2011
Ko e Melino mo e Fiefia ʻi Hono ʻIloʻi ʻOku Moʻui ʻa e Fakamoʻuí
Tīsema 2011


Ko e Melino mo e Fiefia ʻi Hono ʻIloʻi ʻOku Moʻui ʻa e Fakamoʻuí

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu naʻe fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí he ʻaho 10 ʻo Tīsema, 2002. Ke maʻu kakato e leá ʻi he lea faka-Pilitāniá, hū ki he speeches.byu.edu.

ʻĪmisi
ʻEletā Russell M. Nelson

ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻe lava ke u pehē ʻoku mahuʻingaʻia e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he faingamālie ke nau akonaki ai mo fakamoʻoniʻi ʻa hotau Fakamoʻui ʻofeiná. ʻOku mau fiefia ke vahevahe ʻemau fakamoʻoní ʻo kau ki Heʻene moʻuí, ʻEne ngāue fakafaifekaú, pea mo Hono misiona ʻi he moʻui fakamatelié.

ʻOku tau fakamanatu ʻa hono ʻaloʻi masiva mai ʻo e Fakamoʻuí ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e taʻú neongo ʻoku tau ʻiloʻi naʻe ʻikai hoko ia ʻi Tīsema. Hangehangē naʻe ʻaloʻi ʻa e ʻEikí ia ʻi ʻEpeleli. ʻOku fakatou fokotuʻu mai ʻe he fakamoʻoni fakafolofolá mo fakahisitōliá ha taimi ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e taʻú, ʻo ʻofi ki he kātoanga Lakaatu ʻa e kakai Sīú (vakai, T&F 20:1).

ʻOku pehē ʻe he folofolá naʻe fakanofo (fakamaʻu)ʻa ʻEne faʻeé, ko Mele, kia Siosefa (vakai, Mātiu 1:18; Luke 1:27). ʻE ala fakatatau pē ʻena fakamaʻú ki ha fakamaʻu ʻi onopooni, ʻa ia ʻe toki hoko mai ai ʻamui ʻa e ouau totonu ʻo e malí.

ʻOku tohi ʻi he fakamatala ʻa Luké ʻa e hā ʻa e ʻāngelo ko Kepalelí kia Melé ʻo ne ʻiloʻi ai ʻa hono misiona ʻi he moʻui fakamatelié:

“Pea haʻu ʻa e ʻāngeló kiate ia, ʻo ne pehē, Siʻoto ʻofa, ʻokú ke ʻofeina lahi, ʻoku ʻiate koe ʻa e ʻEikí: ʻokú ke monūʻia ʻi he fefine fulipē. …

“Pea pehē ʻe he ʻāngeló kiate ia, Mele, ʻoua ʻe manavahē: he ʻokú ke ʻofeina mei he ʻOtuá.

“Pea vakai, te ke tuʻituʻia ʻi ho manavá, pea fāʻeleʻi ʻa e tama, peá ke ui hono huafá ko Sīsū.

“Pea ʻe lahi ia, pea ʻe ui ia ko e ʻAlo ʻo e Fungani Māʻolungá” (Luke 1:28, 30–32).

Ko ʻetau Tamai Hēvaní ʻa e Fungani Māʻolungá. Ko Sīsū ʻa e ʻAlo ʻo e Fungani Māʻolungá.

“Pea pehē ʻe Mele ki he ʻāngeló, ʻE fēfē ai ʻa e meʻá ni, he ʻoku ʻikai te u ʻiloa ha tangata?

“Pea lea ʻa e ʻāngeló, ʻo pehē ange kiate ia, ʻE hoko mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate koe, pea ʻe fakamalu koe ʻe he mālohi ʻo e Fungani Māʻolungá: pea ko ia foki ʻe ui ai ʻa e hako māʻoniʻoni te ke fāʻeleʻí ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” (Luke 1:34–35).

