2011
Ngaahi Lēsoni mei he ʻEikí
Tīsema 2011


Talafungani ʻo e Ongoongoleleí

Ngaahi Lēsoni mei he ʻEikí

Naʻe fakanofo ʻa Māvini J. ʻEsitoni ko e ʻAposetolo ʻi he ʻaho 2 ʻo Tīsema, 1971. Naʻe toʻo e fakamatala hoko haké mei ha lea naʻá ne fai ʻi he ʻaho 5 ʻo Sune 1988, ʻi ha fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí.

ʻĪmisi
ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni

ʻI heʻeku manatú, kuo fuoloa pē ʻeku maʻu ha ʻofa makehe kia Sīsū Kalaisi. Naʻe akoʻi kiate au ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua moʻuí. Naʻe akoʻi kiate au ko Ia ʻa hoku kaumeʻá, ʻeku faiakó, mo hoku mālohingá. ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ʻi he taimi ne hoko mai ai ki heʻeku moʻuí ʻa e uiuiʻi mo e fatongia pea mo e lāngilangi ke u hoko ko e fakamoʻoni makehe Maʻana kuo hū mai ki heʻeku moʻuí, kuó u feinga ai ke akonekina au ʻe Heʻene ʻofá mo ʻEne ngaahi foungá. Ko e Faiako Tuʻukimuʻa moʻoní Ia. Kuó u toutou vakai ki he vahe valu ʻo e tohi ʻa Sioné ʻi he Fuakava Foʻoú ke maʻu mei ai ha mālohi, fakahinohino, mo ha faʻifaʻitakiʻanga. Mou kātaki pē ka tau vakai angé ki ha niʻihi ʻo e ngaahi vēsí ke fakamālohia ʻetau moʻuí mo ʻetau fetuʻutaki mo Sīsuú. ʻOku tokoniʻi au ʻe he ʻotu lea mo e leá ni ke u maʻu ha mahino lelei ange kau kiate Ia pea mo ha holi lahi ke u ngāue pea hoko ʻo tatau ange mo Ia. …

Naʻe ʻomi kiate Ia ʻe he [kau tangata tohí mo e kau Fālesí] ha fefine naʻe moʻua ʻi he tono tangatá. Naʻe feinga … e ngaahi filí ni ke kākaaʻi Ia. Naʻa nau tuku e fefiné ʻi lotomālie, ko ha tokotaha faiangahala, ko ha tokotaha naʻe ʻuli. Naʻe ʻikai te Ne hola meiate ia. … Naʻá ne moʻua ʻi he tono tangata—naʻe maʻu tonu atu pē ia. Naʻe ʻikai ha toe fakaʻaloʻalongaua ia ki heʻene halaiá. Naʻa nau tuku Ia ʻi ha tuʻunga naʻe hangē ʻe ʻikai te Ne lava ke hao mei aí. ʻOku pehē ʻe he fono ʻa Mōsesé ke tolomakaʻi ia. Naʻa nau fehuʻi ange, “Ka ko e hā [haʻo] lea?” [Sione 8:5] , ke fakataueleʻi Ia, mo fakahalaiaʻi Ia—pea fokotuʻu Ia ʻi ha tuʻunga he ʻikai ke Ne hao mei ai.

Ko e hā pē ha meʻa te Ne lea ʻaki ʻe tukuakiʻi Ia ki he fai hala, ko e fakamaau hala. Naʻa nau ‘ahiʻahiʻi Ia ke sio angé pē ʻe ʻosi ʻEne kātakí pea ngalo ai pe ko hai Ia. ʻE taʻeʻofa ke tolomakaʻi e fefiné. Pea ʻe hala kapau he ʻikai te Ne tokanga kiate ia. … Naʻá Ne tulolo hifo ʻo tohi ʻi he kelekelé ʻo hangē naʻe ʻikai te Ne fanongo ki heʻenau leá (ʻo tohoakiʻi ʻenau tokangá mo teuteu ke akoʻi ʻa e tokotaha kotoa ne fanongo kiate Iá.). … Pea naʻe kei hoko atu pē ʻenau fakafehuʻí lolotonga ʻene lōngonoá. ʻOku ou lava pē ke fakakaukau atu ki he ngaahi fehuʻi taukaé: “Fai mo ke lea mai. Kuo mau fakahalaiaʻi koe. ʻOkú ke ilifia ke tali mai?” Ka ko Sīsu ia naʻe takí. …

Naʻe tuʻu hake ʻa Sīsū ʻi he fakatōkilalo mo e angavaivai fakaʻeiʻeiki, peá Ne folofola ʻaki e ngaahi lea mālohi ko ʻení: “Ko ia ia ʻiate kimoutolu ʻoku taʻeangahalá, ke lī ʻe ia ʻa e fuofua maká ki ai” [Sione 8:7]. Ko ha tali haohaoa mei ha tokotaha haohaoa.

