2011
ʻE Hoko ʻEni ko ha Fakaʻilonga kiate Koe
Tīsema 2011


ʻE Hoko ʻEni ko ha Fakaʻilonga kiate Koe

“Naʻa mo e kau palōfita kotoa pē naʻe kikite talu mei he kamataʻanga ʻo māmaní—ʻikai kuo nau lau ki he ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni?” (Mōsaia 13:33).

Ko e Kilisimasí ko ha taimi ia ʻoku fonu ʻi he ʻamanaki lelei—ʻamanaki lelei ki ha ngaahi meʻaʻofa, meʻakai lelei, mo e ngaahi fakafiefia. Hangē ʻoku fuʻu lōloá ʻa e tatali ʻi he ngaahi ʻuluaki ʻaho ʻe 24 ʻi Tīsemá. Fakakaukau atu ā kapau ko hoʻo tatalí ʻi ha taʻu ʻe 1,000!

Kuo taʻu ʻe laungeau hono kikiteʻi ʻo e ʻUluaki Kilisimasí—ʻa hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí—meia ʻĪsaia ʻi he Fuakava Motuʻá kia Samuela ko e tangata Leimaná ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻiloʻi mo ʻamanaki atu e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí, pea naʻa nau tatali ʻi he kātaki ki he ngaahi fakaʻilonga ko iá. Naʻa nau kikiteʻi ʻEne hāʻele maí koeʻuhí kae lava ʻe he kakai kehé ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaʻilongá mo ʻinasi ʻi he fiefia ʻo hono ʻiloʻi kuó Ne hāʻele maí! Ko hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ko iá ko ha fakamoʻoni ia Hono uiuiʻi fakalangi ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻí.

Lau e ngaahi kikite ko ʻeni ki hono ʻaloʻi ʻo Sīsū Kalaisí mo e ngaahi mana ne hoko aí peá ke ʻiloʻi e founga ne fakahoko ʻaki e ngaahi kikité ni.

Fāʻeleʻi ʻe Mele, ko ha Tāupoʻou

Ngaahi kikité: ʻI he taʻu ʻe fitungeau kimuʻa pea toki fāʻeleʻi ʻa Melé, naʻe kikiteʻi ai te ne hoko ko e faʻē ʻa Kalaisí. Naʻe tohi ʻe ʻĪsaia ʻo pehē, “Ko [e ʻEikí] pē te ne ʻoatu kiate koe ʻa e fakaʻilongá; Vakai, ʻe tuʻituʻia ʻa e tāupoʻou, pea ʻe fāʻeleʻi ʻa e tama, pea ʻe ui hono huafá ko ʻImanuela” (ʻĪsaia 7:14).

Ne tala foki ʻe ʻAlamā ko e Siʻí ko Mele ʻa e faʻē ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha taʻu ia ʻe 80 pea toki ʻaloʻi ʻa Sīsuú pea mamaʻo ʻaupito ia mei he feituʻu naʻe ʻi ai ʻa ʻĪsaiá: “ʻE ʻaloʻi ia ʻia Mele, … pea ko ha tāupoʻou ia, ko ha meʻangāue mahuʻinga ia kuo fili, ʻa ia ʻe ʻōʻōfaki pea te ne tuʻituʻia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea fakahifo ha tama, ʻio, naʻa mo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” ʻAlamā 7:10).

Fakahokó: Hili ha taʻu ʻe valungofulu mei ai, naʻe hā ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí “ki ha tāupoʻou kuo fakanofo ki he tangata naʻe hingoa ko Siosefa, … pea ko e hingoa ʻo e tāupoʻoú ko Mele” (Luke 1:27). Ko Melé ko e faʻē ia ʻa Sīsuú, ʻa ia ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Kuo Fanauʻi Kiate Kitautolu ha Tamasiʻi

Kikité: Naʻe kikiteʻi ʻe ʻĪsaia hono ʻaloʻi ʻo e Mīsaiá: “He kuo fanauʻi kiate kitautolu ʻa e tamasiʻi, kuo foaki kiate kitautolu ʻa e foha: pea ʻe ʻi hono umá ʻa e pulé: pea ʻe ui hono huafá ko Fakaofo, ko Akonaki, ko e ʻOtua Māfimafi, ko e Tamai Taʻengata, ko e ʻEiki ʻo e Melinó” ʻĪsaia 9:5

Fakahokó: Naʻe fakahoko ʻe he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻa e meʻa kotoa pē ne kikiteʻi ʻe ʻĪsaiá, ka naʻe ʻaloʻi ʻa Kalaisi ʻi ha potu māʻulalo: “He kuo ʻaloʻi kiate kimoutolu he ʻahó ni, ʻi he kolo ʻo Tēvitá, ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ko Kalaisi ko e ʻEikí. … Te mou ʻilo ʻa e tamasiʻí kuo takatakai ʻaki ia ʻa e kofu, pea tokoto ia ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú” (Luke 2:11–12).

