2011
Mou Omi, Ke Tau Hū Kiate Ia
Tīsema 2011


Naʻa Nau Lea Kiate Kitautolu

Mou Omi, Ke Tau Hū Kiate Ia

ʻĪmisi
ʻEletā Patrick Kearon

ʻI he Kilisimasi kuo ʻosí lolotonga ʻeku ngāue ʻi he hetikouta ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, USA, ne u fetaulaki ai mo e feliliuaki. Ko e feliliuaki ʻo e ʻeá ko ha tuʻunga ia ʻoku mokomoko ange ai ʻa e ʻea ʻoku ofi ki he kelekelé ʻi he ʻea ʻoku māʻolunga angé, ko hono fehangahangaí—ʻa e feliliuaki ʻo e ʻeá—e tuʻunga angamahení. ʻOku ʻikai ko Sōleki Siti pē ʻoku hoko ai ʻa e feliliuaki ʻo e ʻeá, ka ʻoku fuʻu ʻilonga ia ko e tuʻu ʻa e koló ʻi he teleʻá pea takatakaiʻi ʻe he ngaahi ʻotu moʻunga māʻolungá. ʻOkú ne hanga ʻe ia ʻo puke ʻa e kakapu ʻoku fio mo e ʻahú he koló pea taʻofi ia ʻi lalo he teleʻá, ʻo ne ʻufiʻufi ʻa e koló mo e ʻēlia takatakai aí ʻaki ha ʻao matolu, fakapoʻuli, mo momoko. ʻOku fakatuʻutāmaki ʻa e kakapu ʻoku fio mo e ʻahú ki he moʻui lelei ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻenau mānavá pea ʻokú ne uesia ʻe ia ʻa e ongoʻi ʻe ha niʻihi tokolahi ke nau fai ha meʻá, he ʻokú te ongoʻi pē e ʻuli ʻa e ʻeá pea ʻoku puli e laʻaá ia ʻi ha ngaahi ʻaho lahi, ʻo aʻu pē ki he ngaahi uike.

Neongo ia, ʻi hoʻo fakaʻuli hake he ʻotu moʻungá, te ke ʻilo ai ʻoku fute pē nai ʻe teau hono matolu ʻo e kakapú. ʻI ha ngaahi miniti siʻi pē kuó ke mamata koe ki he maama ʻo e laʻaá, mo ke mānava ʻaki ʻa e ʻea mokomoko mo maʻa, ʻo ke hanga hake ki he ʻotu moʻunga fakaʻofoʻofa kuo ʻufiʻufi honau tumuʻakí ʻe he sinoú. Meʻa kehekehe lahi ia mo e teleʻa ʻi laló. Ko e māʻolunga ange hoʻo ʻalu hake ʻi he moʻungá, ʻokú ke sio hifo ki lalo ki he kakapu naʻá ke mavahe hake mei aí ʻi he teleʻá, pea ʻoku hā hake ia ʻo hangē ha fuʻu sipi likoliko ʻi lalo ʻi ha langi lanu pulū vaivaí.

ʻOku ʻi ai e taimi ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku hoko e meʻa tatau, ʻoku tau ʻilo ai ʻetau ʻefihia ʻi lalo ʻi he teleʻá, ʻi he kakapu fakataʻelata mo fakapoʻuli ʻi aí. Tupu mei ha ngaahi fili taʻefakapotopoto naʻa tau fai, ngaahi ʻulungāanga ʻoku nau fakamamahiʻi ʻa e Laumālié, pe ha ngaahi fili fakamamahi mo lahi mo ha ngaahi faingataʻa angamaheni pē ʻo e moʻui matelié, ʻoku tau ongoʻi ai kuo maʻu kitautolu ʻi ha kakapu matolu ʻo ʻikai ke tau lava ʻo mānava. ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo sio lelei, ʻoku tau ongoʻi puputuʻu, pea ʻoku tau ongoʻi kuo tau mavahe mei he maama mo e māfana ʻo e ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ngalo ʻiate kitautolu ʻoku fakatatali mai ʻa e maama ʻa e ʻEikí kiate kitautolu, ʻoku taʻalo mai, pea ko e ngaahi laka siʻi pē hono mamaʻo ʻo e tuí meiate kitautolú. Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi mo e ivi ke tau mavahe ai mei he ʻea ʻuli ʻo e teleʻá ʻo ʻalu ki he maama ʻo e laʻaá pea mo e melino mo e ʻamanaki lelei ʻoku toki maʻu pē ʻi heʻete haʻu ki he Fakamoʻuí.

