2011
ʻOku Totonu keNau Liliu
Tīsema 2011


ʻOku Totonu ke Nau Liliu

Naʻe ʻikai ke tali ʻe hoku fāmilí ʻa e Siasí ʻi he taimi naʻe papitaiso ai aú. Kuo pau ʻeni ke u fikaʻi pe ko e hā ʻeku meʻa ʻe faí ʻi he taimi ʻe fepaki ai ʻenau founga moʻuí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻI he taimi ne papitaiso ai aú, ko au toko taha pē ʻi hoku fāmilí ne u tali ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ku taʻu 10, pea naʻá ku fiefia ʻi hono papitaiso aú. Naʻe talitali lelei au ʻe he houʻeiki tangata mo fafine ʻo e Uooti Panuko ʻUluakí ʻi Velakulusi, ʻi Mekisikou. ʻIkai ko ia pē, ka naʻe kamata ʻeku teuteu ke u ngāue fakafaifekau taimi kakató ʻi he ʻosi pē ʻa e taʻu ʻe taha mei heʻeku kau ki he Siasí. Meʻa fakaʻofoʻofa moʻoni ke ʻiloʻi ʻa e Siasi moʻoní, pea naʻá ku loto ke u vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e kakai kehé.

Naʻe ʻikai ke tali ʻe heʻeku tamaí, hono mali uá (naʻe mālōlō ʻeku faʻeé ʻi heʻeku taʻu 12), mo hoku ngaahi tokoua ʻe toko tolú ʻa e Siasí. Meʻapangó, he naʻe ʻikai ke u tali lelei kiate kinautolu. Naʻá ku anga taʻefakaʻapaʻapa kiate kinautolu. Naʻe ʻikai ke u fakakaukauʻi ʻe au ʻeku tamaí pe ko ʻene ngaahi fakakaukaú. ʻI heʻeku talaange ki ai ʻe vavé ni pē ʻeku ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, naʻe ʻikai ke ne fiefia koeʻuhí he ʻe tuku ʻeku ngāué kae tautefito ki haʻaku ʻalu ki ha feituʻu mamaʻo. Naʻe ʻikai ke u fiemālie ʻi he taimi kotoa pē naʻe fepaki ai e tōʻonga moʻui ʻa hoku fāmilí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne u tui ki aí, hangē ko ʻenau sio TV pe fanongo ʻi ha ngaahi polokalama hiva ne u ongoʻi naʻe ʻikai feʻunga mo e ʻaho Sāpaté pe ko hono fakaafeʻi au ʻe heʻeku tamaí ke u kai hoʻatā ʻi he ʻaho Sāpate ʻaukaí.

Ne u fakatonuhiaʻi ʻeku ʻulungāanga taʻefeʻunga ki hoku fāmilí ʻaki ʻeku pehē naʻe ʻikai ke u fai ʻe au ha meʻa naʻe hala—ʻoku totonu ke u moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, tatau ai pē pe ʻoku saiʻia ai hoku fāmilí. Ne u pehē loto pē ko kinautolu naʻe totonu ke nau liliú. Koeʻuhí ko ʻeku fakaʻuhinga ko ʻení, naʻe ʻikai ke lelei hoku vā mo ʻeku tamaí. Naʻe fakaʻau pē ke kovi ange tupu mei heʻeku tōʻongá mo ʻeku fielahí. Ne hokohoko atu pē ʻeku tōʻonga ko ʻení—ʻo ʻikai ke u tokanga ki heʻene lelei fakalaumālié.