ʻAloʻi ʻi Pētelihema

Kikité: Naʻe moʻui e palōfita ko Maiká ʻi he taimi tatau pē mo ʻĪsaia. Naʻá ne kikite ʻe ʻaloʻi ʻa e ʻEikí ʻi he kolo ko Pētelihemá: “Ka ko koe, Pētelihema ʻEfalata, neongo ʻokú ke siʻi hifo ʻi he ngaahi toko afe ʻo Siutá, ka ʻe haʻu ia meiate koe kiate au, ʻa ia ʻe pule ʻi ʻIsilelí; ʻa ia kuo talu mei muʻa ʻene hāʻele atu, mei he kamataʻangá” Maika 5:2).

Fakahokó: Hili mei ai ha taʻu ʻe fitungeau, naʻe fekau ʻe Hēlota ki heʻene kau tangata tohí ke nau talaange ʻa e feituʻu ʻe ʻilo ai ʻa e pule foʻoú: “Naʻe fakapapau ia meiate kinautolu pe ʻaloʻi ʻi fē ʻa e Kalaisí. Pea nau pehē ange kiate ia, ʻI Pētelihema ʻi Siutea” (Mātiu 2:4–5).

ʻO e Hako ʻo Tēvitá

Kikité: Ne fakahā ʻe Selemaia ʻi he senituli ʻe ono kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa Kalaisí te ne haʻu mei he hako ʻo Tēvitá: “ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, pea mo e kuonga ko iá, te u fakatupu kia Tēvita ʻa e Vaʻa ʻo e māʻoniʻoní; pea te ne fai ʻa e fakamaau mo e angatonu ʻi he fonuá” (Selemaia 33:15).

Fakahokó: ʻOku ʻomai kiate kitautolu ʻe Mātiu ʻa e tohihohoko ʻo Kalaisí, ʻo fakahā ai e haʻu ʻa e ʻEikí mei he tuʻi ko ia ʻo e kuonga fuoloá: “Ko e tohi ʻo e tupuʻanga ʻo Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo Tēvita, ko e ʻAlo ʻo ʻĒpalahame. … Pea ko e toʻu tangata kotoa pē meia ʻĒpalahame ʻo aʻu kia Tēvita ko e toʻu tangata ʻe hongofulu mā fā; pea mei he fetuku ki Papiloné ʻo aʻu ki he Kalaisí, ko e toʻu tangata ʻe hongofulu mā fā” (Mātiu 1:1, 17).

Hāʻelea ʻe he Ngaahi Tuʻi

Ngaahi kikité: Neongo e ngaahi tūkunga māʻulalo naʻe ʻaloʻi ai ʻa Kalaisí, naʻe fakahā ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ha ngaahi tuʻi ʻo mamata kiate Ia: “Pea ʻe haʻu ʻa e kakai Senitailé ki hoʻo māmá, mo e ngaahi tuʻí ki he maama lahi ʻo hoʻo ʻalu haké” (ʻĪsaia 60:3).

Naʻe fakahā ʻe Samuela ko e tangata Leimaná ki he kau Nīfaí ʻi he taʻu ʻe nima kimuʻa pea ʻaloʻi mai ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi fakaʻilonga te ne fakamelomelo ʻEne hāʻele maí. Ko e taha ʻo e ngaahi fakaʻilongá ni ʻa e fetuʻu ko ia naʻe muimui ai e Kau Tangata Potó: “ʻE hopo hake ha fetuʻu foʻou, ʻa ia ko ha fetuʻu kuo teʻeki ai ke mou mamata ki ai, pea ʻe hoko ʻeni foki ko ha fakaʻilonga kiate kimoutolu” (Hilamani 14:5).

Fakahokó: Naʻe ʻiloʻi ʻe he Kau Tangata Potó ʻa e fakaʻilonga ke nau fekumi ki aí he kuo pau naʻa nau fekumi ki hano fakahoko ʻo e ngaahi kikité. Naʻa nau pehē, “ʻOku ʻi fē ia ʻa ia kuo ʻaloʻi ko e Tuʻi ʻo e kakai Siú? he kuo mau mamata ʻi he potu hahaké ki hono fetuʻú, pea kuo mau haʻu ke hū kiate ia” (Mātiu 2:2).

ʻI he Maama Foʻoú, naʻe ʻiloʻi foki ʻe he kau Nīfaí ʻa e ngaahi fakaʻilongá pea nau ʻiloʻi kuo fakahoko e ngaahi kikité: “Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻio, ʻa e kihiʻi momoʻi meʻa kotoa pē, ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. Pea naʻe hoko ʻo pehē foki naʻe hā mai ha fetuʻu foʻou, ʻo fakatatau ki he folofolá” (3 Nīfai 1:20–21).

Fakakaukau ki hoʻo fiefia ʻi he faifai peá ke fakaava hoʻo ngaahi meʻaʻofa Kilisimasí. ʻE fēfē hano fakafehoanaki ki ai kapau naʻá ke tatalí ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí pea faifai kuó ke mamata ki honau fakahokó? Naʻe teuteuʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi fakaʻilongá ni kimuʻa, ʻo ʻikai koeʻuhí pē ke fiefia fakataha ʻa e kakai faivelenga ʻi he māmaní ʻi hono ʻaloʻi mai Hono ʻAló ka ke fakamoʻoniʻi ʻa e uiuiʻi fakalangi ʻo Kalaisí.

Ko e ʻAloʻí, tā ʻe Gustave Doré

Ko Hono Tataki ʻe he Fetuʻú e Kau Tangata Potó, tā ʻe Gustave Doré