ʻI hotau ngaahi fatongia, ngaahi tuʻunga, mo hotau ngaahi uiuiʻi he ʻaho ní, ʻoku fie maʻu ia ke toutou fakamanatu mai ʻeni kiate kitautolu. ʻI heʻetau ngaahi fengāueʻaki mo e kakai kotoa pē, tuku ia ʻoku ʻikai haʻane angahalá ke ne fuofua fai ʻa e fakaangá pe kumi ha fehālaaki pe tuku hifo ha taha. … Naʻá Ne tulolo hifo ʻo tohi ʻi he kelekelé. Naʻa nau fanongo ki he meʻa naʻá Ne lea ʻakí. Naʻa nau ongoʻi ʻa e mālohi ʻa Hono laumālié lolotonga ‘Ene fakalongolongó. Naʻe fakahalaiaʻi kinautolu ʻe honau konisēnisí, ʻo ʻikai tuli kinautolu ʻe ha taha ka nau ʻalu ʻiate kinautolu pē. Naʻa nau ʻalu taha taha—ʻo ʻikai ke kumi ha maka ka ke faitoʻo honau kafo fakalaumālié.

Naʻá Ne toe toko taha pē mo e fefiné. ʻOku ou fiefia ne tohi e meʻa ko iá. ʻOku hehema hatau niʻihi ke fakaʻehiʻehi mei he feohi mo kinautolu kuo hingá. … Naʻá Ne folofola, “Ko e fē ʻa kinautolu naʻa nau fakaʻiloʻi koé? ʻoku ʻikai fakahalaia koe ʻe ha taha?” Sione 8:10 … Naʻe vaheʻi ʻe Sīsū Kalaisi ha taimi ke Ne fakafehuʻi mo fakafanongo ai. Taumaiā ne lava ke tau fai ke lahi ange ia! ʻE fuʻu faingofua ʻetau talí, ʻo fuʻu lelei ange. …

Naʻe tali ʻe he fefine naʻe moʻua he tono tangatá e fehuʻi ʻa e ʻEikí ʻo kau kiate kinautolu naʻa nau tukuakiʻi iá, ʻo pehē, “ʻEiki, ʻoku ʻikai ha taha.” Pea naʻe toki hoko mai ʻa e lea mālohí ni: “ʻAlu, pea ʻoua ʻe toe faiangahala” [Sione 8:11]. Naʻe lolotonga akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he ʻaho ko iá pea akonaki foki ʻi he houa tofu pē ko iá. Ko ʻene pōpoaki maʻongoʻongá ʻeni: fehiʻa ʻi he angahalá, kae ʻofa ʻi he tokotaha faiangahalá. ʻOku ou ʻamanaki pē ʻe lava ke tau maʻu mei ai ha mālohi mo ha loto falala pea mo ha fetuʻutaki ʻoku vāofi angé mo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻikai fakaoleoleʻi ʻe Sīsū ʻa e tonó. Naʻá Ne fakahaaʻi ʻa e ʻofá ki he fefiné kae ʻikai ke ne tafuluʻi ia. Naʻe fie maʻu ʻe he fefiné mo kinautolu naʻa nau tukuakiʻi iá ha lēsoni ʻi he ʻofá. Naʻe fie maʻu ha ʻaloʻofa mo ha manavaʻofa ʻi he meʻa naʻe hokó. Meʻa fakafiefia ke ʻiloʻi naʻe tui ʻa Sīsū ʻoku māʻolunga ange ʻa e tangatá ʻi heʻene ngaahi angahalá. ʻE fai nai ha ofo ʻi hono ui Ia ko e “Tauhisipi Leleí?” Naʻá Ne ʻofa ʻi Heʻene fanga sipí kotoa, tatau ai pē pe naʻa nau hē, fiekaia, tuēnoa, mokosia, pe mole.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e akonaki maʻongoʻongá ni, ko e lēsoni ko ʻeni kau ki he ʻofá mo e manavaʻofá, ko ha veesi mahuʻinga ia.

“Pea toe lea ai ʻa Sīsū kiate kinautolu, ʻo pehē, Ko au ko e maama ʻo māmani; ko ia ʻoku muimui ʻiate aú, ʻe ʻikai ʻalu ia ʻi he poʻulí, ka ʻe ʻiate ia ʻa e maama ʻo e moʻuí” (Sione 8:12).

Tau muimui muʻa ʻi Heʻene māmá. Tau vakai maʻu pē ki he ngaahi leá ni. ʻOku ou fakamoʻoni atu naʻe fakatolonga mai kinautolu ke lelei ai ʻa e tokotaha kotoa pē.

Ko e Fefine Naʻe Moʻua ʻi he Tono Tangatá, tā ʻe Harry Anderson © Seventh-Day Adventist Church, ʻoua naʻa ʻai hano tatau