Naʻe feitamaʻi ʻe Mele ʻa e Tamasiʻi Māʻoniʻoni ko iá. Kimuʻa peá ne mali mo Siosefá, naʻe fie maʻu ʻe Siosefa ke ne maluʻi ʻa Mele (vakai, Mātiu 1:18–19), ʻo teu ke fakahaofi ia mei he tautea naʻe fai ki ha fefine ʻoku feitama teʻeki ai fakahoko fakalao e malí. Lolotonga e fifili ʻa Siosefa ki he ngaahi meʻá ni, ne hā kiate ia e ʻāngelo ko Kepalelí, mo pehē:

“Siosefa, foha ʻo Tēvita, ʻoua te ke manavahē ke maʻu ʻa Mele ko ho ʻunoho: he ko ia kuo fakatupu ʻiate iá ʻoku mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

“Pea te ne fāʻeleʻi ʻa e tama, pea te ke ui hono huafá ko Sīsū: ko ia ia te ne fakamoʻui hono kakaí mei heʻenau ngaahi angahalá” (Mātiu 1:20–21).

Naʻe ʻikai fie maʻu ia ke akoʻi kia Mele mo Siosefa ʻa e ʻuhinga loloto ʻo e huafa ko e Sīsuú. ʻOku ʻuhinga ʻa hono tupuʻanga faka-Hepelū ko e Yehoshua pe Jehosua, ko e “Ko Sihova ʻa e fakamoʻuí.”1 Ko ia ko e ngāue ʻa e ʻEiki ʻOtua ko Sihová, ʻa ia ne vave pē hano fakahingoa ko Sīsuú, ko e fakamoʻuí. Ko Ia ʻe hoko ko e Fakamoʻui ʻo māmaní.

ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha fetalanoaʻaki ʻa Nīfai mo ha ʻāngelo naʻá ne fehuʻi ange ʻo pehē, “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e āfeitaulalo ʻa e ʻOtuá?”

Naʻe tali ange ʻe Nīfai, “ʻOku ou ʻilo ʻokú ne ʻofa ki heʻene fānaú; ka neongo ia, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē.

“Pea naʻá ne pehē mai kiate au: Vakai, ko e tāupoʻou ʻokú ke sio ki aí ko e faʻē ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻi he anga ʻo e kakanó.

“… Naʻá ku vakai naʻe ʻave ia ʻe he Laumālié; pea hili hono ʻave ia ʻe he Laumālié ʻo fuofuoloa siʻi naʻe lea mai ʻa e ʻāngeló kiate au, ʻo pehē: Vakai!

“Pea naʻá ku mamata ʻo toe vakai ki he tāupoʻoú, ʻokú ne fua ha tamasiʻi ʻi hono nimá.

“Pea naʻe pehē mai ʻe he ʻāngeló kiate au: Vakai ki he Lami ʻa e ʻOtuá, ʻio, ko e ʻAlo ʻo e Tamai Taʻengatá!”(1 Nīfai 11:16–21).

Ngaahi Fakamaama meia Luke

ʻOku toe tānaki mai ha fakamaama mahuʻinga ʻe he talanoa mālie mo maheni ko ia ʻoku tau lau ʻi he taimi Kilisimasí ʻo hangē ko hono tohi ʻia Luke, vahe 2: “Pea pehē, naʻe fai ʻa e fono ʻe Sisa ʻAokositusi, ʻi he ngaahi ʻaho ko iá, ke tohi ʻa e kakai kotoa pē ʻo e puleʻangá” (Luke 2:1).

Ko hono moʻoní ko ha tānaki tukuhau, ko ha tohi kakai ʻeni, mo ha taliui—ko ha lesisita ʻo e kakai ʻo e puleʻanga Lomá. Kuo tuʻutuʻuni ʻe he Tuʻi ko Hēlotá ke lau e tokolahi ʻo e kakai ʻi he fonua ʻo ʻenau ngaahi kuí. Naʻe nofo ʻa Mele mo Siosefa ʻi Nasaleti he taimi ko ʻení, pea naʻe pau ke na fononga faka-tonga ki he kolo ʻo Tēvitá, ʻa ia naʻe maile ʻe 90 (km ʻe 145) hono mamaʻó. Mahalo naʻe toe mamaʻo ange ʻena fonongá kapau naʻá na takai hake ʻi he vahefonua ko Sāmeliá ʻa ia ne ʻikai ke nau vāleleí.