ʻOku tau fiefia ʻi he taimi Kilisimasi ko ʻeni ʻo e taʻú ʻi hono ʻaloʻi mai ʻo Sīsū Kalaisi, ko e Maama ʻo Māmaní, ʻa ia kuó Ne fakaafeʻi kotoa kitautolu ke haʻu kiate Ia pea ki he māmá. ʻOku lava ke tau lau ʻi he folofolá ʻo kau ki ha kau tangata mo ha kau fafine ne nau monūʻia ke haʻu tonu kiate Ia ʻi he taimi ʻo e ʻAloʻí. Ne haʻu mamaʻo e niʻihi, pea ofi mai pē mo e niʻihi. Naʻe hā ha kau ʻāngelo ki ha niʻihi, pea fai ʻaki pē ʻe ha niʻihi ʻa e fakahā fakatāutahá. Ka naʻe tali ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e fakaafe ke haʻu kiate Iá.

Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he kau tauhisipí, Simione, ʻAna, mo e Kau Tangata Potó, ʻa ia ne nau monūʻia ke omi ʻo mamata tonu ki he valevale ko Kalaisí? ʻI heʻetau fakalaulauloto ki heʻenau ngaahi tali ʻi he loto faivelenga ki he fakaafe ke haʻu kia Kalaisí, te tau ako ke tau lava lelei ange ʻo mavahe hake mei he (inversions) ngaahi tuʻunga ʻoku fehangahangai mo hotau tuʻunga totonú, ʻi haʻatau mavahe mei he taʻemanonga mo e puputuʻu ʻoku hoko kiate kitautolú, pea tau maʻu ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku mahino mo haohaoa ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe he Maama ʻo e Māmaní. Ko e feituʻu ia ʻoku tau ongoʻi ai pe ko hai moʻoni koā kinautolu ʻi heʻetau ʻi ai mo Iá, pea tau taau ai mo e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá. ʻOku toe fulihi ʻetau ngaahi fakakaukaú, pea ʻoku fakafoki mai ʻa e ʻilo totonú.

Ko e Kau Tauhisipí

ʻOku tau ako ʻi he ngaahi veesi ʻiloa mei he Luke vahe 2 ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e kau ʻuluaki fakamoʻoni ki he ʻaloʻi ʻo Kalaisí, ʻa e kau tauhisipi ʻi he ngaahi ngoue ofi ki Pētelihemá. ʻI he “tuʻu mai kiate kinautolu ʻa e ʻāngelo ʻa e ʻEikí, … naʻa nau manavahē ʻaupito” (veesi 9). Ka naʻa nau fanongo ki he “ongoongolelei ʻo e fiefia lahi” kuo ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻui kuo talaki mei muʻá, ko e Mīsaiá, ko e Kalaisí (veesi 10). Naʻa nau fakafanongo ke nau ʻiloʻi ʻa e fakaʻilonga ʻe lava ke nau ʻilo ai ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia ʻe “takatakai ʻaki Ia ʻa e kofu, pea tokoto ia ʻi he ʻaiʻangakai ʻo e manú” (veesi 12). ʻI he ʻosi e tala fakafiefia ʻa e kau ʻāngelo mei he langí, naʻe ngaue leva e kau tauhisipí mo pehē, “Ke tau ō ʻeni ki Pētelihema, ʻo mamata ki he meʻá ni kuo faí” (veesi 15). Naʻa nau omi “fakavavevave” (veesi 16) ʻo ʻilo ʻa e valevale ko Kalaisí ʻo hangē ko hono tala ʻe he ʻāngeló, pea nau “liu mai, ʻo fakamālō mo fakafetaʻi ki he ʻOtuáʻ (veesi 20). ʻI heʻenau loto ke vahevahe atu ʻa e ongoongo nāunauʻia ʻo hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, naʻa “nau [fanongonongo] holo [ia].” (veesi 17).

