulaki mo Niila A. Mekisuelé, pea ʻokú ne ʻiloʻi kuo teʻeki ai tuʻo taha ke fetaulaki ʻa Kefilini mo ia. Naʻá ne feinga ke fakamatalaʻi ange ʻa e ʻuhinga he ʻikai feʻunga ai mo ia ha faʻahinga fetongi ngāue peheé, ka naʻá ne kei vili pē pe ʻe fēfē ke ne lotua ʻeni. Naʻá ne fakahoko leva ʻa e meʻá ni, ʻo tūʻulutui he veʻe mohengá ʻo fai ha lotu nounou. ʻI he ʻikai ko ia ke maʻu ha talí, ne ongoʻi leva ʻe Hala kuo mahino pea ʻikai fuoloa naʻá ne mohe leva.

Ka, ʻi he pongipongi hono hokó, kuo maʻu ʻe Hala ha ongo ueʻi fakalaumālie mahino ʻe iku liliu ai e halanga ʻo ʻene ngāue maʻuʻanga moʻuí mo ʻene moʻuí. Naʻá ne fakatou hiki ʻeni ʻi heʻene tohinoá. ʻUluakí, “ʻOua te ke fakaʻaongaʻi hoʻo fakakaukau fakatangatá ke taʻofi ai e ngaahi faingamālie ʻoku ʻoatu kiate koé: lotua kotoa kinautolu ʻi he loto tauʻatāina.” Pea ko e uá, “Fakahoko e ngāue ʻoku tuku atu kiate koe ʻi he Siasí pea mo hoʻo ngāué ki he lelei taha te ke lavá; ko e teuteu pē kinautolu.”

Naʻe hoko mai ʻa e ʻuluaki ongó hangē ha valoki ʻo iku moʻui fakatatau maʻu ai pē ʻa Hala ki ai. Hili haʻane fakasītuʻaʻi ha ngāue kehekehe ʻe tolu naʻe ʻoange ki ai mo ʻikai ke ne lotua, naʻe haʻu ki heʻene fakakaukaú ʻa e ngaahi lea ko ʻení, “ʻOua naʻá ke toe fai e fehalaaki ko iá. ʻOku ʻikai ke ke ʻilo ʻa e ikuʻanga ʻi hoʻo ngāue maʻuʻanga moʻuí.”

ʻI he mahino lelei ʻa e fakahinohino fakalaumālie ko ʻení, naʻe mateuteu ʻa Hala hili ha meimei uike ʻe tolu mei ai, ʻi he telefoni atu ʻa Komisiona Mekisuele ke fakataimitēpileʻi ha fakataha ki Sōleki Siti. Naʻe ʻikai toe afe ʻa Misa Mekisuele. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie kole atu ke ke hoko ko e palesiteni ʻo e Ricks College.” Naʻe tali ange ʻe Hala kuo pau ke ne lotua ia. Naʻá ne lotu pea ko e tali nounou naʻá ne maʻú, “Ko hoku ʻapiako ia.” Ko e toengá, ʻo hangē ko e laú, ʻoku fakahisitōlia ia. Kuo hoko ʻene ngāue ʻi he Siasí talu mei ai ko ha faʻifaʻitakiʻanga mahino, ʻi heʻene hiki ʻo hoko ko e Tokoni Komisiona ʻo e Polokalama Akó pea Komisiona (tuʻo ua), hoko ai mo hono ui ki he Kau Pīsopeliki Pulé, Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú, Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo ha tokoni ki ha Kau Palesiteni ʻe toko tolu ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
President Eyring with President Hinckley

Tā mo Palesiteni Hingikelī mo hono uaifi ko Kefí, mei he Deseret News; tā mei he laká naʻe fai ʻe Tom Smart, Deseret News

Ka ko hono moʻoní, naʻe ʻikai toe kehekehe kia Hala ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí: Kuo akonaki ʻa Palesiteni ʻAealingi ʻo pehē, “ʻE lava ke ʻahiʻahiʻi kitautolu ʻi he ngaahi fie maʻu kehekehe he tuʻunga ʻo e moʻuí ke tau sītuʻa pe taʻe-tokanga ki he ngaahi ui ke tauhi ki he Fakamoʻuí. ʻE ngali taʻe-mahuʻinga ha niʻihi ʻo e ngaahi ui ko iá, ka naʻe liliu ʻeku moʻuí, mo hoku fāmilí, ʻo lelei ange ʻi heʻeku tali ha ui ke faiako ʻi ha kōlomu ʻo ha kau tīkoní. Naʻá ku ongoʻi e ʻofa ʻa e kau tīkoni ko iá ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ʻofa kiate kinautolú.”2

Ko e fakafōtunga kehekehe fakaʻosí: ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau ki ha taha ʻoku ou ʻiloʻi ʻe toe fakafepaki lahi ange ki he fakakikihí mo fehiʻa ʻi he fakamamahí ʻi hoku kaungāmeʻa ko Henelī B. ʻAealingí. Ka naʻá ne fakaʻosi ako ko e ROTC māʻolunga taha ʻi heʻene kalasí he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá pea ngāue maʻa hono fonuá ʻi he Laulāpuna Fakakautau ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Kapau ʻoku fie maʻu ha taha ke ʻalu ki he taú—pea ʻoku mahino ne tau kau ʻi he tau naʻe kamata ʻi he langí—ko e meʻa ʻuluakí, te ke loto ke taki koe ʻe ha taha ʻoku fehiʻa ʻi he foʻi fakakaukau ʻo e taú. Ka kapau naʻe pau ke ʻi ai ha tau (fakalaumālie), te ke kole ki he takí ke fakakaukau lelei, mo fakapotopoto, ke fakafehoanaki ʻa e ngaahi founga palani mo e ngāue kotoa pē ki he tokāteline kuo fakahaá, pea moʻui mo feinga ki ha fakamahino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tuʻutuʻuni kotoa pē ʻokú ne fai. Ko ha maluʻi laulōtaha pehē ʻo e meʻa ʻoku toputapú ʻi he tauʻi ha faʻahinga meʻa ʻoku taʻemāʻoniʻoni pe ʻulí, ʻokú ne ala fakafōtunga e tuʻunga haohaoa taha ʻo e moʻui makehe ʻa Henelī B. ʻAealingí. Te u fiefia ke kau ʻi heʻene kau laulāpuná, heka ʻi hono vakataú, pe toi ʻi hono toiʻangá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Personal correspondence, Apr. 25, 2018.

  2. Henry B. Eyring, “Ki Hoku Makapuná,” Liahona, Nōvema 2013, 69–70.