Kuo pau pē ia naʻá na fononga mo ha kāinga naʻe fekau ke ō ki he fonua ʻo ʻenau ngaahi kuí. Kuo pau pē naʻa nau fai e fononga faingataʻá ni mo ʻenau fanga monumanú, hangē ko e fanga kulií mo e fanga ʻasí. Mahalo naʻe lahi e ngaahi pō naʻa nau mohe ai pē ʻi tuʻa he naʻe fie maʻu ha ʻaho ia ʻe tolu ki he fā ke fai ai ʻenau fonongá. ʻI heʻena aʻu ki Pētelihemá, kuo hokosia e taimi ke fāʻeleʻi ai ʻa e Tamasiʻi Māʻoniʻoní.

“Pea fāʻeleʻi ʻe ia ʻa e tama ko hono ʻolopoʻoú, peá ne takatakai ʻaki ia ʻa e kofu, ʻo fakatokoto ia ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú; koeʻuhí naʻe ʻikai te nau hao ʻi he fale tali-fonongá.

ʻOku fonu ʻuhinga ʻa e vēsí ni, pea fakalahi mai ki ai ʻa hono ʻiloʻi ha foʻi lea mei he ʻuluaki fakalea ʻo e Fuakava Foʻou Faka-Kalisí pea mo e mahino ʻo e anga fakafonua ʻo e taimi mo e feituʻu ko iá. Ko e foʻi lea naʻe liliu mei ai ʻa e “fale tali-fonongá” ko e kataluma.2 Ko e ʻuhinga ʻo e foʻi lea fie pipiki mei muʻa faka-Kalisi ko e kata (pe cata) ko e “ʻi lalo” he taimí pe feituʻú. ʻI he taimi ʻoku fakatahaʻi ai ʻa e katá mo e lumá, ʻoku ʻuhinga leva ʻa e foʻi leá ki he feituʻu ʻoku kiʻi nofo hifo ai, pe mālōlō ki ai e kakaí mei heʻenau fonongá. ʻI he Fuakava Foʻou faka-Kalisí, ʻoku ʻasi tuʻo ua pē ai ʻa e foʻi lea ko e katalumá pea ʻoku fakamatalaʻi taki taha kinaua ʻi he ongo taimi ko ʻení ko e “potu fale” (Maʻake 14:14; (Luke 22:11), kae ʻikai ko e “fale tali-fononga”.

ʻI he taimi mo e feituʻu ko iá, naʻe ʻikai tatau e fale tali-fononga faka-ʻĒsiá ia mo e hōtele ʻo e ngaahi ʻaho ní. Ko e fale nofo totongi he taimi ko iá naʻe nofo ai e ngaahi kulupu fonongá, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e kakaí mo ʻenau fanga monumanú. Naʻe nofo e ngaahi kulupu fonongá ʻi he potu naʻe ʻiloa (pea ʻoku kei ʻiloa pē he taimí ni) ko e caravansary, pe ko ha khan. ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe he tikisinalé ʻa e ongo foʻi leá ni ko ha fale tali-fononga ʻi ha feituʻu ʻatā ʻoku ʻā takatakaiʻi ʻi he ngaahi fonua fakahahaké (pe ʻo ʻĒsiá) ʻa ia ʻoku mālōlō ki ai e ngaahi kulupu fonongá ʻi he taimi poʻulí.3