Kuo pau ke tau hangē ko e kau tauhisipí, ʻo ngaue leva, pea fakavavevave, ʻi ha taimi pē ʻoku lea mai ai ʻa e Laumālié kiate kitautolu. Hangē ko e ngaahi lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, kuo pau ke “ʻoua ʻaupito ʻaupito naʻa tau teitei fakatoloi haʻatau muimui ki ha ueʻi ʻa e Laumālié.”1 Taimi ʻe niʻihi hili haʻatau talangofua ki ha ueʻi ʻa e Laumālié, ʻoku ʻikai mahino ia kiate kitautolu hono ʻuhinga ne tataki ai kitautolu ʻe he Laumālié ke tau fai ha faʻahinga meʻa. Kae hangē ko e kau tauhisipí, ʻoku tau faʻa mamata ki he hoko ʻa ha ngaahi mana, pea ʻoku tau fakapapauʻi leva ke tau tali ki he ueʻi ʻoku fai maí. ʻOku lava leva ke tau fakaʻaongaʻi ai ha ngaahi faingamālie ke vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa ʻetau fiefiá mo e fakamoʻoní. ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke tau fakamālohia ai e tui mo e ʻamanaki lelei ʻa e niʻihi kehé, toe fakapapauʻi ange ai mo ʻetau ngaahi fakamoʻoni ʻatautolú, pea ʻomi ai kitautolu ke tau toe ofi ange ki he Fakamoʻuí mo Hono ngaahi halá.

Simione

Ko Simione ʻa e fakamoʻoni falalaʻanga ʻe taha ki he valevale ko Kalaisí. Ko ha tangata “angatonu mo faʻa lotu” ia naʻá ne maʻu maʻu pē ha fetuʻutaki mei he Laumālie Māʻoniʻoní (Luke 2:25). Naʻe fakahā kiate ia “ʻe ʻikai mate ia, kae ʻoua ke ne mamata ki he Kalaisi ʻa e ʻEikí” (veesi 26), pea naʻá ne moʻui pē ʻo ʻamanaki mo hanganaki atu ki ha hoko ʻa e meʻa fakakoloa ko ʻení. Naʻe ueʻi ia ʻe he Laumālié ke ne haʻu ki he temipalé ʻi he ʻaho naʻe ʻomi ai ʻe Mele mo Siosefa ʻa e valevale ko Sīsuú ki Selusalema “ke ʻatu ia ki he ʻEikí” (veesi 22). Naʻe ʻiloʻi ʻe Simione ko e valevalé ko e Mīsaia ia naʻe talaʻofa ʻaki maí peá ne “toʻo hake ia ʻi hono nimá, pea fakafetaʻi ki he ʻOtuá” (veesi 28), ʻo ne kikiteʻi ʻa e ikuʻanga ʻo e valevale māʻoniʻoní ʻo pehē ko e “maama ke fakamaama ʻaki ʻa e Senitailé mo e nāunau ʻo hoʻo kakai ko ʻIsilelí” (veesi 32).

ʻI he moʻui māʻoniʻoni mo faivelenga ʻa Simioné naʻe lava ai ke ne ʻi he temipalé ke fakamoʻoniʻi ʻa e Māmá ʻi heʻene ʻiloʻi iá. Hangē ko Simioné, ʻe lava ke tau feinga ke toe lahi ange ʻetau ongoʻingofua mo talangofua ki he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kae lava ke fou ʻetau moʻuí ʻi he hala kuo tofa ʻe heʻetau Tamai Hēvaní maʻatautolú. Koeʻuhí he kuo teuteuʻi ʻe Simione ia ke ne malava ʻo ongoʻi pea talangofua ki he Laumālié, naʻe ʻi he feituʻu totonú ai ʻi he taimi totonú, pea naʻe fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate iá ʻi he founga nāunauʻia tahá.

