2011
Ngaahi Fehuʻi mo e Talí
Tīsema 2011


Ngaahi Fehuʻi & Talí

“ʻE lava fēfē ke u fakatuʻamelie ki he kahaʻú?”

ʻOku tau aʻusia kotoa pē ha ngaahi taimi ʻoku hangē ka taulōfuʻu mai ai ʻa e fakalotosiʻí mo e ngaahi ongoongo fakamamahí, ʻo hoko fakatāutaha ʻeni pe fakamāmanilahi he taimi ʻe niʻihi. Ka kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ʻi ai haʻatau ʻuhinga ke maʻu ʻa e ʻamanaki leleí koeʻuhí ko ʻetau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009, naʻe fakamanatu mai ai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni kiate kitautolu ʻa e fekau ʻa e ʻEikí “ke mou fiefia” (T&F 68:6) peá ne fai mai mo e ngaahi lea fakalotolahi ko ʻení: “Neongo ʻe fakatahataha ʻa e ngaahi ʻao ʻokú ne ʻomi ʻa e matangí, neongo ʻe lolo hifo ʻa e ʻuhá ʻiate kitautolu, ʻe fakafiemālieʻi mo poupouʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻilo ʻa e ongoongoleleí mo e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí peá ne ʻomi ʻa e fiefiá ki hotau lotó ʻi heʻetau ʻaʻeva angatonu mo tauhi e ngaahi fekaú. He ʻikai lavaʻi kitautolu ʻe ha meʻa ʻi he māmaní.”

Naʻa mo e taimi ʻe ngali fakamanavahē taha ai e ngaahi meʻa ʻoku hokó, ʻo ʻikai ke kiʻi hā mai ʻi he tafaʻakilangí ʻe holo e matangí, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he mahino ʻoku tau maʻu ʻo kau ki he ongoongoleleí ke tau fakatuʻamelie ki he kahaʻú. Hangē ko e lau ʻa Palesiteni Monisoni ʻi he lea tatau pē: “ʻOku hā ngingila mai e kahaʻú ʻo hangē tofu pē ko hoʻomou tuí” (“Ke Mou Fiefia,” Liahona, Mē 2009, 92).

Laukonga, Lotu, Malimali

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe tuku mai kiate kitautolu ʻe he kau palesitenisī lahi ʻo e Kau Finemuí ʻa e tukupā peseti ʻe 100: lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho kotoa pē, lotu ʻi he ʻaho kotoa pē, peá ke malimali. Ne u pehē ke u ʻahiʻahiʻi ia pea hokohoko atu pē ki he lōloa taha te u lavá. Ne u ʻohovale ʻi hono fakahoko ʻe he tukupaá ha fuʻu liliu lahi ʻi heʻeku moʻuí. Ne u fiefia ange, ne u maʻu ʻa e Laumālié, pea ne u maʻu ha loto fakatuʻamelie. Neongo ne u kei fehangahangai pē mo e filí, ka ne tokoniʻi au ʻe he mālohi ʻo e Laumālié ke u kātakiʻi ia ʻi he fiefia.

ʻAliana G., taʻu 16, Veisinia, USA

Maʻu ʻa e ʻAmanaki Lelei

ʻOku ou pehē ko e meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau fai ke tau pukepuke ai ha loto fakatuʻamelie ko ʻetau malimali pea maʻu ha ʻamanaki lelei! Kuo tokoniʻi au ʻe he ʻamanaki leleí ʻi he ngaahi founga kehekehe lolotonga ʻeku moʻuí. Kuo pau foki ke tau fakakaukau ki hono faitāpuekina lahi kitautolú pea tau ʻiloʻi ʻa e ʻofa lahi ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolú. Te tau hanga kiate Ia ke maʻu mei ai ha melino ʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻoku hoko. Naʻe mamahiʻia Hono ʻAló koeʻuhí ko kitautolu, ko ia ʻokú Ne ʻafioʻi hotau ngaahi mamahí. ʻE lava ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí, fakamoʻui ʻa kitautolu, pea tau fiefia foki, ʻo fakafou ʻiate Ia.

Koli D., taʻu 18, ʻIutā, USA

Fakakaukau ki he Fakaleleí

Te tau maʻu maʻu pē ha ʻamanaki lelei ʻi heʻetau fakalaulauloto ki he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí pea ʻe tokoni ia ke tau fakatuʻamelie ai ki he kahaʻú. ʻOku tau aʻusia kotoa pē ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻuí ni. Ka ʻi he Fakaleleí, ʻoku ʻi ai e ngaahi founga ke fakaleleiʻi ʻaki e ngaahi faingataʻá mo e ngaahi palopalemá, ʻi he tafaʻaki fakatuʻasinó mo e fakalaumālié. ʻI he Fakaleleí, ʻoku lava ke tau sio ai ki he ngaahi founga ko ʻení. Ko e Fakaleleí ko hano fakaʻaliʻali ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku taʻefakangatangata ia, pea ʻoku pehē foki mo ʻEne ʻofa kiate kitautolú. Te tau maʻu heni ʻa e loto toʻa mo e mālohi ke fehangahangai taʻe manavahē mo e kahaʻú.