Ko e feituʻu pehení naʻe ʻikai tapafā tatau, pea naʻe ʻi ai e feituʻu ʻi lotomālie he lotoʻaá ki he fanga monumanú, pea ʻā takai leva ia ʻe he ngaahi konga kuo holisi ke mālōlō ai e kakaí. Naʻe kiʻi māʻolunga ange ʻa e ngaahi loki ko ʻení ʻi he feituʻu naʻe ʻi ai e fanga manú pea naʻe ava pē ʻa e ngaahi matapā ki aí koeʻuhí ke lava pē ʻa e kakaí ʻo tokangaʻi ʻenau fanga monumanú. ʻOku talamai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Luke 2:7 naʻe ʻikai ha feituʻu ʻe ʻatā maʻanaua ʻi he “fale tali-fonongá,” ʻa ia ko e pehē naʻe fonu kotoa e ngaahi loki ʻo e caravansary.

Mahalo ʻoku taʻetotonu ʻa e fakakaukau ko ia ʻoku pehē naʻe anga taʻeʻofa pe anga taʻefakaʻapaʻapa e kau tauhi ʻo e fale tali-fonongá. ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ʻulungāanga tatau pē ʻa e kakai ʻo e taimi ko iá mo kinautolu ʻo e ʻaho ní—ʻo angaʻofa. Pea mahalo naʻe moʻoni ʻeni ʻo fakatautefito ki ha faʻahitaʻu naʻe fonu ai ʻa e kakai totonu pē ʻo Selusalemá mo e ngaahi feituʻu ofi mai ʻo Pētelihemá ʻi ha kāinga tokolahi ʻo e tangataʻifonua totonu pē ʻo e feituʻú.

ʻI ha fale tauhi ʻanga ʻo e fanga monumanú ʻi ʻĒsia, naʻe tauhi e fanga monumanú ʻi he tuliki ʻi lotó he taimi poʻulí. ʻA ia ʻe ʻi ai e fanga ʻasi, fanga kulī, sipi, pea mahalo mo ha fanga kāmeli mo ha fanga pulu, fakataha mo e fakaveve mo e nanamu ʻo e fanga monumanú kotoa.

Tupu mei he fonu e ngaahi loki takatakai ʻi he lotoʻaá, mahalo naʻe fili ai pē ʻa Siosefa ia ke fāʻele ʻa Mele ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú ʻi lotomālie he lotoʻaá, fakataha mo e fanga monumanú. ʻOku malava pē ko ha feituʻu māʻulalo pehē naʻe ʻaloʻi ai e Lami ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tuʻo ua ʻa e lau ʻi he Luke 2 ki he kofu. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea ko e “takatakai ʻaki ia ʻa e kofú” (Luke 2:7)? ʻOku ou ongoʻi ʻe au ʻoku loloto ange hono ʻuhingá ʻi hono fakaʻaongaʻi pē ʻo ha taipa pe ha kiʻi sipi kafu ke kofukofu ʻaki hono fāʻeleʻi maí. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻi he lea faka-Kalisi ʻo e Fuakava Foʻoú ha foʻi lea pē ʻe taha kae ʻikai ko e foʻi lea ko ʻeni ʻe nima ʻi he faka-Pilitāniá. Ko e foʻi leá ko e sparganoo, ko ha lea ngāue ʻoku ʻuhinga ki hano kofu ʻaki ha valevale toki fāʻeleʻi ha faʻahinga tupenu makehe, ʻo takatakaiʻi ʻaki ia.4 Mahalo pē ko ha meʻa ia naʻe ʻiloʻi makehe ai ha fāmili. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻa e founga tatau ko iá ki hono fāʻeleʻi ʻo ha ʻuluaki tamasiʻi tangata.

Naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló, “Pea ko e fakaʻilonga ʻeni kiate kimoutolu; te mou ʻilo ʻa e tamasiʻí kuo takatakai ʻaki ia ʻa e kofu, pea tokoto ia ʻi he ʻaiʻanga kai ʻo e manú” (Luke 2:12). Pau pē naʻe lava ke ʻiloʻi pea mahino ʻaupito ʻa e faʻahinga tupenu naʻe kofukofu ʻaki Iá.

