2011
Ko ha Fakamoʻoni Pau
Tīsema 2011


Ko ha FakamoʻoniPau

ʻĪmisi
ʻEletā Carl B. Pratt

Koeʻuhí ko ʻeku tupu hake ʻi ha fāmili naʻe mālohi he Siasí, ʻoku ou fakakaukau ne u tupu hake pē mo ha fakamoʻoni. Ne teʻeki ʻaupito ha taimi te u veiveiua ai ʻi he moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Hangē ko e toʻu tupu tokolahi, ne faʻa ʻi ai pē ha ngaahi fehuʻi ʻi hoku ʻatamaí, ka ne teʻeki ai ʻaupito ke u ongoʻi naʻe ʻikai moʻoni e Siasí.

Ko e tui ʻeni naʻá ne ueʻi au ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Ne u ʻilo naʻe fie maʻu ke u ngāue fakafaifekau. Pea neongo ne ʻikai haʻaku veiveiua fēfē kau ki he Siasí, ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe totonu ke u maʻu haʻaku fakamoʻoni ʻiate au pē.

Naʻe kamata ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻi Fēpueli ʻo e 1961, ʻo u mavahe mei he faʻahitaʻu momoko ʻo Sōleki Sití ki he ʻea vela ʻo e faʻahitaʻu māfana ʻo ʻĀsenitiná. Naʻe ʻikai ke fai ha ako lea fakafonua ia maʻá e kau faifekaú he taimi ko iá, ka naʻe palōmesi mai ʻeku palesiteni fakamisioná te mau lea faka-Sipeini lelei hili ʻemau lau leʻolahi e Tohi ʻa Molomoná ke ʻosi. Ne u ako e lea faka-Sipeiní heʻeku kei siʻí, pea ʻi he ʻosi pē ʻa e ngaahi uike siʻi he kamataʻangá kuó u lea faka-Sipeini lelei ʻaupito, ka ne u kei muimui pē ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa ʻeku palesiteni fakamisioná.

ʻI he ʻuluaki kolo ne vahe au ki aí, ne ma nofo mo hoku hoá ʻi ha fale naʻe tuʻu ʻi he tafaʻaki ki mui ʻo ha falekoloa motuʻa. Naʻe ʻikai ke ma lava ʻo malanga ʻi he taimi hoʻataá lolotonga e taimi mohe hoʻatā (siesta) ʻo ʻĀsenitiná, ko ia ne u fakaʻaongaʻi e taimi ko iá ke u lotu ai mo lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi he hūʻanga ʻi muʻa ʻo e falekoloa motuʻá.

ʻI he ʻaho ʻe taha, ʻi he tafaʻaki ki muʻa ʻo e falekoloa ko iá ʻi ha maile ʻe lauafe mei ʻapi, ne u tuʻu ai ʻo fakakaukau ki he meʻa naʻá ku laú. ʻI he taimi ʻokú ke lotu ai mo fakalaulauloto ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke takiekina koe ʻe he Laumālié. Naʻá ku fakalaulauloto ki he akonaki naʻe ʻomai ʻe he Tohi ʻa Molomoná, naʻá ku fakakaukau ki hono liliu ʻe Siosefa Sāmita e ʻū lauʻi peletí, pea naʻe ʻalu hake fakafokifā ha ongo ʻiate au. Ne u ʻiloʻi he momeniti ko iá naʻe moʻoni ʻa e meʻa kotoa pē naʻe akoʻi kiate au ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Ne mahino fakafokifā kiate au ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia pea naʻá ku lau e folofola ʻa e ʻOtuá. Ne moʻoni kotoa ia.

Ne fakafiefia ʻa e ongo fakafokifā ko ia ne u maʻú. Ne u ongoʻi kotoa ia ʻi hoku sinó mei hoku ʻulú pē ʻo aʻu ki hoku louhiʻivaʻé. Naʻe ʻikai ke momoko pe vela. Ka ko ha fakamoʻoni pau ia.

Kuo teʻeki ai ngalo ʻiate au ʻa e ʻaho ko iá, pea talu mei ai mo e tuʻo lahi ʻeku ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní. Tupu mei he meʻa ko ia naʻe hokó, ʻoku ou ʻiloʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻokú Ne fakamoʻoni ai kiate aú. ʻOku ʻikai ke tatau maʻu pē ʻa e ongo ko iá, ka ko ha ongoʻi māfana mo malu maʻu pē ia.

Neongo ʻoku lea fakatāutaha ʻa e Laumālié kiate kitautolu, ka ko e palōmesi ʻa Molonaí ʻoku maʻá e tokotaha kotoa pē (vakai, Molonai 10:3–5). ʻOku pehē ʻe he palōmesi ʻa Molonai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻe fakamoʻoniʻi kiate koe ʻe he Laumālié ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻo kapau te ke lau, ako, fakalaulauloto pea lotua ia ʻi he loto fakamātoato moʻoni. Ko e palōmesi ko iá kiate au, kiate koe, pea ki he kakai kotoa pē ʻi he māmaní. ʻE maʻu ha fakamoʻoni pau ʻe kinautolu ʻoku nau fekumi ki aí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Keith Larson