2011
Naʻe Lilingi Hifo ʻe he ʻEikí e Ngaahi Tāpuakí
Tīsema 2011


Founga ʻEku ʻIló

Naʻe Lilingi Hifo ʻe he ʻEikí e Ngaahi Tāpuakí

Ne u fifili, “Ko hai ʻa e ʻOtuá? Ko Puta, Sīsū Kalaisi, pe ha toe ʻotua kehe?”

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi Kemipoutia ʻa ia ko e tokolahi ʻo e kakai aí ko e kau lotu faka-Puta. Hili hono tāmateʻi ha kakai tokolahi ʻi he pule ʻa e Khmer Rouge, naʻe ʻikai mahino ki he tokolahi ʻo kinautolu naʻe moʻuí hono ʻuhinga naʻe tuku ai ʻe he ʻOtuá, kapau naʻe ʻi ai ha ʻOtua, ke hoko e meʻá ni ki homau kakaí. Ne u fifili ki he meʻa tatau pē ʻi hoku taʻu 14.

ʻI he ʻosi ʻa e pule ko ʻení, naʻe kamata ke tali ʻi Kemipoutia ha ngaahi tui fakalotu lahi. Ne u puputuʻu he naʻe kehekehe fau e ngaahi meʻa naʻe akonaki ʻaki ʻe he ngaahi siasí. Ne kei tui faka-Puta pē hoku fāmilí, ka ne u fie maʻu ha tali ki he ngaahi fehuʻi ʻa hoku lotó: naʻa tau haʻú mei fē, ko e hā ʻoku tau ʻi heni aí, pea te tau ʻalú ki fē hili e moʻuí ni?

ʻI heʻeku foki mai mei he akó he ʻaho ʻe taha, naʻe talamai ʻe hoku mehikitangá naʻe haʻu ki hono ʻapí ha ongo talavou sote hina mo hēkesi ʻo fakamatala kau kia Sīsū Kalaisi. Naʻá ne ofo heʻena poto lelei he lea faka-Kemipoutiá. Ne u loto ke u ʻilo kia Kalaisi. Ne u fie maʻu ke u ʻiloʻi pe ko hai naʻá ne ngaohi kitautolú. Ne u fifili, “Ko hai ʻa e ʻOtuá? Ko Puta, Sīsū Kalaisi, pe ha toe ʻotua kehe?”

Ne ma tali mo hoku mehikitangá e ongo faifekaú. Lolotonga e lēsoni ʻuluakí, naʻá ma ongoʻi hono talamai ʻe he Laumālié kiate kimaua naʻe moʻoni e meʻa naʻá na lea ʻakí. Naʻá na ʻomai haʻama Tohi ʻa Molomona mo palōmesi mai kapau te ma lau ia, pea kole ki he ʻOtuá ʻi he loto fakamātoato, ʻo tui kiate Ia, te Ne fakahā ʻa e moʻoní kiate kimaua. Naʻe ʻuhingamālie ʻaupito ia kiate au. Ne u tali fakataha mo hoku mehikitangá mo ʻene fānaú ʻa e ongoongoleleí. Naʻe papitaiso pea hilifakinima kimautolu hili ha māhina ʻe taha mei ai.

Ne u ʻalu ki he seminelí ʻi ha taʻu ʻe fā pea taʻu ʻe taha ʻi he ʻinisititiutí peá u hoko ko ha faiako semineli. ʻI hoku taʻu 19, ne u ongoʻi pē ʻoku totonu ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻá ku talanoa ki heʻeku ongomātuʻá, peá na talamai mahalo ko ha fakakaukau lelei ia, ko ia ne u fakafonu leva ʻeku foomu kolé. Hili ha māhina ʻe taha ne u maʻu hoku uiuiʻí ke u ngāue ʻi he Misiona Sakalamenitō Kalefōniá, ʻa ia naʻe lea faka-Pilitānia mo faka-Kemipoutia.

Naʻe foaki kiate au ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki lahi koeʻuhi ko ʻeku tali hoku uiuiʻí. Naʻe ʻikai ke fai ʻe hoku tokoua siʻí e ngaahi fili lelei tahá. Ne u ʻaukai mo lotua ia, pea ne hoko ha mana he teʻeki ai ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku papitaiso ia, pea ʻokú ne ngāue mālohi he Siasí he taimí ni mo ʻalu ki he seminelí. Ne maʻu ʻe hoku fāmilí mo ha toe ngaahi tāpuaki lahi, pea naʻe lilingi hifo ʻe he ʻEikí ha ngaahi tāpuaki kiate au lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú.

Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOkú Ne moʻui. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu takitaha peá Ne ʻafioʻi hotau hingoá. ʻOkú Ne ʻafioʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e ngaahi meʻa ʻoku nau fakafaingataʻaʻiaʻi ʻetau ngāué, pea ʻoku ou ʻilo te Ne tāpuakiʻi ʻa kitautolu ʻi heʻetau feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Taá ʻi he angalelei ʻa Kim Koung