Telolo A., taʻu 18, Laguna, Filipaini

Moʻui Faivelenga

Ko e ngaahi taimi faingataʻá ni ko ha konga pē ia ʻo e palani ʻa e ʻEikí pea kuo tā tuʻo lahi hono tomuʻa tala ia talu mei he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻOku talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he kotoa ʻo e ngaahi tohi folofolá ʻo pehē, ʻe faitāpuekina mo fakahaofi ʻa e kakai māʻoniʻoní. ʻI hoʻo moʻui faivelengá, ʻe ʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki koe ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni, ke fakafiemālieʻi koe, peá ke fakamanatu atu ʻoku ʻi ai e palani ʻa e ʻEikí maʻau. Kapau ʻokú ke maʻu ho tāpuaki fakapēteliaké, lau ia ke ke sio pe ko e hā e meʻa kuo tokateu ʻe he ʻEikí maʻaú

Lei B., taʻu 17, Uasingatoni, D.C., USA

Fakakaukau ki Ho Ngaahi Tāpuakí

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ou fiefia mo maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei ʻi he ngaahi taimi faingataʻá ni ko ʻeku kiʻi tuʻu siʻi hifo ʻo fakakaukau ki hoku ngaahi tāpuakí pea mo ʻeku ʻilo ki he ongoongoleleí. ʻOku fakafiefia kiate au ʻa e kiʻi meʻa siʻi ʻo hangē ko e ʻi ai haku kaumeʻa lelei pe ha meʻa fakaʻofoʻofa ʻo hangē ko e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa ia ʻokú ne fakafonu ʻaki au ʻa e fiefiá mo ngaohi au ke u fie vahevahe ʻa e fiefia ko iá mo e niʻihi kehé. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ne pukepuke hoku loto fakatuʻamelié.

ʻĀneti M., taʻu 15, Misikeni, USA

Manatu ki he Temipalé

ʻI he taimi ʻoku ou lotofoʻi aí, ʻoku ou fakalaulauloto ki he ngaahi lea ʻoku ʻi he konga fakaʻosi ʻo e kaveinga ʻa e Kau Finemuí: ʻOku tau tui kapau te tau tali mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá ni ʻi heʻetau moʻuí, te tau mateuteu ai ke fakamālohia ʻa e ʻapí mo e fāmilí, fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú, maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui hakeakiʻí.” ʻOku lava ke u maʻu ha fakafiemālie ʻi he ngaahi leá ni, pea ʻoku ou ʻilo ʻe fakahoko kinautolu ʻi heʻeku moʻuí pea ʻi he moʻui ʻa e kau finemui angamaʻa kotoa pē. ʻOku ou maʻu taʻe toe veiveiua, ha ʻamanaki lelei ʻi he ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé. ʻOku ʻikai hano ngataʻanga ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui anga māʻoniʻoní, pea ʻi heʻeku manatuʻi e ngaahi meʻá ni, ʻoku fonu ʻa hoku lotó ʻi he fiefia, ʻamanaki lelei, ʻofa, mo e lototoʻa.

Natalia M., taʻu 18, Melita, Venesuela

Kau ki he Timi ʻOku Ikuná

Ke pukepuke ha loto fakatuʻamelié, ʻe fie maʻu ke ke ʻiloʻi ʻa e moʻoni mahinongofuá ni: ko e timi ʻa e ʻEikí ʻe ikuna ʻi he ngataʻangá. ʻOku faingofua. ʻOku ʻikai ke mālohi hake ʻa Sētane ʻi he ʻOtuá. Koeʻuhí ʻoku tau ʻosi ʻiloʻi ʻa e tokotaha ʻe ikuná, ʻe fie maʻu ai ke tau tokanga taha ke kau ʻi he timi ʻa e ʻEikí. ʻI he taimi ʻoku tau moʻui taau ai ke hū he temipalé, ʻoku tau tui ai ʻa e teunga ʻokú ne fakahā ki he ʻEikí ʻoku tau kau ʻi Heʻene timí. ʻI heʻetau lau e folofolá, fai ʻetau lotú, mo tokoni ki hotau ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, te tau maʻu ai ʻa e fiefia moʻoní ʻa ia ʻe faingofua ange ai ke tau maʻu ha tōʻonga fakakaukau ʻoku leleí.

Peleiteni F., taʻu 17, ʻIutā, USA

Fakatupulaki ha ʻUlungāanga ʻo e Loto Fakafetaʻi

ʻOua ʻe tuku hoʻo tokangá ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. ʻOku ou tauhi haʻaku “Tohinoa ʻo e Loto Fakafetaʻí.” ʻI he ʻaho kotoa pē ʻoku ou tohi ai ha meʻa ʻe taha pe lahi ange ne u fakamālō ai he ʻaho ko iá. Neongo ʻene ngali fakamamahi ʻa e ʻahó, ka ʻoku ou ʻilo maʻu pē ha meʻa ke u fakahoungaʻi. Tānaki ho ngaahi tāpuakí. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe haʻo fakatupulaki ha ʻulungāanga houngaʻia ke tuku taha hoʻo tokangá ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻi hoʻo moʻuí.

ʻEsilī H., taʻu 18, ʻOkalahoma, USA