2011
Ko ʻEku Tokoni ko ha Mēmipa Tāutahá
Tīsema 2011


Ko e Ngāue ʻi he Siasí

Ko ʻEku Tokoni ko ha Mēmipa Tāutahá

Ne u moʻutāfuʻua he taimi ne u maʻu ai ha uiuiʻi foʻoú. Ne u fehuʻi loto pē, “Te u lava nai ʻo fai ia?”

Fakafuofua ki he taʻu ʻe fitu kuohilí, ʻi hoku taʻu 29, ne u hiki ai mei ʻOlikoni ki Iutā ʻi he USA. Hili ʻeku fakakaukau lahi ki he meʻa ke u faí, ne u pehē ke u ʻalu pē ki he uooti ʻo e ngaahi fāmilí ʻi homau feituʻú, ʻo u fakakaukau naʻe fie maʻu ke u kiʻi liliu mei he ngaahi uooti tāutaha kuó u faʻa ʻalu ki aí.

Naʻe akoʻi au ʻe heʻeku ongomātuʻá ke u tali maʻu pē ʻa e ngaahi uiuiʻi faka-Siasí ko ia ne u fokotuʻu ha taimi ke u talanoa ai mo e pīsopé ke u talaange ʻoku ou fie ngāue. Naʻe ʻikai fuoloa kuó u faiako he fānau taʻu nima ʻi he Palaimelí, pea ne u fiefia ai. Hili ha māhina ʻe nima mei ai naʻe ui au ʻe he pīsopé ke u hoko ko e palesiteni Palaimelí. Ne u moʻutāfuʻua. Ne u fehuʻi loto pē, “Te u lava nai ʻo fai ia?”

Naʻe hanga ʻe hoku tuʻunga tāutahá mo e ʻikai haʻaku fānaú ʻo ʻai ke u fifili pe naʻá ku feʻunga nai ke u ngāue he lakanga ko iá. Ne u angaʻaki foki he uooti ʻo e ngaahi fāmilí, ko e palesiteni Palaimelí ko ha ngaahi faʻē naʻe nofo mali fiefia, lavameʻa mo mateaki. Ka ne u manatuʻi e meʻa ne akoʻi mai ʻe heʻeku ongomātuʻá ko ia ne u tali ai e fatongia foʻoú. Naʻe loto ʻaki ʻe he pīsopé ʻa e tuʻutuʻuni ko ia ke hanga ʻe he kau pīsopé ʻo [“kumi ha ngaahi fatongia ʻoku mahuʻingamālié maʻá e kakai lalahi kei talavou kotoa pē].”1 Mahalo naʻe mei toe mahuʻinga mālie ange ʻa e uiuiʻí he meʻa ne u ʻamanaki ki aí ka ne u houngaʻia pē ai.

ʻI heʻeku ngāue ʻi hoku uiuiʻi foʻoú, ne u aʻusia ai ha ngaahi momeniti fakalata, fakafiefia mo fakalaumālie he feohi mo e fānaú. ʻI ha taʻu ʻe taha he taimi Kilisimasí, ne mau fakatātaaʻi ai e ʻAloʻí ʻi ha taimi feʻinasiʻaki makehe. Ne mau hivaʻi ha ngaahi hiva. Ne mau fakatui ha ʻū kofu tōtōlofa mo kofukofu ʻaki e tauvelí e ʻulu ʻo e kau tauhisipí pea mo Siosefa. Ne mau fokotuʻu ha fanga kiʻi pale he ʻulu ʻo e kau ʻāngeló. Ne mau faʻu ha fanga kiʻi kalauni pepa ne kofu foila moʻó e Kau Tangata Potó.

ʻI heʻemau fakatātaaʻi e talanoa faka-Kilisimasí mo hivaʻi e ngaahi hiva toputapu ʻo e faʻahitaʻú, ne u fakatokangaʻi e kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa naʻá ne fakatātaaʻi ʻa Melé. Naʻe ongo ki hoku lotó ʻa ʻene sīpinga ʻo e loto ʻapasiá mo e angavaivaí ʻi heʻene tūʻulutui ʻo fuofua fakalongolongo pē ʻa e kiʻi tamapua naʻe fakafofongaʻi ʻaki ʻa e pēpē ko Sīsuú. Naʻe tokoni e laumālie ʻo e momeniti ko iá ke fakamālohia ai ʻeku fakamoʻoni ki Hono misiona fakangalongataʻa mo ʻofá. Ne u toe fakafetaʻi foki ai koeʻuhí ko e tāpuaki maʻongoʻonga kuó u maʻu ʻi hono ui au ke u ngāué pea pehē ki ha pīsope ne ueʻi fakalaumālie, ʻa ia naʻá ne tokoni ke u lava ʻo fai e ngāue ko iá.

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo pehē, “Ko ia, kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ngaahi holi ke ngāue maʻá e ʻOtuá ʻoku ui ʻa kimoutolu ki he ngāué” (T&F 4:3). Neongo ʻoku faʻa fekauʻaki ʻa e veesi ko ʻení pea mo e ngāue fakafaifekaú, ka ʻoku ou saiʻia he fakakaukau atu ʻe lava ke ʻuhinga ia ki ha faʻahinga tokoni pē ʻoku tau fai ʻi he ongoongoleleí.

Neongo pe ko e hā hotau tuʻunga fakamalí pe fakasōsialé, ka ʻoku ʻuluaki pea muʻomuʻa maʻu pē ʻetau hoko ko ha fānau ʻofeina ʻa e Tamai Hēvaní ʻokú Ne finangalo ke tau tupulaki, kau atu, fakatupulaki hotau talēnití, fetauhiʻaki mo fetokoniʻaki ke tau toe foki ange kiate Ia.

Naʻe vave moʻoni ʻeku ongoʻi hono tali lelei mo ʻofeina au ʻi he uooti ko iá pea ʻoku kei toka pē ia ʻi hoku lotó he ʻahó ni. Naʻe fakatokangaʻi pea fakaʻaongaʻi ʻa hoku loto fiengāué pea naʻe ala mai ha kakai tokolahi ʻo tokoniʻi mo talitali lelei au pea naʻe faitāpuekina moʻoni au ʻe he Tamai Hēvaní. Ne u monūʻia ke u faiako mo ako mei ha niʻihi ʻo ʻEne fānau fakaʻofoʻofa tahá koeʻuhí pē ko ha kau taki angaʻofa mo tokanga.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 16.3.3.

Tā fakatātaaʻi ʻe Roger Motzkus