2011
Leʻo ua kae ʻi he Kaveingá pē
Tīsema 2011


Hotau Ngaahi ʻApí, Hotau Ngaahi Fāmilí

Kiʻi Leʻo ua kae ʻi he Kaveingá Pē

Ne hivaʻi toko taha pē ʻe heʻeku tangataʻeikí ha kupu ʻo ha foʻi hiva—ʻo ʻikai ʻi he leʻo tēnoa, pe laulalo kae mei fakaofiofi fakatouʻosi pē ki ai. Neongo naʻe ʻikai ke ne lava ʻo tala e foʻi nota ko e middle C mei he A flat, ka naʻe hiva leʻolahi mo mālohi ʻaupito e Tangataʻeikí.

Kuo teʻeki ai ke u manatuʻi ha taimi ne u ongoʻi mā ai he hiva ʻa e tangataʻeikí, ka ʻoku ou manatuʻi pē ʻeku fakaoliʻia mo puputuʻu heʻene hiva fiefiá. Naʻá ne ʻiloʻi koā ne fanongo atu e kakai kehé?

ʻOku manako ʻeku tangataʻeikí he ngaahi himi ʻo e ongoongoleleí pea naʻe ʻikai ke ne tuku ke hanga ʻe he siʻi hono talēnití ʻo taʻofi ʻene lotu ʻo fakafou ʻi he hivá. Naʻá ne hiva fiefia, loto vēkeveke mo loto māfana. ʻOku ou saiʻia heʻene lava ʻo hivaʻi ʻa e himi hangē ko e “Laumālie ʻo e ʻOtuá” ʻi he ivi lahi mo e loto fakapapau pea hili mei ai ha ngaahi miniti siʻi kuó ne hivaʻi ha himi sākalamēniti ʻi he loto vaivai mo e ʻapasia.

ʻI ha hoʻatā ʻe taha naʻe akoʻi mai ʻe he tangataʻeikí ha lēsoni mālohi kiate au ʻo fakafou ʻi ha foʻi himi. Ne u faʻa tā piano foki ke u mālōlō ki ai hili haʻaku ʻalu ki he akó. Naʻe fakasio maʻu pē ʻe he tangataʻeikí ha taimi ke ma kiʻi feohi toko ua ai ko ia naʻá ne haʻu ki heʻeku tā pianó. Ko ha founga pē ia kuó u maheni mo ia: te ne huke ki muʻa he tohi hivá ʻo kumi ha foʻi hiva pea te u tā leva he pianó e foʻi hiva ko iá kae hiva.

ʻI he ʻaho makehe ko ʻení, naʻe toʻo hake ʻe he Tangataʻeikí ʻa e tohi himí ʻo ne kumi hake ha foʻi himi.

Naʻá ne pehē mai mo ne hilifaki e tohí ʻi he pianó, “Ko ha foʻi hiva lelei ʻeni. ʻOku kau ia he taha ʻo hoku ngaahi manakó.” Ko e foʻi hiva ia ko e “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto Mamahí.” Naʻe talamai ʻe he Tangataʻeikí ko e himi ia ne manako ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea naʻe kole ange ʻe Siosefa kia Sione Teila ke ne hivaʻi e foʻi hivá ʻi Kātesi, ʻi ha kiʻi taimi nounou pē ki muʻa pea fakapoongi ʻa Siosefa mo Hailamé.

Hili iá ne u tā e pianó kae hivaʻi ʻe he Tangataʻeikí e veesi kotoa ʻe fitú. Ne hoko ha meʻa fakaofo ʻe ua he momeniti ko iá. ʻUluakí, naʻe tonu kotoa e nota ne hivaʻi ʻe heʻeku tangataʻeikí ʻi he foʻi hivá. Naʻe tonu ʻa ʻene nota A flats! Ko e leʻo moʻoni mo mahinongofua pē ia ʻo e Tangataʻeikí pea naʻe ongo fakaʻofoʻofa ia kiate au. Naʻe ʻikai fuʻu fakaʻohovale ʻa e meʻa fakaofo hono uá ka naʻe mahuʻinga ange ia. ʻI he hiva ʻeku tangataʻeikí, ne u ʻiloʻi naʻá ne ʻofa kia Siosefa Sāmita pea naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni ki hono uiuiʻi fakapalōfitá. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié kiate au ko e palōfita ʻa Siosefa Sāmita.

Naʻe mālōlō ʻeku tangataʻeikí ʻi ha ngaahi taʻu siʻi mei ai pea ʻoku ou faʻa fakakaukau ki he ʻaho ko iá mo e ongo ne u maʻu aí. ʻOku ʻi ai ha konga mahuʻinga ʻo ʻeku fakamoʻoní ʻoku mālohi fau koeʻuhí ko ha tamai naʻe “ʻikai lava ʻo hiva lelei” ka naʻá ne fili ke ne hiva ʻaki e kotoa ʻo hono lotó.

Tā fakatātaaʻi ʻe Diane Hayden