Lolotonga ʻeku ako he ʻaho ʻe taha ki heʻeku kalasi ʻinisititiutí, ne u sio hifo ki he 1 Nīfai 16, ʻi he motu e kaufana ʻa Nīfaí, ʻo faingataʻa ke maʻu haʻanau meʻakaí. Naʻe lāunga e toko taha kotoa pē—ʻa Leimana mo Lēmiuela, ʻo hangē pē ne na anga ʻakí, fakataha mo ʻenau tamaí, ʻa e palōfita ko Līhaí. Ko e meʻa naʻe fai ʻe Nīfaí ko hono ngaohi ha kaufana mo ha ngahau mei he ʻakaú pea fehuʻi ki heʻene tamaí pe ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku totonu ke ne ʻalu ki ai ke maʻu haʻanau meʻakaí. Naʻe lotu ʻene tamaí ke maʻu ha fakahinohino pea naʻe valokiʻi ia ʻe he ʻEikí ʻi heʻene lāungá. Naʻe tali lelei pē ʻeni ʻe Līhai pea toe hoko atu hono fatongia ko e taki ʻo hono fāmilí pea mo ha palōfita ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻikai fakamāuʻi ʻe Nīfai ʻa ʻene tamaí ʻi hono vaivaí, pe te ne pehē ʻoku ʻikai totonu ke ne kei hoko ia ko ha palōfita, neongo ne ʻosi fefolofolai ʻa Nīfai mo e ʻEikí pea mamata ʻi ha ngaahi meʻa-hā-mai.

ʻI he taimi ne u lau ai pea mahino kiate au ʻa e fakamatala ko ʻení, ne u fakakaukau hake pē he taimi ko iá ki he kovi hoku ʻulungāangá ki hoku fāmilí. Ne u mā ʻi heʻeku tōʻongá—ʻi heʻeku ongoʻi ne u lelei ange au ʻiate kinautolú—pea ne u ongoʻi taʻefiemālie ʻi he ʻikai ke u anga fakaʻapaʻapa ki heʻeku tamaí. Ne u loto mamahi ʻi he ʻikai ke u fakamuʻomuʻa hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo kinautolú.

Naʻe ʻikai ke u sio ki he tuʻunga ʻe lava ke aʻusia ʻe hoku fāmilí. Ne u nofo ʻataʻatā pē au ʻi honau ngaahi vaivaí. Naʻe kamata mei he ʻaho ko iá mo e liliu māmālie ʻeku tōʻongá mo hoku ʻulungāangá. Ne u feinga ke fakaʻapaʻapaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa ʻeku tamaí, neongo ko e taimi lahi naʻe ʻikai ke u loto tatau mo ia. Kapau naʻá ne fakaafeʻi au ki he kai hoʻataá he taimi naʻá ku ʻaukai aí, ne u kole fakamolemole ange pē ka he ʻikai te u lava ʻo kai mo ia. Ne ʻikai ke u kei ongoʻi taʻefiemālie ʻi he ngaahi polokalama pe ngaahi polokalama hiva ne nau sio pe fanongo ai he ʻaho Sāpaté, he ne u manatuʻi kuo teʻeki ai ke nau fai ʻe kinautolu ha ngaahi fuakava mo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻo hangē ko ia kuó u faí.

ʻI he ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku tokoni ki heʻeku tamaí he feimeʻakaí, ne u fakahā ange ʻeku ʻofa lahi kiate iá mo kole fakamolemole ange ʻi heʻeku anga taʻefakaʻapaʻapá. Ne u talaange ʻeku laukau ʻaki ia ko ʻeku tamaí pea ne u loto ke melino homa vaá.

Ne kamata ke liliu e meʻa kotoa pē. Naʻe holo ke siʻisiʻi e fakakikihí pea puli ai pē. Neongo ne u fakakaukau ʻe taimi lōloa pea toki kau hoku fāmilí ki he Siasí, ka naʻe fakalakalaka ʻenau tōʻonga ki he Siasí. Ne ʻikai mei hoko ha taha ʻo e ngaahi liliu ko ʻení kapau naʻe ʻikai ke u ʻuluaki liliu au.

ʻI he ʻosi e taʻu ʻe taha ʻeku kau ki he Siasí, naʻá ku ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he Misiona Mekisikou Tiuana Mekisikoú. ʻI he māhina ʻe tolu peá u foki ki ʻapí, ne u maʻu ha tohi ʻo talamai kuo tali ʻe hoku fāmilí ʻa e ongoongoleleí pea ʻe papitaiso kinautolu. ʻI heʻeku foki atú, kuo nau ʻosi kau ki he Siasí.

ʻI he taʻu ʻe 15 ne u kau ai ki he Siasí, ko e taha ʻo e ngaahi lēsoni mahuʻinga taha kiate aú ne u maʻu ia mei heʻeku ako e Tohi ʻa Molomoná mo e fānau ʻa e ʻOtuá ne ofi taha kiate aú: ʻa hoku fāmilí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Dan Burr