2011
Hangē ko Hono Fakafiemālieʻi Kitautolu ʻe Kalaisí
Tīsema 2011


Hangē ko Hono Fakafiemālieʻi Kitautolu ʻe Kalaisí

Angela Fallentine, Nuʻu Sila

Ko homa fuofua Kilisimasi ia ʻi he Motu Noate ʻo Nuʻu Silá—ko ha fonua fakaʻofoʻofa mo fakaofo. Ka neongo ʻa e laʻalaʻaá mo e angalelei ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ne u ongoʻi taʻelata mo ʻofa ki heʻeku ongomātuʻá mo hoku ngaahi tokouá. Naʻá ma hiki mai mei he ʻIunaiteti Siteití he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, pea naʻá ku ongoʻi taʻelata.

ʻI he feituʻu foʻou ne u ʻi ai mo hoku husepānití, ne ma kaungāmeʻa ai mo e fāmili Uilisoní, ko ha fāmili mei ʻAilani naʻa nau kau ki ha tui faka-Kalisitiane kehe pea ko ʻenau toki haʻu foki ʻeni ʻanautolu ki Nuʻu Sila. Naʻá ma ngāue fakataha mo Noelini Uilisoni, pea naʻe vave ʻema kaungāmeʻa leleí, ʻo ma vahevahe e ngaahi meʻa ne ma aʻusia ʻi heʻema hiki maí pea mo ʻema ʻofa ʻi homa ʻapi foʻoú. ʻI he tupulaki ʻema feohi fakakaungāmeʻá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻe taʻelata pē foki mo honau fāmilí pea taulōfuʻu mo e ngaahi ongo ne nau maʻú. Naʻe toko tolu ʻena fānaú pea ʻoku teu ke fāʻeleʻi mai ʻa e fika faá.

ʻI heʻeku ongoʻi taʻelata ʻi he efiafi ʻe taha, ne u ongoʻi ko e founga lelei taha pē ke tuku ai ʻeku taʻelatá ko haʻaku tokoniʻi ha taha kehe—kae tautefito pē ki he fāmili Uilisoní. Ne ma fakakaukau ai mo hoku husepānití he pō ko iá ke ma kamata fakafiefiaʻi e ʻaho ʻe 12 ʻo e Kilisimasí mo e fāmili Uilisoní ʻaki haʻama tuku ha fanga kiʻi pōpoaki pe ngaahi meʻaʻofa ʻi honau sitepú kae ʻoua ʻe ʻai ke ʻiloʻi pe ko e ʻoange ʻe hai. Naʻe fetongi ʻaki ʻeku taʻelatá ʻi he pō takitaha ʻa e fiefia mo e hanganaki ki he meʻa te ma faí ʻi heʻema tolotolo atu ki honau ʻapí, tuku ʻema kiʻi pōpoakí mo e meʻaʻofá, tukituki ʻi honau matapaá, peá ma hola mei ai mo e malimalí.

Naʻe talamai kiate au ʻe Noelini he ngāué ʻi he ʻaho takitaha ʻa e “fanga kiʻi tēvolo Kilisimasi” fakamisiteli naʻa nau ʻaʻahi ange he pō kimuʻá. Naʻá ne fakamatala ki he nofo ʻene fānaú ʻo tatali ki ha aʻu ange ʻa ʻenau kau ʻaʻahí, ʻa ia naʻa nau ngaohi ke fakafiefia e Kilisimasi ʻa e fāmilí. ʻI ha ngaahi efiafi lahi, naʻe kau fakataha mai e toʻu tupu ʻo e uōtí mo kimaua ʻi he meʻa fakafiefia ne ma faí.

ʻI he pō fakaʻosí, ʻa e Efiafi Kimuʻa he Kilisimasí, naʻe tuku ʻe he fāmili Uilisoní ha pōpoaki mo ha kūkisi ʻi honau sitepú, mo ʻenau kole ke nau feʻiloaki muʻa mo e fanga kiʻi tēvolo ne nau faʻa ʻalu angé. ʻI heʻemau aʻu atu mo e toʻu tupú ke foaki ʻemau meʻaʻofa fakaʻosí, ʻa ia ko ʻemau hiva kilisimasi, naʻe fiefia e fānaú pea naʻe fāʻofua kiate kimautolu homau ngaahi kaumeʻá pea tō honau loʻimatá ʻi heʻenau houngaʻiá. Ne fetongi ʻaki e taʻelata ʻi hoku lotó ʻa e ʻofa mo e fiefia, pea naʻe fakamālohia ʻa e haʻi fakakaungāmeʻá ʻi he vā homau ongo fāmilí.

Ne ma maʻu kimui ha ʻī-meili mei ha tangata ʻi he siasi ʻo e fāmili Uilisoní ʻa ia naʻá ne pehē naʻe ongo kiate ia ʻa e meʻa ne ma fai maʻá e fāmilí peá ne fakafehuʻi ai ʻo kau ki hotau Siasí pea mo e ngaahi ngāue tokoni ʻoku nau fai maʻá e kakai kehé. Kuo teʻeki ai fanongo e haʻofangá ia ʻi he ʻaho ʻe 12 ʻo e Kilisimasí pea ʻoku nau lau e tukufakaholó ni ko e meʻa ia ʻa e Kāingalotú.

He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻa e fuofua Kilisimasi ko ia ʻi Nuʻu Silá, ʻa ia ne u ako ai ha founga taʻeʻamanekina ke fakangaloʻi ʻeku fie maʻú, ke u ʻalu ʻo ngāue, pea “fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié” (Mōsaia 18:9)—ʻo hangē pē ko hono fakafiemalieʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi taimi ʻoku tau faingataʻaʻia mo taʻelata aí.