Fēfē leva e ʻaiʻangakai ʻo e manú? Ko e ʻaiʻangakai ʻo e manú ko ha topu pe puha ʻi ha fale tauhiʻanga ʻo e fanga monumanú ʻa ia ʻoku fakaava pē ke ʻai ai e meʻakai ʻa e fanga monumanú. ʻOku kiʻi hikiʻi hake ia mei he faliki ʻuli mo likoliko ʻo e lotoaʻá, pea mahalo ko e feituʻu maʻa taha pē ia naʻe maʻu aí. Naʻe hoko ʻa e fafangaʻanga ko ʻení ko ha kiʻi mohenga maʻa hotau ʻEikí!

Ko e Tuʻunga Makehe ʻo e Ongomātuʻa ʻa e Fakamoʻuí

ʻOku mahuʻinga ange ʻa e tuʻunga makehe ʻo e ongomātuʻa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he feituʻu māʻulalo naʻe ʻaloʻi ai Iá. ʻOku fehuʻi ʻi ha ngaahi potufolofola lahi “ko hai te ne fakahā Hono tupuʻangá?” (ʻĪsaia 53:8; Ngāue 8:33; Mōsaia 14:8; 15:10). ʻOku ʻuhinga ʻeni, “Ko hai te ne fakahā Hono tohihohokó?” Ko e ʻosi ʻeni ʻa e afeʻi taʻu ʻe ua mei ai, pea ʻoku tau fakahā naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ko e Kalaisí ki ha Tamai taʻe-faʻa-mate pea mo ha faʻē matelie. Naʻe maʻu ʻe Sīsū mei Heʻene Tamai taʻe-faʻa-maté ʻa e mālohi ke ne moʻui ʻo taʻengata. Naʻá ne maʻu mei Heʻene faʻē matelié ʻa e ikuʻanga ko e mate fakaesinó.

Naʻe fakahā ʻe Sīsū ʻa e ngaahi meʻa moʻoni ko ʻení ʻi heʻene fekauʻaki mo ʻEne moʻuí: Naʻá Ne folofola, “ʻOku ʻikai ke toʻo ia ʻe ha taha ʻiate au, ka ʻoku ou tuku hifo ia ʻe au pē. ʻOku ou mafai ke tuku hifo ia, pea ʻoku ou mafai ke toe toʻo ia. Ko e fekaú ni kuó u maʻu mei heʻeku Tamaí” (Sione 10:18).

Naʻe mahuʻinga ʻa e ngaahi ʻulungāanga makehe ko ia ʻo ʻEne ongomātuʻá ki Hono misiona ke fai ʻa e fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko ia, naʻe ʻaloʻi ʻa Sīsū ko e Kalaisí ke Ne pekia pea toe tuʻu hake ki he moʻui taʻengatá (vakai, 3 Nīfai 27:13–15). Naʻá Ne pekia ka tau lava ʻo toe moʻui. Naʻe ʻaloʻi Ia ke lava ʻo fakafiemālieʻi ʻa e kakai kotoa pē mei he huhu ʻo e maté pea nau moʻui hili ʻa faʻitoka (vakai, 1 Kolinitō 15:55; Mōsaia 16:7–8; ʻAlamā 22:14; Molomona 7:5).

Naʻe fakahoko ʻEne Fakaleleí ʻi Ketisemani, ʻa ia naʻá Ne tautaʻa ʻi ha tulutā toto lalahi (vakai, Luke 22:44), pea ʻi Kolokota (pe Kalevale), ʻa ia ne hiki hake ai Hono sinó he ʻakaú ʻi he “potu ʻo e ʻulupokó,” ko e fakaʻilonga ʻo e maté (Maʻake 15:22; Mātiu 27:33; vakai foki, 3 Nīfai 27:14). ʻE fakaʻatā ʻe he Fakalelei taʻefakangatangatá ni ʻa e tangatá mei he mate taʻefakangatangatá (vakai, 2 Nīfai 9:7). Kuo fakahoko ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke hoko ʻa e toetuʻú ko ha foʻi moʻoni pea malava ai ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e moʻui taʻengatá. Naʻe hoko ʻEne Fakaleleí ko e ʻelito ia ʻo e hisitōlia kotoa ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

