2011
Feʻiloaki mo Siosefa
Tīsema 2011


Feʻiloaki mo Siosefa

ʻOkú ke ʻiloʻi ko Siosefa Sāmita ʻa e ʻuluaki palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ka naʻá ke ʻiloʻi koā ʻene manako ke katá mo ʻene ʻai ke kata e kakaí? pe naʻá ne pusiakiʻi mo hono uaifi ko ʻEmá ha ongo māhanga? Mahalo ko ha ngaahi meʻa siʻi ʻeni ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻo kau ki he Palōfita ko Siosefá:

  • Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí he ʻaho 23 ʻo Tīsema 1805, ʻi Seiloni ʻi Veamoniti, USA, pea naʻe fakahingoa ia ki heʻene tamaí. Ko e fakahokohoko ʻeni e ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻo Siosefá ʻo fakatatau ki honau taʻu motuʻá, ko ʻAlavini, Hailame, Sōfolonia, Samuela Halisoni, ʻIfalame, Uiliami, Kataline, Tani Kālosi, mo Lusi.

  • Naʻe puke ʻa Siosefa ʻi he mofi taifotí ʻi hono taʻu fitú. Naʻe sai e mofí kae tupu ha hangatāmaki ʻi hono vaʻe toʻohemá. Naʻe toʻo taʻefakaongonoa ha konga hui ʻe hiva mei ai. Naʻe ʻalu ketuketu ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.1

  • Naʻe taʻu 14 ʻa Siosefa ʻi he taimi naʻá ne fuofua lotu leʻolahi ai pea sio ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17).

  • Naʻe mālōlō ʻa ʻAlavini ko e tokoua lahi taha ʻo Siosefá, ʻi he taʻu 17 ʻa Siosefá. ʻI he ʻosi ha meimei taʻu ʻe 13 mei ai, naʻá ne sio kia ʻAlavini ʻi ha meʻa-hā-mai kau ki he puleʻanga fakasilesitialé (vakai, T&F 137:5–7).

  • Naʻe ʻikai loto e tamai ʻa ʻEmá ko ʻAisake Heili, kia Siosefa pea ʻikai ke ne loto ke na mali. Naʻe fili ʻa Siosefa mo ʻEma ke na hola pea naʻá na mali ʻi he ʻaho 18 ʻo Sānuali 1827.2

  • Naʻe mali ʻa ʻEma mo Siosefa ʻi ha taʻu ʻe 17 pea ʻi ai ʻena fānau ʻe toko 11, naʻe mate kei iiki pē ʻa e toko 6.

  • Hili ha matoli e foʻi nifo ʻo Siosefá ʻi ha taimi ne ʻohofi ai ia ʻe ha kau fakatanga ʻi he 1832, ne ʻilonga pē ia ʻi heʻene leá.3

  • Naʻe manako ʻa Siosefa ke vaʻinga. Naʻe kau he ngaahi vaʻinga ko iá ʻa e ʻakapulú, fangatuá, tautolo ʻaki e ngaahi foʻi pulu ngaohi mei he sinoú, taumātaʻú, mo e heu ʻakaú.4

  • Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha taha Siasi fuoloa e leʻo ʻo Siosefá ʻo pehē ʻoku tatau mo e “ngaahi mana ʻo e Langí.”5

  • Naʻe sino mālohi mo māʻolunga ʻa Siosefa, naʻe 6′2″ (1.9 m) pea pāuni ʻe 200 (91kk) nai hono mamafá.6

  • Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa Siosefa ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ka naʻá ne kau foki ʻi he fili palesiteni ʻa e ʻIunaiteti Siteití.7

  • Hili hono fakapoongi ʻo Siosefá, naʻe hiki ʻe ʻEletā Sione Teila (1808–87), ʻi heʻene kei ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa e fakamatala ko ʻení kau ki ai, “Kuo fai ʻe Siosefa Sāmita, ko e Palōfita mo e Tangata Kikite ʻa e ʻEikí, ha meʻa lahi ange ki hono fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he māmaní, tuku kehe ʻa Sīsū pē, ʻi ha toe tangata ʻe toko taha ʻa ia naʻe moʻui ʻi ai ʻi ha kuonga” (T&F 135:3).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Presidents of the Church (Church Educational System student manual, 2003), 3–4.

  2. Vakai, “Life of the Prophet: Joseph and Emma,” JosephSmith.net.

  3. Vakai, “Life of the Prophet: Friend of Man,” JosephSmith.net.

  4. Vakai, Alexander L. Baugh, “Joseph Smith’s Athletic Nature,” ʻi he Joseph Smith: The Prophet, the Man, ed. Susan Easton Black and Charles D. Tate Jr. (1993), 137.

  5. Joseph L. Robinson, ʻi he “Life of the Prophet: Teacher of God’s Truth,” JosephSmith.net.

  6. Vakai, Baugh, “Joseph Smith’s Athletic Nature,” 138–39.

  7. Vakai, “Life of the Prophet: Leading with Love,” JosephSmith.net.

Siosefa Sāmita, tā ʻe Dee Jay Bawden; Ko Siosefa Sāmita mo e ToʻuTupu ʻo Nāvuú, tā ʻe Del Parson © IRI