ʻE lava pē ke foaki mai e ngaahi faingamālie tatau kiate kitautolu takitaha pea ʻe lava pē ke hā e palani ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻui. ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ngaahi fili ʻoku taʻengata honau mahuʻingá, ʻi he taimi kuo pau ke fai ai ha fili mahuʻinga ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku fie maʻu ke maama ʻetau fakakaukaú pea tonu ʻetau vakaí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku tupu mei he faʻahinga natula ʻo e ngaahi fili mahuʻinga ko ʻení ʻa ʻetau ongoʻi taʻepauʻia, veiveiua, ʻo aʻu pē ki he ʻikai ke tau lava ʻo fai ha ngāue, ʻi heʻetau ʻi he teleʻa fakapoʻuli ʻo hono fai e meʻa ʻoku fehangahangai mo e meʻa ʻoku tau tui ki aí. Ka ʻi heʻetau tui pea ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni māʻoniʻoní, ʻe māmālie pē haʻatau mamata ki he hāsino e palani ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, pea ʻoku toe fakafoki mai kitautolu ki he huelo ngingila ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻAna

Ko ʻAná ko ha fefine naʻe “lahi hono motuʻá,” ko ha uitou naʻe fakamatalaʻi ko ha “fefine palōfita” (Luke 2:36), ʻa ia naʻá ne anga ʻaki ʻi heʻene moʻui fuoloa mo faivelengá ʻa e faʻa ʻaukaí mo e lotú pea naʻe “ʻikai mahuʻi ia mei he [temipalé]” (veesi 37). ʻI heʻene mamata ki he valevale ko Sīsuú ʻi he temipalé, naʻá ne “ʻatu ʻa e fakafetaʻi” ki he valevale ko Kalaisí “peá ne fakahā ia kiate kinautolu kotoa pē naʻe tatali ki he huhuʻi ʻi Selusalemá” (veesi 38).

ʻOku tau ako mei he meʻa ne aʻusia ʻe ʻAná ʻe lava pē ke tau moʻui faivelenga ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē kapau te tau ʻaukai mo lotu maʻu pē pea kapau he ʻikai ke mavahe ʻa e temipalé mei hotau lotó. Kapau kuo teʻeki ai ke tau maʻu ʻa e faingamālie ke ʻalu atu ki ha temipale ʻo maʻu hono ngaahi tāpuakí, te tau kei lava pē ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku haʻu ki heʻetau moʻuí ʻi he taimi ʻoku tau moʻui taau ai ke maʻu ha lekomeni temipale. Kuo toutou fakaafeʻi kitautolu ʻe he kau palōfitá ke ʻi ai haʻatau lekomeni temipalé neongo he ʻikai ke tau lava ʻo ʻalu ki he temipalé koeʻuhi ko ha tūkunga ʻoku tau ʻi ai.2 ʻE lava ke tau mahiki hake mei he ngaahi momeniti fakapoʻulí ki he maama ʻo e loto fakafetaʻí ʻi heʻetau lotu he temipalé pea ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi ʻa Sīsū ki he kakai kotoa pē ʻoku nau fekumi ki he melinó mo e ʻamanaki leleí.

Ko e Kau Tangata Potó

Fakaʻosí, ʻoku tau lau ʻi he Mātiu 2 ʻo kau ki he Kau Tangata Potó, ʻa ia ne nau fononga mamaʻo mai, hili ʻenau “mamata ʻi he potu hahaké” pea mahino kiate kinautolu ʻa e fakaʻilongá (veesi 2). Naʻa nau ō mai ʻo fekumi kiate Ia mo ʻenau ngaahi meʻaʻofa ke fakalāngilangiʻi mo hū kiate Ia, mo fehuʻi, “ʻOku ʻi fē ia ʻa ia kuo akoʻi ko e Tuʻi ʻo e kakai Siú?” (veesi 2). ʻI he ʻosi ʻenau fekumí pea nau ʻiloʻi ʻa e valevale ko Kalaisí, naʻa nau “fakatōmapeʻe ʻo hū kiate ia” pea foaki ʻenau ngaahi koloá (veesi 11). Neongo ʻenau fetaulaki mo e kākā ʻa Hēlotá, ka ne “valokia ʻa kinautolu ʻe he ʻOtuá, ʻi he misi, ke ʻoua te nau toe ʻalu kia Hēlota” ka ke nau foki ki honau fonuá “ʻi ha hala kehe” (veesi 12). Naʻe fai fakatatau e Kau Tangata Potó ki he fakahā ko ʻeni mei he ʻOtuá ʻo nau maluʻi e fāmili māʻoniʻoní mei he ngaahi taumuʻa kākā ʻa Hēlotá.