Naʻe fakamamafaʻi hono mahuʻingá ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia naʻá ne pehē, “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú, ʻa e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻá Ne pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú, ko ha ngaahi tānaki atu pē ia ki ai.”5

Ko e tala ʻeni naʻe poupou ki he ueʻi fakalaumālie naʻá ne tataki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ʻi he ofi ke tau fakamanatu ʻa e taʻu ʻe 2,000 hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Naʻa mau teuteu ʻe kimautolu kau tangata ʻe toko 15 naʻe foaki ki ai e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ʻa ʻemau fakamoʻoni kuo hiki. Naʻa mau ui ia “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló.”6 Naʻe fakamoʻoni hingoa ki he fakamoʻoni ko iá ʻa e kau ʻAposetolo ʻe toko 15 naʻe moʻui ʻi he taimi ko iá.

Naʻe maʻu ʻe he taha fakafoʻituitui naʻe ʻi ai ʻene fakamoʻoni ki he ʻEikí, ʻi he tui, ke ʻiloʻi ʻa e faka-ʻOtua ʻa ʻEne mātuʻá pea fakamoʻoni ko Sīsuú ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí. ʻOku kau ʻi he fakamoʻoni ʻoku moʻoní ʻa e moʻoni ko ia naʻe hā ʻa e Tamaí mo e ʻAló ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻa ia ʻoku tau fakamanatu hono ʻaho fāʻeleʻí he ʻaho 23 ʻo Tīsemá. ʻOku kau ʻi he fakamoʻoni ko iá ʻa e foʻi moʻoni ʻoku moʻoni ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea ʻoku tataki ia ʻe ha ʻEiki ʻoku moʻui ʻo fakafou ʻi he kikite mo e fakahā ʻi ha kau pule kuo fakamafaiʻi ʻa ia ʻoku nau maʻu mai mo tali ki he fakahinohino ʻoku haʻu meiate Iá.

Naʻa mo e ngaahi taimi faingataʻa taha ʻo e moʻuí he ʻaho ní, ʻoku ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení ʻa e melino mo e fiefia kiate kitautolu. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ke mou fiefia, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu; pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí; pea te mou fakamoʻoniʻi au, ʻio ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo au ʻo e ʻOtua moʻuí, naʻá ku ʻi ai, ʻoku ou ʻi ai, pea te u haʻu” (T&F 68:6). ʻOku tau ʻofa mo pikitai ki Heʻene talaʻofa māʻoniʻoní.

Ko ʻEtau Meʻaʻofa Kiate Iá

ʻOku tuʻunuku mei muʻa ha ngaahi ʻaho faingataʻa. ʻOku fakautuutu ʻa e faiangahalá. Naʻe tomuʻa mamata mai pē ʻa Paula ʻe fakatangaʻi e kāingalotu ʻo e Siasí (vakai, 2 Tīmote 3:1–13; T&F 112:24–26). Naʻe faleʻi ʻe Pita, “Ka ʻoka tautea ha taha koeʻuhi ko ʻene anga faka-Kalisitiané, ke ʻoua naʻa mā ai ia; kae tuku muʻa ʻa e fakaongoongolelei ki he ʻOtuá koeʻuhi ko ia” (1 Pita 4:16). ʻI he ʻalu hifo ʻa Sīsū ʻo māʻulalo ange ʻi he meʻa hono kotoa kae lava ke ne ʻalu hake ʻo māʻolunga ʻi he meʻa kotoá, ko ʻEne ʻamanakí ke tau muimui ʻi Heʻene tā sīpingá. ʻI heʻetau toʻo mo Ia ʻa e haʻamongá, ʻe lava ke tau ʻalu hake takitaha ʻo māʻolunga ʻi hotau ngaahi faingataʻá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau faingataʻá (vakai, Mātiu 11:29–30).

ʻI heʻetau fakakaukau atu ki he meʻa kotoa ko ia kuo fai ʻe he Fakamoʻuí—pea mo ia ʻokú Ne lolotonga fai—maʻatautolú, ko e hā ʻe lava ke tau fai Maʻaná? Ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻe lava ke tau foaki ki he ʻEikí ʻi he Kilisimasí, pe ʻi ha toe taimi pē, ko ʻetau tauhi kitautolu ke taʻe ʻi ai hatau mele mei māmani, ʻo tau moʻui taau ke hū ki Hono temipale māʻoniʻoní. Pea ko ʻEne meʻaʻofa kiate kitautolú ko e melino ko ia ʻo ʻetau ʻiloʻi ʻoku tau mateuteu ke feʻiloaki mo Iá, ko e fē pē taimi ʻe hoko mai aí.

Ko hono kakato ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ʻoku ʻi he kahaʻú ia. Kuo teʻeki ai fakahoko ʻa e ngaahi kikite ʻo ʻEne Hāʻele ʻAngaua maí. Ko e moʻoni, ʻoku tuku taha ʻetau tokangá ki Hono ʻaloʻí ʻi he Kilisimasí. Pea te Ne toe hāʻele mai ki he māmani ko ʻení. ʻI he ʻUluaki Hāʻele Mai ʻa Sīsuú, naʻe meimei ke fakapulipuli ia. Ko e kakai tokosiʻi pē naʻa nau ʻiloʻi Hono ʻaloʻi maí. ʻI heʻene Hāʻele ʻAngaua maí, ʻe ʻiloʻi ai ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻa ʻEne toe foki maí. Pea te Ne toki hāʻele mai, ʻo ʻikai “ko ha tangata ʻoku fononga holo ʻi he māmaní” (T&F 49:22), ka “ʻe fakahā ʻa e nāunau ʻo [e ʻEikí] pea ʻe mamata ki ai ʻa e kakai kotoa pē” (ʻĪsaia 40:5; vakai foki, T&F 101:23).

ʻI heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni makehe ki Hono huafa māʻoniʻoní, ʻoku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ʻa e ʻAlo fakalangi ʻo e ʻOtua moʻuí. Te Ne ʻofa ʻiate koe, hiki hake koe, pea fakahā Ia kiate koe ʻo kapau te ke ʻofa kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai, Sione 14:21). Ko e moʻoni, ʻoku kei ʻofa pē kiate Ia ʻa e kakai tangata mo fafine potó.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Eric D. Huntsman, “Glad Tidings of Great Joy,” Ensign, Dec. 2010, 54.

  2. Vakai ki he fika 2,596 mo e 2,646 ʻo e ongo foʻi lea ʻi he James Strong, “Greek Dictionary of the New Testament,” Strong’s Exhaustive Concordance of the Bible (1890), 39, 40.

  3. Vakai, Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “caravansary” mo e “khan.”

  4. Vakai ki he fika 4,683 ʻo e foʻi lea ʻi he “Greek Dictionary of the New Testament,” 66.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 112; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  6. Vakai, “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Liahona, ʻEpeleli 2000, 2–3.

Konga naʻe toʻo mei he Ko Kalaisi mo e Talavou Koloaʻiá, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.; ʻAta ʻo Pētelihema, 1857, tā ʻe Nikanor Grigor’evich Chernetsov, Musiume Pushkin, Mosikou, Lūsia, ko e Bridgeman Art Library International

Ko e Hala ki Pētelihemá, tā ʻe Joseph Brickey; ko e ngaahi tā fakatātā ʻo e caravansary mei he The World in the Hands, tātongitongi ʻe Charles Laplante, pulusi ʻi he 1878, Emile Antoine Bayard, tānaki fakatāutaha, Ken Welsh, ko e Bridgeman Art Library International

Ko Kalaisi ʻi Ketisemani, tā ʻe William Henry Margetson, ʻi he angalelei ʻa e Musiume Hisitōlia ʻo e Siasí