ʻOku lahi e meʻa ʻe lava ke tau ako mei he Kau Tangata Potó. ʻOku totonu ke tau hangē ko kinautolú, ʻo tau ako ʻa e folofolá pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ke tau fakasio ʻi heʻetau teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua mai ʻa e Fakamoʻuí. Pea ʻi heʻetau fekumi mo fakalaulauloto ki he folofolá, ʻe toe kakato ange ai ʻa ʻetau holi ke fekumi ki he ʻEikí ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí, pea tuku ʻetau siokitá, fielahí, mo ʻetau angatuʻú ko ʻetau meʻaʻofa ia kiate Ia. ʻI he maʻu mai ʻo e ngaahi fakahā fakatāutahá ke nau fetongi e ngaahi palani kuo tau faí, ʻe lava ke tau talangofua ʻi heʻetau tui mo falala ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻe lelei taha maʻatautolú. Pea ʻi heʻetau moʻui ʻaki e anga fakaeʻaposetolo moʻoní, kuo pau ai ke tau fakatōmapeʻe ʻo hū ki he Fakamoʻuí ʻi he loto fakatōkilalo mo e ʻofa.

ʻI he moʻui fakaeākonga ko ʻení ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau tuku ʻetau fanga sipí ʻi he ngoué pe kolosi ʻi he ngaahi toafá. ʻOku ʻikai ke fakatuʻasino ʻetau fononga kiate Iá; ʻoku fakalaumālie ia mo fakaeʻulungāanga. ʻOku kau ai ʻa hono tali ʻo e foʻi moʻoni ko ia ʻoku taʻefakangatangata ʻa ʻEne Fakaleleí pea ʻokú ne kāpui ʻa e tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí—ʻetau angahalá, vaivaí, mamahí, mahakí, mo e faingataʻaʻiá (vakai, ʻAlamā 7:11–13). ʻOku ʻuhinga ia te tau lava ʻo tukuange ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku nau pukepuke hifo kitautolu ʻi he kakapú ka tau moʻui ʻi he māfana mo e ʻofa ʻa e Maama ʻo Māmaní. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “Ko ha fakaafe ʻa e ngaahi foʻi lea ko ia ko e “haʻu kia Kalaisí.” Ko e fakaafe mahuʻinga taha ia te ke lava ke fai ki ha taha. Ko e fakaafe mahuʻinga taha ia ʻe lava ke tali ʻe ha taha.”3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “The Spirit Giveth Life,” Ensign, May 1985, 68, 70.

  2. Ke sīpinga ʻakí, vakai ki he Howard W. Hunter, “The Great Symbol of Our Membership,” Tambuli, Nov. 1994, 6.

  3. Henry B. Eyring, “Haʻu kia Kalaisi,” Liahona, Māʻasi 2008, 49.

FAITĀʻA ʻA Tom Smart, Deseret News; Treasured in Her Heart, FAI ʻE Kathy Lawrence, mei he the Visions of Faith Collection fai ʻe Mill Pond Press, Inc., Venice, Florida, ʻIkai ngofua ke hiki hano tatau

Ko e Tala ki he Kau Tauhisipí, tā ʻe Del Parson; Ko e Lotu Fakafetaʻi ʻa Simioné, tā ʻe Robert T. Barrett; Ko e Uho ʻo e ʻAmanaki Leleí, tā ʻe Elspeth Young, ʻoua naʻa hiki hano tatau; Ko e Aʻu Atú, tā ʻe Michael Albrechtson, ʻoua naʻa hiki hano tatau